StoryEditor

BEZ KIŠE mjesecimaSedam puta manji urod nego lani: masline otpadaju s grana, a i za slatko grožđe treba voda!

Piše Vlaho Car
23. kolovoza 2021. - 07:41

Toplinski val, crveni alarm, požari, poplave, tuča, bujice... Pa opet novi toplinski val i sve ispočetka... Meteorolozi upozoravaju kako prolazimo i peti toplinski val, a pitamo se kad su završila četiri prehodna... Stariji govore kako ovo nikada nisu doživjeli. Što se događa? Priroda se, sada sa sigurnošću možemo reći, mijenja!

Mnogi će reći kako nas najteže tek čeka jer su količine oborina toliko malene da većina biljaka neće preživjeti. Čovjek i životinje se snalaze bježeći u hlad, pod klimu, u vodu tražiti rashlađenje, dok biljke nisu te sreće. One žive i rastu na mjestu gdje su nikle. Posljedice suše vide se na svakom koraku, od visokih cijena voća i povrća na placi do uvelih zelenih listova na stablima koje vape za vodom.

Jedna od najsušnijih godina u povijesti

- Suša svakako utječe na biljke jer nemaju dovoljnu količinu vode kako bi napredovale, govori nam Petra Sviličić, više stručna savjetnica u Odjelu za agrometeorološka istraživanja u Službi za agrometeorogiju Državnog hidrometeorološkog zavoda. U kombinaciji s visokim temperaturama koje nerijetko prelaze 40 stupnjeva, mnoge biljke dolaze do točke uvenuća kad jednostavno ugibaju.

Pored toga ova sezona je obilježena kašnjenjem vegetacije i općenito biljke već sada imaju 20 do 30 posto manji urod od očekivanog. Definitivno, ovogodišnja suša čini dosta štete biljkama. U Dubrovniku je u lipnju palo tek četiri litre kiše na metar četvorni, u srpnju dva milimetra, a u kolovozu dosad ništa...

U svibnju je bilo oko 45 litara kiše što je malo niže od višegodišnjeg prosjeka. Cijeli biljni svijet definitivno je u "stresu". Svaka biljka se na svoj način bori preživjeti sušu.

Prva linija obrane je uvijanje lišća pri visokoj temperaturi koje prati nedostatak vode. Drugo je duboko ukorjenjivanje tj. produljenje korijena do dubokih slojeva gdje traži vodu. Treće je smanjena lisna površina, pri čemu je usporen rast i razvoj biljke, a time i posljedično urod.

image
Limun nije izdržao žegu
Suša

Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, u zadnjih desetak godina ukupna količina oborine bila je niža od prosjeka u lipnju šest puta, u srpnju sedam, dok će se tek vidjeti hoće li se ostvariti šesti uzastopni sušni kolovoz. U Dubrovniku je u lipnju 2020. palo 42 litre, a u srpnju 3 litre kiše na metar četvorni, što je puno više od ovogodišnjih ukupno 6 litara po četvornom metru.

image
Petra Sviličić: Klimatske promjene su tu i od njih više nitko ne može zaklapati oči
Dv

- Ovakvo stanje je moguća konkretna posljedica klimatskih promjena i nepovoljnog rasporeda oborina, ali i povišene temperature zraka i tla što se odražava na sušu u dubrovačkom području, a koja nepovoljno utječe na poljoprivredni sektor, ističe Petra Sviličić. U zadnjem desetljeću, koje je ocjenjeno kao najtoplije do sada, zabilježeno je ekstremno sušno ljeto 2017. te vrlo sušno 2012., dok je vrlo kišno ljeto bilo 2014. Prije dvije godine 2019. bilo je slično kao i 2014. kad je u Dubrovniku u srpnju palo nadprosječnih 90 litara kiše, dok 2013., 2015., 2017. te 2020. bilo sušno kao i ove godine. Znatne su razlike među godinama kao direktna posljedica klimatskim promjena. Ljudi se moraju osvijestiti i shvatiti da su klimatske promjene tu, ne od danas, nego već neko vrijeme i da je čovjekovo djelovanje dovelo do takvog stanja. Zadnje izvješće UN-a govori i neupitno naglašava o tome kako je zadnji trenutak da se nešto učini u smjeru ublažavanja negativnih posljedica koje nas očekuju, jer Zemlja će uvijek naći svoju ravnotežu, samo je pitanje hoće li se to stanje biti povoljno za naš život na njoj, zaključuje Sviličić.

