Krenulo je i u Dalmaciji. Održan je prvi tečaj rezidbe na uzgojni oblik polikonične vaze. Doduše, čak četvrt stoljeća kasnije nego što je doajen istarskoga maslinarstva Italo Žužić pokrenuo isto u Taru, tako da danas u Istri praktički ne postoje iole ozbiljniji maslinari koji nisu prihvatili ovaj, po mišljenju mnogih, najrentabilniji uzgojni oblik.
O Italiji da se ne govori. Tamo škola rezidbe maslina nosi ime legendarnog Giorgia Pannellija. On je usavršio i proširio spoznaje Alberta Roventinija, koji je davno postavio ovaj uzgojni oblik kao temelj kompromisa s maslinom.
– Uz najmanji utrošak vremena i troška u rezidbi i berbi, dobiva se najveći učinak osvijetljenosti krošnje, plodonošenja i kvalitete – sažeo je dr. Ivica Vlatković.
Kao predsjednik Udruge maslinara Zadarske županije, on osnivanje Škole rezidbe maslina i tečaj pokrenut u ovoj županiji ocjenjuje hvalevrijednim. Dodaje još da bi s vremenom, uz tečaj, valjalo pokrenuti i natjecanje u rezidbi.
Djelo Devića i Marcelića
A školu i tečaj pokrenuli su mladi maslinarski lavovi doc. dr. sc. Šime Marcelić i magistar agronomije Stjepan Dević. Marcelića, koji je asistent na Odjelu za ekologiju, poljoprivredu i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, nazivaju i doktorom za masline. Uspješno povezuje znanost, struku i praksu. Na lokaciji Noršin kod Preka, na južnoj strani otoka Ugljana, obnovio je obiteljski maslinik star 400 godina.
Dević je nakon završenih studija na djedovini u Sukošanu podignuo maslinik s 300 stupi. K tome, kupio je i stari maslinik s 40-ak stabala oblice, koje je prenacijepio na oštricu, puljku i druge rodnije domaće sorte.
– Čudo, rađaju kao lude – kaže Dević, kojega je s Marcelićem spojila strast prema maslinarstvu. S ciljem da znanja, posebno o rezidbi, prenose maslinarima i hobistima, osnovali su tvrtku “Olive pruning society” d.o.o. (Društvo rezača maslina d.o.o), okupili ekipu uglavnom mladih stručnjaka, pokrenuli Školu rezidbe maslina, osmislili program te su 16. i 17. studenoga održali prvi tečaj rezidbe maslina na uzgojni oblik polikonične odnosno višestožaste vaze.
Teorijski dio programa održan je u dvorani Doma mladeži u Sukošanu, a praktični u masliniku Uljare Lepur, u Lepurima kod Benkovca.
– Zadovoljni smo odazivom i interesom polaznika.
Zagreb, Rijeka, Dubrovnik, Hercegovina
Osim sa zadarskog područja, stigli su iz raznih krajeva. Među njih 25 našla se i Ivana Žarko, mlada dama iz Zagreba. Kupila je stoljetni maslinik na Prviću kod Šibenika koji želi obnoviti.
Iz Rijeke je stigao Dragan Vujković, koji ima maslinik u Smiljčiću. S ocem Branimirom Šunićem iz Zadra stigao je i 12-godišnji sin Vid. Imaju maslinike u Rodaljicama, Lišanima i Buliću kod Benkovca.
Našao se tu i Joško Rašić iz Kaštela, Patrik Ćoso iz Dubrovnika i drugi iz sve četiri dalmatinske županije, te trojica maslinara iz susjedne BiH, točnije iz Hercegovine.
– Došli smo učiti. Zanima nas polikonična vaza – kaže Ćoso.
A imali su što i od koga naučiti. U uvodnom, teorijskom dijelu tečaja Šime Marcelić i iskusni stručnjak Petar Pedišić održali su predavanja o tehnikama uzgoja maslina, ali i o fiziologiji i biologiji masline te o različitim načinima orezivanja.
