U pojedinom arealu duž Primorja i Dalmacije uzgajaju se sorte masline koje imaju različite osobine, a posebno i različito podudaranje cvatnje. Vrlo je bitno da se utvrde glavne osobine masline, kao što su vrijeme cvatnje, biologija cvijeta i oplodnje i koja sorta oprašuje drugu.
Cvatnja maslina u pojedinim godinama dogodi se nekad i u mjesecu travnju, što ovisi o agroklimatskim čimbenicima, ali maslina cvate najviše tijekom svibnja.
Cvat masline je grozdić, odnosno resa koja može imati od 8 do 30 cvjetića. Razvija se iz cvatnog pupa, smještenog u pazušcu nasuprotno raspoređenih listova na prošlogodišnjim izbojcima. Cvjetići su mali, a sastoje se od zelene čaške, vjenčića od četiri bijele latice, dva prašnika i jednog tučka te plodnice s dva sjemena zametka. Cvjetovi mogu biti dvospolni i funkcionalno muški (sterilni).
Iako ima dvospolne cvjetove, većina sorti masline je praktično samoneoplodna (stranooplodna), pa je za uspjeh u masliniku nužno imati sorte oprašivače.
Maslina cvjeta sve ranije
Posljednjih godina svjedoci smo sve toplijeg vremena, sve češćih blagih zima uz izuzetke. Pojava zatopljenja pripisuje se prije svega povećanju ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi. Većom koncentracijom CO2 dolazi do povećanja temperature uz smanjivanje pojave kiša i sve većih i dugotrajnih suša.
Do kraja 21. st. globalno zatopljenje će uvjetovati povećanje temperature od 1,8 do 4° C. Vegetacija masline puno ranije započinje, a time i sama cvatnja. Iz godine u godinu cvatnja je sve ranija, ali berba bude standardno krajem rujna i tijekom listopada.
Pojedine sorte počinju jako rano s cvatnjom. U Bolu na Braču 31. ožujka 2007. procvala je sorta lastovka, a puna cvatnja je bila 5. 4. 2007., što je prema praćenju fenofaza najranija cvatnja do sada.
U doba cvatnje nisu poželjni jaki suhi vjetrovi (bura), niti jaki vlažni vjetrovi (jugo). I suhi i vlažni vjetar ometa normalno prianjanje peluda na njušku tučka te njegovo klijanje. Poželjno je suho, mirno vrijeme s laganim povjetarcem.
U slučaju temperatura viših od 30 stupnjeva u fazi oplodnje maslina obavezno treba uključiti sustav orošavanja tijekom jutra i popodneva, jer relativna vlaga zraka ima obrnuti dnevni hod od temperature zraka (najviša dnevna temperatura zraka - najniža relativna vlaga i obrnuto).
Vlaženje maslina je važno u fazi oplodnje i oprašivanja kako bi se izbjegao, po Pavlu Bakariću, “suhi grad”, tj. brzo isušivanje cvijeta.
Posebno je opasan suhi sjeverni vjetar (tramontana), jer isušuje plodnicu. Poznata je stara težačka izreka: “Tramontana, maslina obrana”.
Međutim, manje količine oborine oko 5-10 mm tijekom cvatnje dobro su došle. Naime, kratkotrajna kiša i njezine male količine ne mogu omesti oprašivanje, već održavaju relativnu vlagu zraka, koja je pogodna za klijanje peluda i održavanje svježine tučka.
Lastovka kreće prva
Poznato je u svijetu, pa i kod nas, da najveći broj sorata maslina u cvatnji ima veliki broj nepotpunih (sterilnih) cvjetova, koji se ne mogu oploditi. Postotak tih nepotpunih cvjetova u prosjeku je u pojedinih sorata od 20 do 70 %.
Nažalost, naša najraširenija sorta oblica posljednjih godina nosi od 30 do 65 % nepotpuno razvijenih cvjetova, koji se ne mogu oploditi, zato što se tučak izrodio, zakržljao ili se nije razvio.
Sorta lastovka obično ima od 20 do 30 %, uljarica oko 30 %, piculja oko 30 %, bjelica oko 25, dužica 30 – 40 % nepotpunih cvjetova.
Introducirane talijanske sorte: leccino – ima od 10 – 20 %, pendolino manje od 10 %, a francuska sorta picholine ima oko 20 % nepotpunih (sterilnih) cvjetova.
Istina, postotak nepotpunih cvjetova, iako u osnovi nasljedan, ipak se više ili manje mijenja ovisno o rodnosti u prethodnoj godini, ishranjenosti stabla, klimatskim prilikama i dr., ali uvijek ostaje trajan problem.
Druga teškoća u uzgoju maslina je ta što se najveći broj sorti nije u stanju oploditi u dovoljnoj mjeri polenom vlastita cvijeta, nego joj je potreban polen druge sorte, koja cvjeta istodobno, dakle važno je da se podudara u vremenu cvatnje.
Dakle, maslini je potrebna strana oplodnja, u čemu se slažu svi maslinarski stručnjaci, jer oprašivanje s drugom sortom donosi bolju oplodnju i bolje zametanje plodova.
Kod nas se puno radilo i još se uvijek radi na istraživanju oprašivanja maslina.
Za sortu oblicu najbolji su oprašivači: drobnica, uljarica, levantinka i piculja. Sorta drobnica, uljarica i levantinka cvjetaju istovremeno sa sortom oblicom, dok sorta piculja cvate nešto kasnije. Mastrinka je također dobar oprašivač oblice. Lastovka počinje najranije cvatnju.
Oblica, u usporedbi s lastovkom, kasni s početkom fenofaze cvatnje od 3 do 5 dana, dužica, u usporedbi s lastovkom, kasni 2 - 4 dana, a u usporedbi s oblicom početak fenofaze je raniji za 2 dana. Sve to ovisi o temperaturi i oborinama.
Za sortu dužicu dobri su oprašivači drobnica, levantinka i uljarica. Za leccino su dobri oprašivači pendolino i frantoio.
Koliko traje cvatnja
Postavlja se pitanje koliko dugo traje sama cvatnja i u kojem se intenzitetu otvaraju cvjetovi. Dužina same fenofaze varira od 10 do 15 dana, jer se cvjetovi postupno otvaraju i prvih četiri do pet dana najprikladniji su za oplodnju, kada se otvara najveći broj potpunih, hermafroditnih cvjetova.
Ako u to vrijeme cvatnje padne jača kiša, eto štete, jer se ispire polen s cvijeta. Visoke temperature za vrijeme cvatnje, ako su preko 28° C, nisu prikladne za oplodnju. Lagana kišica do 10 ml dobra je, kao i lagani povjetarac.
Dakle, ne može se više govoriti ova će maslina tada cvasti, ona druga sorta tada i tada, cvatnja najviše ovisi o klimatskim uvjetima, prvenstveno temperaturi i oborinama, ali je neupitno da maslina iz godine u godinu sve ranije započinje vegetaciju i sve raniju cvatnju.