Je li uništavanje svih zaraženih stabala sigurna opcija i hoće li Europska unija prisiliti Italiju da uništi gotovo milijun stabala maslina u Apuliji, na području poluotoka Salento, tek će se vidjeti sljedećih mjeseci, zasad se preporučuje nastavak još intenzivnijih istraživanja o epidemiji što ju je izazvala bakterija Xylella fastidiosa.
Naime, posljednji sastanak stručnjaka 28 država članica Europske unije, na kojemu su se razmatrale mjere za zaustavljanje bolesti koju Xylella fastidiosa uzrokuje, nije urodio nikakvom konkretnom odlukom, a prije dogovaranja zajedničkog stajališta potrebno je još pregovora, promišljanja i rasprava.
Nedavno je Europska uprava za sigurnost hrane procijenila kako je vrlo vjerojatno da će se ubojita bakterija, za koju nema lijeka, proširiti iz Italije predstavljajući veliki rizik za europske masline.
Udomaćivanje i širenje bakterije Xylella fastidiosa u Europskoj uniji imalo bi teške posljedice jer bi smanjen urod i druge štete bile goleme, a zahtijevalo bi i vrlo skupe mjere kontrole.
Ova fitopatogena bakterija, koja uzrokuje brzo sušenje maslina, u Salento je unesena koncem prošlog desetljeća uvozom ukrasnog bilja podrijetlom iz Kostarike, a potom se proširila na okolne masline.
Laboratorijski je potvrđeno kako soj bakterije prisutan u Italiji ne može zaraziti vinovu lozu i agrume, drugačiji je od onoga koji je napadao agrume u Brazilu i vinovu lozu u Kaliforniji. Prvi simptomi brzog sušenja masline su oko mjesta Gallipoli uočeni još 2010. godine, ali se nije znalo o čemu se radi, sve dok koncem 2013. bolest nije počela dobivati dramatične razmjere.
U Italiji su nakon toga poduzete drastične mjere kako bi se spriječilo širenje bakterije u unutrašnjost zemlje i kontinenta, dijelom su uništena zaražena stabla, uveden je fitosanitarni kordon od 40 kilometara od Jadranskog mora do Tirenskog zaljeva s demarkacijskom linijom i tampon zonom u kojima se provodi intenzivan nadzor, česta testiranja, suzbijanje kukaca potencijalnih vektora (prijenosnika bolesti), uništavanje svih biljaka domaćina na javnim površinama, suzbijanje korova...
Pojava opasne bakterije u Italiji predstavlja rizik najvišeg stupnja i za hrvatsku poljoprivredu, naročito u primorskom dijelu gdje se uzgajaju masline, kao i za cijelu regiju.
Prošle godine se u Hrvatskoj provodio program posebnog nadzora, sve analize uzetih uzoraka bile su negativne, dakle, nije utvrđena nazočnost ovog štetnog organizma u Hrvatskoj, a u ovoj godini provodit će se još opsežnije mjere nadzora. Premda rizik postoji, a s time i razlog za zabrinutost, hrvatski stručnjaci smatraju kako zasad nema potrebe za širenjem panike.
- Dobro mi je poznata epidemija koju je bakterija Xylella fastidiosa prouzročila u Italiji, proučio sam sve što se dosad objavljivalo o tome, a strah me i da bi se mogla proširiti u našu zemlju jer Hrvatska uvozi jako puno sadnog materijala iz Italije - rekao nam je dr. Ivica Vlatković, poznati, nagrađivani maslinar iz Novigrada, naglašavajući kako strahuje i za svoje masline budući da bakteriju mogu prenijeti različiti kukci vektori.
- Ne mogu tvrditi da opasnost kod nas već nije ušla u "crveno" i volio bih da nam relevantne službe uskoro daju kvalitetne odgovore. Xylella fastidiosa je svjetski problem, zaraza je eksplodirala u Italiji i prijeti brojnim drugim zemljama, a budući da smo mi mala maslinarska zemlja, volio bih da budemo na visini zadatka, da se naše inspekcijske službe više koncentriraju na tvrtke koje uvoze sadni materijal, ne samo masline, nego i druge sadnice kojima se zaraza može prenijeti - kaže dr. Vlatković.
Premda se bolest koju uzrokuje bakterija Xylella fastidiosa nije iz Italije proširila na druge zemlje, Francuska i Španjolska se zauzimaju za drastične mjere strahujući za svoje maslinike.
Italija tome nije sklona, vlasnici maslinika protive se uništavanju višestoljetnih nasada, tvrde kako se štete na maslinama mogu pripisati i drugim čimbenicima osim bakterije, među njima i gljivičnom oboljenju koje je već uspješno tretirano.
Bakterijom je zaraženo najmanje deset posto od gotovo 11 milijuna maslina na području pokrajine Lecce u Apuliji, a dio stručnjaka smatra kako se ne bi smjelo oklijevati nego srušiti sva zaražena stabla koja ionako umiru kako bi se spasilo preostala.
Hoće li se takva odluka u konačnici donijeti, tek ćemo vidjeti, ali Italija ne može sama blokirati eventualnu odluku jer se ona donosi većinom glasova.
Što napada?Xylella fastidiosa, njeni različiti sojevi, može napasti više od stotinu različitih biljaka, među najvažnijima s gospodarskog aspekta su vinova loza, agrumi, bajami...Simptomi zaraze različiti su ovisno o biljci, ali općenito, kako bakterija od korijena blokira prijenos vode i hranjivih tvari, vrhovi listova izgledaju kao da su sprženi, grane se suše do smrti biljke ili stabla koje izgleda kao da je izgorjelo. |