StoryEditor

nepoželjni ‘gosti‘Svi razlozi sušenja maslina: potkornjaci su prava pošast, gusjenica granotoča uništava čitavo stablo, a jednu veliku grešku rade i sami maslinari

Piše Doc. dr. sc. Miro Katalinić
9. siječnja 2022. - 09:40

Maslinu napada veliki broj štetnih kukaca, gljivice, bakterije, fiotoplazmoze i virusi koji su uzročnici raznih bolesti. Neki predstavnici iz navedenih štetnih grupa najčešći su uzročnici sušenja grančica, grana i cijelog stabla masline.

Smeđi maslinin potkornjak

Smeđi maslinin potkornjak ili u narodu nazvan vrtač ili grizac, te crni maslinin potkornjak ili šupljar tamni, prisutni su u svim maslinicima mediteranskog uzgojnog područja. Također su prisutni na crnom i bijelom jasenu, kalini, širokolisnoj i srednjoj zeleniki i jorgovanu.

Smeđi i crni maslinin potkornjak imaju zdepasto tijelo jajolikog oblika. Dugi su do 2,5 mm. Prvom je cijelo tijelo pokriveno smeđim čekinjama, a drugom je tijelo crno, pa su po tome dobili i hrvatsko stručno nazivlje.

Stručnjaci ih razulikuju po obliku ticala. Ticala na glavi crnog maslinina potkornjaka imaju kijačasti, a smeđeg lepezasti oblik. Jaja su im ovalnog oblika, svijetlo slamnate boje sa bisernim odsjajem, duga 0,8 mm.. Ličinka (crvić) im je bez nogu, valjkasta, savijena u obliku luka, bez očiju i s jakim usnim ustrojem.. Koncem svog razvoja duga je do 3,5 mm. Kukuljica je mliječno-bijele boje i sliči odraslom obliku.

image
Smeđi maslinin potkornjak

Prezimi u račvama grana

Navedeni štetnici, iako po obliku vrlo slični, imaju način života različit. Odrasli smeđi maslinin potkornjak prezimi u rupici koju napravi u račvama grana i grančica. Koncem veljače pa sve do sredine svibnja odrasli kukci napuštaju mjesto prezimljenja i ubušuju se u odrezane grane maslina ostavljene u masliniku nakon rezidbe.

Mužjak i ženka potkornjaka prave hodnik ispod kore odrezanih grana. Zgotove ga za 20-ak dana. Nakon parenja i polaganja jaja, mladi potkornjaci izlaze iz odrezanih grana za oko 70-ak dana. Odlaze na stablo masline i ubušavaju se u osnove pazušaca listova i cvjetnih resa s mladim plodićima. Tu se hrane i odrastaju.

Koncem ljeta sele se iz hodnika za odrastanje i odlaze na prezimljenje bušeći hodnik između račvi dviju grana ili grančica.. Ipak, u ovisnosti o klimatskim čimbenicima i ljeti dostupnim odrezanim granama masline, u našem klimatu može ostvariti i drugu generaciju.

image
Bušotine smeđeg maslinina potkornjaka

Sušenje ploda i grančica

Općenito štete rade mladi i stariji oblici potkornjaka, a one mogu biti izravne i neizravne. Mladi potkornjaci, bušeći hodnik za hranjenje i odrastanje ispod i poviše peteljke lista i na osnovu peteljke ploda, izazivaju njihovo sušenje tijekom proljetnog i ljetnog razdoblja. Odrasli potkornjaci, praveći hodnik za prezimljenje između račvi grančica, izazivaju njihovo potpuno sušenje.

U suzbijanju smeđeg maslinina potkornjaka koristi se metoda lovnih snopića. Metoda lovnih snopića koristi odrezane grane masline, promjera od 1 do 5 cm. Od odrezanih grana masline naprave se lovni snopići koji se objese u krošnju masline. Potkornjaci ulaze u grane lovnih snopića u kojima započinju reprodukcijski ciklus.