Loza jedva preživljava, masline otpadaju

- Pelješki vinogradi još nisu ugroženi, ali jedna dobra kiša svakako bi dobrodošla, govori nam Mario Đuračić, vinogradar iz Putnikovića. Nije niti svako mjesto jednako za rast loze jer ovisi radi li se o plitkoj ili dubokoj zemlji, tj. je li se korijen biljke pružio duboko u zemlji ili je ostao plitko pri vrhu jer je ispod kamena stijena. Svakako, u dubokim zemljama je veća mogućnost da će loza naći vodu i lakše preživjeti. Mnogi su pogrešno skloni reći kako je ovo idealno vrijeme za vinovu lozu jer će biti veći slador. Ali za slador treba i voda! Pogodnost ove sušne godine je da nismo morali često tretirati lozu protiv peronospore koja dolazi s vlagom. Ima vinograda koji su tek jedan ili dva puta prskani, a kada su kišne godine to isto treba raditi ponekad i do deset puta, zaključuje Đuračić.

image
Mario Đuračić: Loza se drži, ali trebala bi joj kiša

Ni s maslinama nije ništa bolje. Poznati konavoski maslinar iz Vataja Mato Čupić govori nam kako je već dosad otpalo oko dvije trećine ploda sa stabala.

- Prošle godine imali smo oko sedam tona maslina, a ove godine ako bude jedna tona bit će dobro, kaže Čupić. Cijena ulja sigurno će biti veća nego prije. Da je bilo kiše u vrijeme kada obično pada, imali bismo urod i veći nego lani. Uzalud mi je bilo i navodnjavanje jer je nemoguće dovesti toliku količinu vode u maslinik koliko biljkama treba. Suše i velika vrućina sve su spržile, zaključuje Čupić.

image
Mato Čupić: Dvije trećine plodova masline već su otpale

- Tko ima jeftinu vodu može održavat verduru, a oni što moraju puno plaćat' gradski vodovod nemaju zašto uzgajat' svoje pomadore, paprike i drugo povrće kaže nam Ana Bagoje dugogodišnja i jedna od najstarijih prodavačica na Gruškoj placi. Sve malo kasni radi velike vrućine koja neda plodu da raste.

image
Kata Bagoje: Tko nema jeftinu vodu za zalijevanje, nema za što saditi povrće

Svi oni koji se ozbiljnije bave poljoprivredom znaju kako je po ovakvim vrućinama teško uzgojit biljku koja ima svoju prođu na placi. Modernim tehnologijama navodnjavanja "kap po kap" može se biljka održat na životu, ali uslijed velike vrućine i sunca plod se teško formira i brzo sazrijeva te gnjije. Cijena domaćeg voća na placi je jako velika jer ove godine ono nije rodilo. Nije lako radit po ovoj žegi. Treba svaki dan bit u baštini i paziti kako radit s verdurom i po najvećem suncu, govori Ana Bagoje.

Pitanje opstanka života na Zemlji

Posljedice ovogodišnje suše osjetiti bi se mogle već ove jeseni i zime ako cijene poljoprivrednih proizvoda, po nekim prognozama, "polete u nebo". Naime, nije vrućina samo u Hrvatskoj nego u gotovo svim zemljama iz kojih Hrvatska, na žalost, mora uvoziti hranu. Posljedice klimatskih promjena mogli bi osjećati u budućim godinama, pa i stoljećima.

image
Pomadore su uvenule i prije trpeze
Dv

Apeli klimatologa još uvijek nisu doprli do političara i gospodarstvenika koji, koristeći Zemlju, dovode u pitanje opstanak života na njoj. Do prije nekoliko godina većina se podsmjehivala izjavama pojedinaca o otapanju ledenjaka i podizanju razine mora. Nakon svega što se događa, to se čini realnim! Tko zna, možda se stvarno u skoroj budućnosti Stradunom bude điravalo gondolama, a pomadore ćemo umjesto fikusa držati u grastama!

29. rujan 2022 12:28