Prozračna i osunčana krošnja
– Najveći je problem u maslinicima, posebno na otocima, visina stabla i prekomjeran broj primarnih grana. U zaobalju prevladavaju maslinici s kuglastim uzgojnim oblikom, krošnje su guste, šire se i spajaju, tako da onemogućavaju strojnu obradu. Otežavaju provođenje svih agrotehničkih mjera, poskupljuju rezidbu i berbu.
Na terenu susrećemo niz loših primjera, od slabe i nikakve do prekomjerne rezidbe. Sve to dovodi do gubitka kontrole nad rastom stabala masline, što u konačnici rezultira smanjenom i neredovitom rodnošću – rekao je Marcelić i objasnio kako izbjeći greške, kojih ima i u inače uzornom masliniku obitelji Branimira Lepura u Lepurima kod Benkovca, gdje je održan dvodnevni praktični dio tečaja.
Maslinik na 18 hektara s 4000 stabala sastoji se iz dva dijela – starijeg, gdje su masline stare 20 godina, i mlađeg, gdje su podignute prije 10 godina. Krošnje su kuglaste ili grmolike, idealne za pokaznu rezidbu na uzgojni oblik polikonične vaze.
A polikonična ili višestožasta vaza temelji se na tri ili četiri osnovne grane u obliku stošca koje su pravilno raspoređene u krošnji. Jedna od druge, gledano iz ptičje perspektive, udaljene su po 90 stupnjeva s izoliranim stošcem, objasnio je Marcelić.
Višestruke su prednosti polikonične ili višestožne vaze. Olakšava i pojeftinjuje rezidbu, zaštitu i berbu. Krošnja je prozračna i osunčana, a urod bolji i redovitiji. Plodovi ravnomjerno zriju po cijeloj krošnji, kaže.
Bez alata nema zanata
Prije nego što je Marcelić pokazao rezidbu i kako odabrati primarne grane, Toni Družijanić polaznicima je predstavio alate nužne u rezidbi.
– Bez alata nema zanata – pokazao je sve vrste ručnih i baterijskih alata, a to su jednoručne i teleskopske škare i pile, te popratna zaštitna oprema (naočale, rukavice, kaciga, sredstvo za dezinfekciju i alat za oštrenje). Od starih alata predstavljena je sjekirica kakva se i danas koristi za uklanjanje mladica iz guke.
Najveći dio rezidbe na tečaju obavljao se ručnom teleskopskom pilom. Riječ je o profesionalnom alatu visoke kvalitete nabavljenom u Japanu. Zubi pile obrađeni su indukcijskim kaljenjem, zbog čega godinama zadržavaju oštrinu i omogućuju brzo piljenje uz minimalan napor. Od ostalih alata koristile su se baterijske teleskopske škare i baterijska lančana pila. Sve za rezidbu na tri do četiri metra visine sa zemlje, bez skala i penjanja.
Praktični program tečaja započeo je pokaznom rezidbom reforme uzgojnog oblika iz grmolikog u polikonični, koju je prezentirao Stjepan Dević.
Rezao je i odgovarao na pitanja polaznika: kako, kada i zašto se provodi reforma uzgojnog oblika?
– Reforma se provodi radi promjene uzgojnog oblika u polikoničnu vazu. Evo, vidite, u ovom masliniku prevladava nekakav kuglasti oblik. Kod takvog se oblika najkvalitetnija rodna površina nalazi po obodu krošnje i s vremenom dolazi do “bježanja” krošnje u visinu i širinu, te naposljetku do spajanja susjednih stabala. To stvara problem u svim agrotehničkim zahvatima, pogotovo u intenzivnim maslinicima kao što je ovaj. Za razliku od kuglastog oblika, kod polikonične vaze imamo kontrolu nad rodnom površinom, koja se sada nalazi u nižim dijelovima krošnje, sunce prodire u unutrašnjost krošnje te zbog toga imamo više rodnih pupova i bolje sazrijevanje ploda. Polikonična vaza je, zbog brzine rezidbe, u ovom masliniku optimalan uzgojni oblik. Tri dobro obučena radnika mogla bi cijeli ovaj maslinik orezati za desetak dana, što drastično pojeftinjuje taj zahvat – tvrdi Dević.
