Ministarstvo poljoprivrede u idućih mjesec dana provodi javnu raspravu o prijedlogu zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG), kojemu je svrha definirati OPG kao organizacijski oblik u kojem se obavljaju gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, izvijestili su u srijedu iz Ministarstva.
"Napokon ćemo imati zakon koji će obiteljska poljoprivredna gospodarstva razlikovati od svih ostalih gospodarskih subjekata i koji će pomoći uređenju tržišta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Želimo kvalitetan i promišljen propis, propis koji će biti provediv u praksi i koji će imati pozitivne učinke na OPG-e i na cjelokupno gospodarstvo", izjava je ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića koja se prenosi u priopćenju.
Javna rasprava o nacrtu prijedloga zakona o OPG-u trajat će do 9. lipnja. "Proučite, komentirajte, predložite svoja rješenja određenih pitanja i dajte svoj doprinos", pozvao je zainteresirane ministar Tolušić.
Prijedlogom zakona OPG se definira kao organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika u svojstvu fizičke osobe koji samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na radu njegovih članova te korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa.
"OPG je strateški važan organizacijski oblik poljoprivrednog gospodarstva u Republici Hrvatskoj", odredba je kojom bi se i zakonski definirala strateška strateška važnost OPG-a.
Nadležno tijelo za provedbu zakona i podzakonskih propisa bilo bi Ministarstvo poljoprivrede, a provedbeno tijelo Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Agencija za plaćanja uz ostalo bi vodila i registar OPG-a kao javnu službenu evidenciju u elektroničkom obliku koja sadrži vjerodostojne i ažurirane podatke o subjektima upisa fizičkim osobama u organizacijskom obliku OPG-a za koje je upis u registar zakonom propisan.
Predloženi zakon, kroz svojih 12 dijelova i 56 članaka, način i uvjete za upis u regista, prava i obveze OPG-a, odabir i odgovornost nositelja OPG-a, zapošljavanje na OPG-u te nadzor nad primjenom zakona i druga pitanja.
Uz ostalo su prijedlogom detaljnije regulirani uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede odnosno opći uvjeti obavljanja djelatnosti i proizvodni resursi OPG-a, posebni uvjeti za obavljanje dopunske djelatnosti na OPG-u i odabir dopunskih djelatnosti, odabir organizacijskog oblika i odabir statusa OPG-a.
Tako primjerice zakonski prijedlog utvrđuje da poljoprivrednici koji imaju ekonomsku veličinu gospodarstvu iskazanu kao SO (standardni ekonomski rezultat, engl. Standard output) veću od 3.000 eura obvezno odabiru organizacijski oblik OPG i moraju se upisati u registar OPG-a, ili da fizička osoba ne može istovremeno imati obrt za obavljanje poljoprivrede djelatnosti i OPG.
Pri upisu u registar obvezno će se morati odabrati i status OPG-a, koji određuje odnos glavne i dopunskih djelatnosti, a moći će se odabrati jedan od četiri statusa - OPG za proizvodnju, OPG za proizvodnju i preradu, OPG za proizvodnju i usluge, OPG za proizvodnju, preradu i usluge.
Predloženim su zakonom uz ostalo regulirana i pitanja tvrtke i sjedišta OPG-a, OPG-a s jednim članom ili zajednički OPG, rad na OPG-u, OPG kao poslodavac te pomoć u povremenim, privremenim i sezonskim poslovima na OPG-u, prodaja vlastitih proizvoda, odgovornost za obveze OPG-a, prekršajne odredbe.
Predviđeno je tako da se novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 20.000 kuna kazni nositelj OPG-a ako, primjerice, obavlja gospodarsku djelatnost poljoprivrede proizvodnim resursima koji nisu upisani u registar, ili ako u zakonskom roku ne prijavi promjenu sjedišta, promjenu nositelja ili promjenu člana OPG-a, promjenu proizvodnih resursa ili ako na propisani način ne vodi evidenciju o proizvodnji, prodaji i uslugama OPG-a.
Prijelaznim i završnim odredbama predviđeno je i da ministar poljoprivrede u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu zakona donese potrebne pravilnike, a nakon što ti propisi stupe na snagu poljoprivrednici bi u roku idućih šest mjeseci bili dužni uskladiti svoj organizacijski oblik i status sa zakonom.