GNOJIDBA
Zbog očitih klimatskih promjena osnovnu gnojidbu preko tla treba obavljati kasnije nego što je običaj, a to je umjesto u kasnu jesen i ranu zimu u rano proljeće. Vrlo je važna i gnojidba preko lista. Naime, dovoljno je prisjetiti se što se događalo nekoliko godina unazad, kada su topao i vlažan siječanj i početak veljače uzrokovali kretanje sokova u maslini, pogotovo onih dobro nagnojenih. Zbog iznimno niskih temperatura krajem veljače zaledili su se sokovi koji su se transportirali kroz maslinu i izazvali pucanje provodnih tkiva u granama i grančicama.
Maslinari koji imaju sustav za navodnjavanje trebaju gnojidbu obavljati fertirigacijom, i to izborom i količinom gnojiva ovisno o fenološkim fazama.
Uz gnojidbu preko tla i korijena treba rabiti folijarna gnojiva. Naši maslinari obično folijarna gnojiva rabe zajedno s prskanjem protiv bolesti i štetnika. To je dobro, ali danas postoji velik izbor folijarnih gnojiva i treba koristiti ono koje po sastavu zadovoljava fazu rasta i razvoja masline, a ne univerzalna.
U kretanju vegetacije i prije početka cvatnje treba rabiti gnojiva koja sadrže dušik, bor i fosfor. Uz hranjiva maslina u ovoj fazi odlično reagira na biostimulatore koji stimuliraju oplodnju. Vrlo važno je folijarno prihraniti maslinu nakon berbe, što se poklapa sa zaštitom protiv bolesti paunovo oko jer tada je gladna zbog toga što je potrošila zalihe na donošenje ploda.
U maslinicima koji nisu zatravnjeni nakon razbacivanja gnojiva treba obaviti plitku obradu – kultiviranje.
REZIDBA MASLINA
Rezidbu maslina moramo obaviti u razdoblju od kraja zime do pojave cvata. U krajevima gdje nema pojave kasnih proljetnih mrazeva, rezidbu možemo započeti i zimi. Prednost rezidbe koju radimo odmah nakon otvaranja pupa je mogućnost da i manje stručni maslinari procijene količinu cvjetova, a time i moguću količinu ploda koju odbacujemo rezidbom.
Rezidbom moramo osigurati ravnomjernu raspoređenost jednogodišnjih izbojaka i na njima dobro osvjetljenje lišća. To se postiže i izborom odgovarajućeg uzgojnog oblika. Naime, od uzgojnog se oblika traži da ima: čvrst skelet, veliku rodnu – obrastajuću površinu dobro razvijenih izbojaka, da što bolje koristi svjetlost unutar prostora raspoloživog razmakom sadnje, da omogućava što veću proizvodnost rada, a osobito primjenu mehanizacije, i da se što lakše i jeftinije može oblikovati. Učinak rezidbe je velik, a odražava se prije svega na povećanje rodnosti, bolju obnovu dužih i kvalitetnijih rodnih izbojaka.
Naime, nakon rezidbe kojom se prorijedi i odstrani veća masa suvišnih izbojaka, grana i grančica, za grane koje ostaju, stoji na raspolaganju veća količina rezervnih hranjiva, pa se one bolje razgranaju i obnavljaju. No, prorjeđivanje ne smije biti niti previše intenzivno, jer u tom slučaju imamo jak prirast vrlo bujnih izbojaka koji ne donose dobar rod, jer je stimuliran stalan vegetativni rast, a nama je cilj održati skladnu ravnotežu između snage rasta i rodnosti, odnosno fiziološku ravnotežu stabla.
Idealni uzgojni oblik je onaj koji respektira prirodno ponašanje kultivara, odnosno razvitak karakterističnog habitusa u određenom podneblju i izraženu najbolju produktivnost kao posljedicu dobre i aktivne fotosinteze lisne površine.
PRSTENOVANJE
Prstenovanje je djelomično ili potpuno skidanje kore s određenog dijela grana ili debla. Svrha prstenovanja je zaustaviti sokove koji iz lišća putem tkiva zvanog floem koji se nalazi u kori, putuju u deblo i korijen.
Različite sorte različito reagiraju na prstenovanje. Sorte koje stalno i redovito rode nisu pogodne za prstenovanje kao sorte koje rode alternativno.
Prstenovanje ne pomaže ako grana nije dozrela, ma koliko bila bujna. To se u prvom redu odnosi na vodopije.
Prstenovanje je prethodnica pomlađivanju ili sanacija šteta od studeni. Na donjem rubu prstena grana stvara nove izbojke. Što je grana deblja, izbojaka je više i jači su te je pomlađivanje brže i bolje. Prstenovana grana ili deblo nakon berbe moraju biti odrezani.
Prstenovanje za rod se obavlja u proljeće s kretanjem sokova u maslini, a odluku koje stablo i koju granu prstenovati treba donijeti maslinar na licu mjesta.
ZAŠTITA OD BOLESTI I ŠTETNIKA
Redovito valja obavljati pregled – kontrolu zdravstvenog stanja maslina, i tada pristupiti suzbijanju bolesti i štetnika.
Ipak, s porastom temperature i proljetnim kišama pojačat će se uvjeti za infekcije maslina gljivicom paunovo oko. Radi sprječavanja proljetne infekcije zaštitu maslina provodimo prskanjem pripravcima na bazi bakra, odnosno organskim fungicidima koji su registrirani za tu namjenu. Nakon rezidbe prednost treba dati pripravcima na bazi bakra, jer osim što djeluju na gljivu paunovo oko, sprječavaju i razvoj raka masline. S pripravcima pesticida mogu se miješati specijalizirana folijarna gnojiva koja pospješuju diferencijaciju pupova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....