Dva eura po stablu
Rezidba na rod jednog gustog, grmolikog stabla traje gotovo sat vremena, a kod polikoničnog oblika niti 15 minuta.
– Ako traje duže, nešto nije u redu – dodaje Družijanić.
A kad je riječ o cijeni rezidbe, čulo se na tečaju, rezači za jedno grmoliko stablo naplaćuju 12 eura, a za polikonično stablo dva eura.
Dević je polaznicima pokazao kako se određuje koje će grane postati provodnice, te koje grane treba ostavljati i zašto pojedine grane treba odrezati.
– Polikonična vaza uzgojni je oblik u kojem su primarne grane postavljene uspravno, od 45 do 60 stupnjeva. Idealno je ostaviti četiri takve provodnice. Na tim se granama razvijaju sekundarne grane, koje su nositeljice rodnih elemenata – rekao je pokazujući koje se grane mogu ostaviti, a koje se moraju orezati i zašto. Ukratko, sudbina svake grane određena je njezinim “rođenjem”. Kut pod kojim u trenutku početka razvoja raste određuje hoće li biti vegetativna ili rodna. Uspravnije grane imaju veći vegetativni porast, a što su više položene, to se njihova rodnost povećava.
Djelomična, postupna ili kompromisna reforma
A koje su loše strane reforme i koliko nakon tog zahvata čekati na puni rod, pitali su polaznici.
– Ne bih to nazvao lošim stranama, nego nužnim zahvatom koji ima svoje posljedice. Da, smanjit će se količina uroda sljedeće godine, ali to nije ni bio prioritet pri ovakvom zahvatu. Zato se i zove reforma, a ne rezidba na rod. Maslina će nešto roda imati i sljedeće godine, ali na puni rod, koji je imala prije reforme, trebalo bi pričekati tri, četiri godine, ovisno o uvjetima uzgoja – rekao je Dević.
Zato je polaznicima preporučio da naprave plan kako će svoj nasad reformirati, a da nemaju preveliko smanjenje uroda. Primjerice, da reformiraju trećinu ili četvrtinu nasada ove godine, a ostatak sljedećih godina.
U nastavku tečaja Šime Marcelić pokazao je obnovu i kako odabrati primarne grane, a Toni Družijanić kako obaviti djelomičnu, postupnu ili kompromisnu reformu uzgojnih oblika.
– Djelomična reforma stabla koristi se kad želimo promijeniti uzgojni oblik, ali to ne postižemo odjednom, nego u više godina rezidbe. U prvoj godini formira se struktura stabla s tri, četiri osnovne grane koje završavaju sa po jednim vrhom. Time se kontrolira rast u visinu te se omogućuje bolji prodor svjetla i razvoj donjeg dijela krošnje. Sve one grane koje nije potrebno ukloniti za tu svrhu ostavljaju se. Cilj je omogućiti biljci fiziološke potrebe smanjujući potrebu za rezidbom, do čega se ipak prije dolazi načinom potpune reforme – rekao je Družijanić.
Tisuću stabala tjedno
On i Dević toliko su uigran tandem da su u protekloj sezoni orezali na rod niz velikih maslinika, počevši od onih u Dolini maslina kod Nadina, zatim u PZ-u Dubrava u Raštanima Donjim, u velikom masliniku Kraljski Dalmatin, vlasnika Marinka Vukševića, u Zatonu kod Zadra itd.
– Nas dvojica orezali smo u sezoni svaki oko 15.000 maslina – kaže Dević. Ovo je na svoj način prokomentirao i Marcelić:
– Ja radim na fakultetu i orežem tisuću maslina godišnje, dok ih Stjepan oreže tisuću tjedno!
Dodao je još kako su Dević i Družijanić imali zapaženu pokaznu rezidbu na uzgojni oblik polikonične vaze tijekom ovogodišnje manifestacije Šoltanski dani maslinova ulja “Kapja o’ zlata” na Šolti.
Polaznike je zanimalo zašto se kod uzgojnog oblika polikonične ili višestožaste vaze prakticira izolacija vrha.
