StoryEditorOCM

Zabranjeno voćePesticidi naši svagdašnji: nekad nas je brinuo GMO, a danas se još gore trujemo

Piše Olgica Grizelj-Ivić
12. srpnja 2022. - 13:12

Pšenica, kukuruz i uljana repica su najvažnije poljoprivredne kulture koje na ovaj ili onaj način, izvorno ili u prerađevinama i nekim drugim proizvodima svakodnevno konzumiramo. Jasno je da pšenicu konzumiramo na dnevnoj bazi, kao kruh, brašno, od nje se dalje pripravljaju krupica, tjestenina... Koristi se u proizvodnji piva i alkohola, a ona je i važan sastojak mekinja za stoku.

image

Traktor zasipa pesticidima polje soje u proljeće

Shutterstock

Kukuruz jedemo sirov, kuhan, pečen... prerađen. Od biljke kukuruza upotrebljavamo i “svilu” s klipa, koja je ljekovita i koristi se u medicinske svrhe, za izlučivanje mokraće i bolesti mokraćnih kanala, kao kod upale mokraćnog mjehura. Koristi se svježa ili osušena. I zrna kukuruza se upotrebljavaju u farmaceutskoj industriji, za izradu tableta i dobivanje glukoze. U kozmetičkoj industriji čak i za izradu pudera za kožu.

image

Prskanje protiv štetočina

Shutterstock

U uljanoj repici najprije uživaju pčele dok je biljka u najljepšem cvatu. Poslije mi uživamo u medu koji su pčele napravile. Ali uljana repica nam je na mnogo načina svakodnevno na stolu, u tanjuru, u želucu... u tijelu. Od nje se dobiva biljno ulje, potom margarin, majoneza...

Uljanom repicom se slade i domaće životinje, njihov obrok pun je proteina, a nastaje prešanjem biljke. Repičino brašno je najvažniji izvor proteina bez GMO-a u Europi, pa ima ogroman značaj za proizvođače mesa i mlijeka, pogotovo na tržištu proizvoda koji nisu genetski modificirani.

image

I suncokreti se polijevaju pesticidima

Arif Ali/Afp

Nekad smo mislili da su GMO proizvodi najveća, možda jedina opasnost ljudskom zdravlju, no to je bilo nekada. Nekada, prije dvadesetak i koju godinu više, kad je potpisnica ovih redaka nastojala saznati ima li pesticida u kruhu našem svagdašnjem, u nadležnim institucijama za kontrolu hrane su ostali začuđeni pitanjem.

image

Tretman banana u Guadalupeu

/Afp

Danas se pitanjima o pesticidima u pšenici, uljanoj repici i kukuruzu nitko više ne čudi, osim što se cijela europska populacija, oni obični ljudi koji ne donose odluke u velebnoj zgradi Europske unije u Bruxellesu, sablažnjava količini pesticida koje svakodnevno unesemo u tijelo nakon što smo pojeli komad kruha, ispekli nešto na biljnom ulju, pojeli kukuruzne pahuljice... i na još puno načina i u puno proizvoda, zbog čega i jesmo na početku teksta onako školski podsjetili za što se sve koriste osnovne poljoprivredne kulture.

image

Puštanje bubamara u prirodu u sklopu programa prirodne kontrole štetočina i smanjenja korištenja pesticida

Chandan Khanna/Afp

Kobni dimoksistrobin

A to kako se odlučuje u Bruxellesu u pitanju pesticida, svakim danom vojsku “zelenih” čini većom i odlučnijom. Organizacija PAN Europe podnijela je upravo službenu tužbu Sudu Europske unije kojom osporava šesto produženje odobrenja za korištenje pesticida koji sadrži aktivnu tvar dimoksistrobin.

Ova kemikalija nalazi se na popisu najotrovnijih pesticida koji su davno trebali biti zabranjeni, a primjenjuje se na europskim poljima kod uzgoja pšenice, kukuruza i uljane repice.