Koncem travnja i početkom svibnja, a prije izlaska mladih potkornjaka, ove se grane iznose iz maslinika i spaljuju. Veći broj snopića jamči i bolju zaštitu.

image
Simptomi šteta na grani masline od crnog maslinina potkornjaka
maslina

Crni maslinin potkornjak

Cjelokupni razvoj crnog maslinina potkornjaka odvija se na zelenim i sočnim grančicama u krošnji masline. Odrasli oblici se javljaju koncem travnja i u svibnju. Nakon parenja ženke na granama i grančicama od jedne do tri godine starosti provrte rupice kroz koru i uvuku se u drvo.

Ženka pravi horizontalni hodnik duljine nekoliko centimetara i na taj način prstenuje granu masline. Poput prethodne vrste ulaže jaja u stranice hodnika. Iz jaja nakon tjedan dana izlaze ličinke koje prave vijugave hodnike. Kroz jesen i zimu ličinke miruju, a u proljeće se u posebnim komoricama napravljenim na kraju hodnika preobraze u kukuljicu. Iz kukuljica sljedeće godine koncem travnja i u svibnju izlaze odrasli oblici crnog maslinina potkornjaka.

image
Crni maslinin potkornjak

Kako se boriti

Štete prave odrasli oblici i ličinke. Simptomi napada se lako prepoznaju. Osim rupice kroz koju je ušao kukac, kora je poviše majčinog hodnika malko utisnuta, suha te crvenkasto-smeđe boje. Grane i grančice poviše napadnutog mjesta se suše.
Borba protiv navedenog štetnika provodi se odrezivanjem zaraženih grana na kojima su vidljivi simptomi napada. Kod rezidbe treba paziti da se odreže i dio u kojemu su prezimljujuće ličinke.

Mušica maslininih grančica

Mušica maslininih grančica je crne boje, prozirnih krila, dužine tijela do 3 mm. Jaje je eliptičnog oblika, a ličinka i kukuljica su narančaste boje. Štetnik prezimi u stadiju ličinke ispod kore grančica. Najčešće se nalaze u grančicama promjera do 2 cm. U proljeće, nakon kukuljenja, izlaze odrasli oblici štetnika. Odrasli oblik živi samo 3 dana. Oplođena ženka mušice polaže od 10 do 30 jaja u pukotine ili u razna sitna oštećenja na granama i grančicama masline.

Iz jaja izlaze ličinke. One se hrane tkivom masline u kojem prave kratke hodnike. Cijeli sustav hodnika ima izgled dvostranog češlja za kosu. Ličinka koncem svog razvoja izlazi iz grana i grančica, pada na tlo i u njemu se kukulji. Iz kukuljica proljetne generacije izlaze odrasli oblici mušice koji daju ljetnu generaciju. Ljetna generacija mušice maslinine kore ima isti razvojni ciklus, osim što se njezine ličinke ne kukulje u tlu već prezime ispod kore grančica.

Štete rade ličinke. Na mjestu napada kora masline poprima ljubičasto-smeđu boju, suši se u dužini od 3 do 4 cm i širini od 1 do 2 cm. Zbog izlaska ličinki navedeno mjesto ima češljasti izgled. Iznad mjesta napada grane i grančice masline se suše. Borba protiv navedenog štetnika provodi se odrezivanjem i uništavanjem zaraženih grana na kojima su vidljivi simptomi napada. Kod rezidbe treba paziti da se odreže i dio u kojemu su prezimljujuće ličinke.

image
Mušica maslininih grana

Granotoč

Granotoč je leptir i štetnik je na preko 150 biljnih vrsta. Među voćkama najrađe napada jabuku, krušku, orah, maslinu, kesten, šljivu, trešnju i šipak. Štetnik je maslina u svim zemljama Mediterana. Leptir je dugačak 40 mm. Tijelo mu je duguljasto, bijelo s mnogim crnim ili modrim pjegama. Ličinka (gusjenica) koncem razvoja duga je 60 mm, žućkaste boje i crne glave. Na tijelu ima crne kvržice iz kojih izlazi po jedna dlačica.