Izolacija vrha i odabir osnovnih grana
– Izolacijom vrha usporavamo rast masline u visinu i potičemo rast sekundarnih (postranih) grana koje nose rod – govorio je Dević i pokazivao kako se reže. – Ovako kontroliramo rodnu površinu da ne ide niti u širinu niti u visinu. Vrh se izolira kako bi se usporio rast u visinu i potaknuo rast postranih grana koje nose rod. Istodobno, rodne grane se spuštaju prema dnu. Tako s manjim brojem grana dobivamo veću rodnu površinu nego kod grmolikog uzgojnog oblika, koji zauzima puno veću površinu. Veći obujam krošnje, ali manje ploda – istaknuo je Dević.
Potom je Marcelić objasnio način odabira osnovnih grana i zašto treba ukloniti dihotomije, a to su dvije usporedne grane koje rastu pod oštrim kutom.
– Treba ih ukloniti da bismo omogućili bolji razvoj rodnih elemenata, pogotovo u donjim dijelovima krošnje – rekao je, a na pitanje jednog od polaznika kad se smatra da je maslina dobro orezana, odgovorio je:
– Dobro orezana maslina je ona koja na glavnom deblu ima četiri ili, rjeđe, tri jasne provodnice pod kutom od 45 stupnjeva koje završavaju vrhom. Svaka od provodnica sa sekundarnim granama čini oblik stošca. Sekundarne grane ne smiju imati uski kut grananja u odnosu na provodnicu i ne smiju biti deblje od 50 posto promjera provodnice.
Škare u ruke
Nakon pokaznih rezidbi, i polaznici su uzeli šegac i škare u ruke. Podijeljeni u skupine, uz stručno vodstvo Marcelića, Devića, Pedišića i Družijanića, te mlađih suradnika Pelegrina Kurtina i Nina Longina, pokazivali su kako su svladali tehniku rezidbe. Jer, kako rekoše organizatori, cilj je tečaja da shvate cijeli proces i koliki treba biti intenzitet rezidbe, da znaju što i zašto režu. Pa jesu li naučili? Jesu, do prilike, kažu. A čuli smo i zanimljiv komentar jednog od polaznika: Lakše je učiti na greškama u tuđem nego u svom masliniku!
Nakon obavljenog posla u Lepurima i zajedničkog objeda u Benkovcu, družina se uputila u maslinik Andrije Nadinića (58), uzornog maslinara iz Sukošana. Tu su imali priliku vidjeti kako izgledaju masline koje su lani reformirane na uzgojni oblik polikonične vaze. Krošnje su već uvelike formirane, “obučene” rodnim grančicama i dogodine će sigurno dobro roditi. Sve osim jedne grane provodnice kojoj je, vjerojatno od udara vjetra, stradao izolirani vrh. Umjesto rodnih, izraslo je masu sitnih vodopija, od kojih nema koristi.
– Vodopije eventualno rode u trećoj, četvrtoj godini – rekao je Marcelić.
Završni dio tečaja, rezerviran za pitanja i odgovore, protekao je u konstruktivnom, prijateljskom razgovoru. Zadovoljstvo nisu krili ni organizatori ni polaznici, kojima su na kraju uručeni i prigodni darovi. Na rastanku, uz zahvalu za sudjelovanje na tečaju, Marcelić i Dević rekli su im:
– Javite se, ali nemojte nas hvaliti. Recite što bi valjalo popraviti da sljedeći tečajevi budu još bolji, kako bi sve više maslinara i hobista orezivalo masline tako da bolje rode i da se, pritom, smanje troškovi rezidbe, berbe i zaštite.
Tim njihovim riječima i završavamo ovaj report o prvom tečaju rezidbe na uzgojni oblik polikonične odnosno višestožaste vaze na području Dalmacije. I da ne zaboravimo poruku prvog znanstvenika agrikulture Columella, koji je pedesetih godina prvog stoljeća zapisao o značenju rezidbe na rast i rodnost:
“Ako obrađuješ tlo ispod masline, tada je moliš da ti rodi, ako uz to još i gnojiš, tada je zaklinješ da ti rodi, ali ako je režeš, tada je prisiljavaš da ti rodi.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....