Podnošenjem tužbe PAN Europe namjerava osporiti sustavnu praksu Komisije kojom uzastopno više godina odobrava dozvole opasnim pesticidima, bez odgovarajuće ponovne procjene.

image

Puštanje bubamara u prirodu u sklopu programa prirodne kontrole štetočina i smanjenja korištenja pesticida

Chandan Khanna/Afp

- EU je klasificirao visoko toksične pesticide kao “kandidate za zamjenu”. Godine 2009. predviđena je zamjena pesticida iz ove kategorije sigurnijim alternativama. Međutim, njihova se uporaba iz godine u godinu produžava, a nedavno je PAN Europe u izvješću “Zabranjeno voće” razotkrio da je razina ostataka ove kategorije pesticida porasla u voću i povrću. Udruga Zemljane staze članica je organizacije PAN Europe, koja vodi kampanju za trenutačnu zabranu najotrovnijih 12 pesticida, te u suradnji s udrugama diljem Europske unije nastoji utjecati na zakonodavne institucije da stave zdravlje i zaštitu građana ispred interesa agroindustrije - rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

image

Puštanje bubamara u prirodu u sklopu programa prirodne kontrole štetočina i smanjenja korištenja pesticida

 

Chandan Khanna/Afp

Nitko nam ne može garantirati da proteklih godina nismo konzumirali dimoksistrobin, možda su se neki već i razboljeli zbog toga, a ne mogu dokazati. PAN Europe upozorava da je dimoksistrobin odavno klasificiran kao sumnjivo kancerogen i toksičan za reprodukciju. Naime, regulatorne studije pokazale su tumore adenoma, adenoma-karcinoma i štitnjače, kao i svojstva endokrinih poremećaja i razvojnu toksičnost.

Osim toga, dimoksistrobin predstavlja veliki rizik za ptice, sisavce, vodene beskralješnjake i alge, vrlo visok rizik za ribe, prema EFSA-i (Europska agencija za sigurnost hrane), pa se stoga nalazi na PAN Europeovom popisu 12 otrovnih pesticida koje treba odmah zabraniti.

image

Prskanje kukuruzišta

Shutterstock

Dikamba, delkametrin...

Dimoksistrobin kao jedan od najopasnijih pesticida trebao je “skončati” do 2016. godine. Ali, DG Sante (Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane) nastavlja produljivati odobrenje za korištenje, sada već šestu godinu, protivno pravilima i unatoč zaključcima iz 2017. Odgođene ponovne procjene i produljenja odobrenja za pesticide na razini EU-a standardni su obrazac, naglašavaju u PAN Europe.

image
Shutterstock

- U središtu pravnog postupka PAN Europe dovodimo u pitanje neograničenu upotrebu članka 17. Uredbe o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja 1107/2009/EC. Umjesto da ispoštuju rok od tri godine za ponovnu procjenu i odluku o ponovnom odobrenju ili neodobravanju pesticida, Europska komisija i države članice i dalje odugovlače. Otrovni pesticidi koji su trebali biti ponovno procijenjeni prije gotovo 10 godina još uvijek su na tržištu bez ikakve ponovne procjene njihove toksičnosti - kaže Angela Rupp, voditeljica kampanje u PAN Europe, koja upozorava na zlouporabu članka 17. te na mogućnost produljenja uporabe još niza visokotoksičnih tvari kao što su dikamba, deltametrin ili klorotoluron, tvari koje se također koriste na poljoprivrednim kulturama koje spominjemo - pšenica, kukuruz i uljana repica.

To će biti na dnevnom redu Stalnog odbora za pesticide 14. i 15. srpnja, a Hans Muilerman, službenik za kemiju u PAN Europe zaključuje:

- Ono što bi trebala biti iznimka postalo je sustavna standardna praksa. Nepoštivanje rokova za ponovnu ocjenu, kako na razini država članica, tako i na razini Komisije, izgleda kao strategija za zadržavanje otrovnih tvari na tržištu, u korist agroindustrije. Propisi o pesticidima su jasni: prioritet mora biti zaštita zdravlja ljudi i okoliša. Nadamo se da će suci ispraviti ovu lošu administraciju.

image

AFP

Pablo Aharonian/Afp
25. travanj 2024 00:48