Leptir se javlja koncem lipnja pa sve do konca kolovoza. Nakon parenja, ženka snese od 100 do 300 jaja, svako za sebe ili u grupicama, u podnožju pupova vršnih mladica. Nakon 7 do 10 dana iz jaja izlaze gusjenice. Jedno vrijeme se hrane na grančicama skupljene u pamučaste niti. Nakon prve prehrane, a u ovisnosti od temperature zraka, buše hodnike u tanjim grančicama masline.

Kada gusjenica naraste, ovaj hodnik postaje joj pretijesan, izlazi iz grančice, ubušuje se u deblje grane. U područjima uzgoja masline s umjerenom klimom, gusjenica u svom hodniku prezimi dvije zime. Koncem svog razvoja gusjenica se vraća na ulaznu rupu, gdje se i kukulji. Iz kukuljice izlazi leptir i ponavlja svoj način života.

image
Leptir granotoča

Grane se lome i suše

Uslijed gusjeničina bušenja hodnika grane masline se lome i suše. Moguće štete se prosuđuju na osnovi broja ubušenih gusjenica i godina starosti masline. Prisutnost samo jedne gusjenice u krošnji dvogodišnje masline dovodi do njezina propadanja. Starije masline mogu podnijeti napad većeg broja gusjenica, ali svakako treba provesti bilo koju mjeru borbe protiv navedenog štetnika.

Borba se provodi odrezivanjem zaraženih grana, pri čemu treba paziti da se odreže i dio s gusjenicom. Mjesto gusjeničina ulaska uočava se po smolastim nakupinama koje se gotovo uvijek izlučuju na ulazni otvor. Pretraga napadnutih grana, radi uništenja gusjenica, provodi se tijekom rujna.

Gusjenice koje su ušle dublje u grane masline uništavaju se, ako je hodnik ravan, uvlačenjem žice. U protivnom, kroz ulaznu rupu se u hodnik uštrcavaju otopine insekticidnog pripravka na osnovi deltametrina. Moguće je još u tu svrhu koristiti i limenke spreja koje se u kućanstvima koriste za suzbijanje komaraca, muha, mrava itd. Nakon provedene radnje, ulazna rupa od hodnika zatvori se voćarskim voskom.

Zbog gljivica truležica propada cijelo stablo


Gljivice truležnice imaju vrlo sličan razvoj i obje su uzročnici opasne bolesti truleži žila, koja dovodi do propadanja cijelog stabla masline. Žive na biljnim ostacima (starim panjevima, korijenju, granama ili ležećim trupcima), u napuštenim poljoprivrednim i šumskim površinama.

Znaci bolesti su bijele ili sivkaste prevlake ispod kore napadnutih stabala, što zavisi o prisutnoj vrsti gljivice. Armillariella mellea stvara gustu bijelu končastu prevlaku koja poput mreže zahvati zaražene djelove korijenja, dok Rosellinia necatrix zaražene djelove prekriva sivkastom mrežom. Stabla zaražena ovim gljivama slabe i postupno propadaju.

Na zaraženim biljnim ostacima razvija se obilje rasplodnih tijela gljivica. Nakon sadnje sadnica, one dolaze u dodir s odrezanim dijelom korijena. U povoljnim klimatskim uvjetima koji vladaju u području korijenja, uzrokuju zaraze.
Kada je gljivica već ušla u korijenov sustav, tu se brzo razmnožava.

Stvara končastu mrežu sastavljenu od mnoštva niti koje se probijaju kroz zaražene dijelove, ulaze u tlo, razmnožavaju se, te prodiru u korijenov sustav zdravog susjednog stabla. Gljivica prelazi s korijena na korijen i tako osigurava nastavak i ponavljanje svog životnog ciklusa.

