RIJEČ STRUČNJAKAPitanje čitatelja: Maslina na rodu ima rak, što mi je činiti? Odgovara Edi Družetić

PITANJE

Imam 45 stabala maslina od kojih mi se jedna nalazi ispred kuće, kao ukrasna ali ujedno i dobro rađa. Maslina je stara 30-ak godina, velike je krošnje, dobro rađa ali ju je napao rak masline. Zanima me što mi je pametno činiti, odnosno koje su mi opcije na raspolaganju. Bi li pilanjem stabla i puštanjem novih izboja, kao najradikalniji potez, taj problem mogao biti riješen? 

Zahvaljujem, srdačan pozdrav, 

Nikola, Kaštel Stari

ODGOVOR

Svijet oko nas je nevjerojatno složen, nevidljivo našem oku odvija se život na mikro razini, bujaju gljivice, aktivne su bakterije. Veličina bakterije je tek 1 do 3 mikrona tj. u dužni milimetar ih stane 300 do 1000.  

Bez njih ništa ne bi funkcioniralo na način koji shvaćamo kao normalan i uobičajen. Bakterije su sveprisutne i uglavnom djeluju pozitivno. Možda nije najispravnije reći da djeluju, one su dio svih složenih organizama i funkcioniraju zajednički. U ljudskom organizmu ima veći broj mikroba, koje u velikoj mjeri čine bakterija, uz gljivice i viruse, nego što ima stanica. Njihov je broj u svakome od nas po oko 39 tisuća milijardi!

Bakterije borave na biljkama, ima ih u tlu i svugdje gdje ima života. Ponekad se, u borbi za opstanak, živa bića međusobno potiskuju ili uništavaju. Ali, tijekom evolucije, organizmi su u svrhu opstanka razvili zaštitne mehanizme obrane.

Takozvani rak masline nije tumor po definiciji već bakterijska bolest, posljedica napada bakterije Pseudomonas savastanoi koja izaziva nekontrolirano dijeljenje tkiva masline. Bakterija na njoj normalno živi na listovima i kori i tek ulaskom u unutrašnjost izaziva navedene promjene a može ući samo kroz rane na površini. 

Neke sorte masline ta bakterija veoma rijetko napada dok su druge veoma podložne, to ovisi o nekim razlikama u građi i jačini razvijenog mehanizma obrane sorte. Navedena bakterija će neku sortu jako iscrpiti, gotovo uništiti dok nekoj drugoj neće utjecati na vitalnost. Otporne sorte je uspješno izoliraju u dijelu provodnih snopova ali ona ostaje prisutna i širi se u okolinu putem vidljivih tumora na granama.

Mi je direktno ne možemo suzbijati jer fungicidi djeluju samo na gljivične bolesti a antibiotici, kojima bi se mogla suzbiti, nisu zbog opravdanih razloga kod nas dozvoljeni za korištenje na biljkama. Suzbijanje je preporučljivo provoditi kombiniranim mjerama na odstranjivanju svih grana sa vidljivim tumorima, sprečavanju novih ulazaka u nezaražene grane i jačanju obrambenih snaga zaraženog stabla. Bakterija se u drvu kreće prema dolje i preporučljivo je, krajem zime, odrezati zaražene grane barem pola metra ispod vidljivog tumora. Ne znam o kojoj se sorti radi i u kojoj je mjeri zaražena ali pretpostavljam da ne će biti potrebno piljenje čitavog stabla.

U okolini zaraženog stabla ima povećani broj bakterija i velika je opasnost od nove zaraze pa se preporučuje odmah nakon piljenja obaviti prskanje s bakrenim preparatom i zatim još nekoliko puta godišnje, prije vlažnih perioda,. Bakreni preparati imaju preventivni baktericidni učinak i uvijek ih se primjenjuje po suhom vremenu.

Možda i najvažnija mjera je jačanje vlastite obrane, uz normalnu gnojidbu, dodavanjem bakterija antagonista, prskanjem. Te bakterije proizvode spojeve koji uništavaju stanične stijenke bakterija uzročnika bolesti, remete im funkcioniranje i na kraju ih unište. Ima ih više a preporučujem primijeniti preparat Serenade u koncentraciji od 0,8%, nekoliko puta godišnje, u proljeće i ranu jesen u razmacima od po 20 dana, uvijek sa barem 10 dana razmaka od korištenja bakra.