Suzbijanje se provodi mehaničkim i kemijskim mjerama zaštite bilja. Mehanička mjera je, prije nove sadnje, čišćenje zemljišta od svih ostataka (korijen, deblo, grane...) prethodne vegetacije.

Druga mjera je solarizacija tla. Naime, bez obzira na vrijeme sadnje maslina, tlo za sadnju se uvijek treba pripremiti prije visokih ljetnjih temperatura. Navedenom radnjom, uslijed visokih temperatura (još bolje ako se sadne jame pokriju crnom folijom) uveliko se smanjuje brojnost i zarazni potencijal štetnih gljivica koje žive u tlu.

Učinkovitu zaštitu postiže metoda zalijevanja tla primjenom kombinacija fungicida različitih djelatnih tvari i načina djelovanja. Tlo oko mlade masline potrebno je zaliti s najmanje 30 l fungicidne otopine.

Opasne verticiloze kod nas nema


Uz navedene bolesti, maslinu mogu napasti još neke, ali one nisu, osim bakterija, baš značajne za naše uzgojno područje. Jedna od njih je opasna bolest provodnih snopova verticilioza. Ona uzrokuje sušenja pojedinih grana i dijelova krošnje, a ponekad i čitavih stabala masline. Ona kod nas nije proširena, iako mnogi proizvođači svako propadanje maslina pripisuju upravo njoj.

Verticillium dahliae Kleb. je gljivica, uzročnik propadanja mnogih zeljastih i drvenastih kulturnih biljaka. Živi u tlu, a sposobna je zaraziti biljku i nakon deset godina.

U maslinu ulazi kroz korijenove dlačice i kroz pozljede koje su nastale prilikom sadnje i obrade tla. Gljivica luči otrovne tvari, tkivo odumire, dolazi do začepljenja drvenog provodnog tkiva i tako se prekida normalno kolanje sokova u stablu masline.

Uslijed napada ove gljivice bolest se javlja u akutnom (naglom) i kroničnom (traje dugo vremena) obliku. Kod akutnog oblika bolest se javlja naglo i dovodi do naglog odumiranja masline.

Znakovi akutnog oblika bolesti su uočljivi na lišću koje gubi zelenu boju, postane smeđe i na kraju se osuši zajedno sa granama. Suho lišće najčešće ostaje visjeti na granama.

Kora grane poprima ljubičastosmeđu boju, a na presjeku grane vidljiva su djelomična ili potpuna zatamnjenja u obliku smeđecrnog prstena. Kod kroničnog oblika razvoj bolesti je puno sporiji. Simptomi su isti, ali s tom razlikom što listovi otpadaju s grana.

Zaštita masline uglavnom se temelji na provedbi nekih mjera u cilju sprječavanja napada gljivice i pojave bolesti. Na površinama gdje su bile zasađene povrtlarske i cvjećarske kulture masline se ne sade nekoliko godina. U slučaju hitnosti sadnje, na tim površinama se mora provesti ista mjera zaštite koja je navedena kod gljivica truležnica.

Ne sadite masline preduboko



Uzrok sušenju stabala maslina, najčešće do šest godina starosti, može prouzročiti i sam maslinar. Naime, kod preduboke sadnje maslina, mlado, nježno i još dovoljno neodrvljeno deblo stavlja se (za njega) u nepovoljne uvjete tla.

Visoke ljetne vrućine i nepravilno (uz deblo) postavljen sustav za navodnjavanje, vodonepropusno tlo, mraz itd., mogu prouzročiti pucanje mlade kore debla maslina.

Kako u tlu ima veliki broj raznih štetnih gljivica, ta oštećenja su idealno mjesto za njihov ulazak u deblo masline. Uslijed njihova napada kora oko korijenova vrata postupno trune.

item - id = 1157698
related id = 0 -> 1158002
related id = 1 -> 515177
14. siječanj 2022 09:32