Zavrtimo globus kad već, ni u snovima, nemamo šanse fizički obići sve svjetske maslinike. Jer na kugli zemaljskoj ovog trenutka masline rastu na pet kontinenata, u 66 zemalja, na ukupno 11,7 milijuna hektara.
– Od toga na više od pet milijuna hektara su gusti, neprohodni tradicionalni maslinici, koje je nemoguće transformirati – izračunao je Juan Vilar, jedan od najpoznatijih međunarodnih agrarnih analitičara.
Tradicionalni i moderni maslinici
Moderni maslinici, intenzivni i superintenzivni, proizvode više od 40 posto ukupne svjetske proizvodnje maslinovih ulja i taj postotak raste. No Vilar smatra da će obje vrste maslinika, tradicionalni i moderni, nastaviti koegzistirati.
Zbog nedostatka radne snage i jedni i drugi će povećavati razinu mehanizacije. U berbi i oplodnji maslina već se, eksperimentalno, koriste dronovi.
Živimo u vremenu u kojem se sve brzo mijenja. Nastavi li se dosadašnji rast i tijekom sljedećih 15-ak godina, broj zemalja proizvođača porast će na 80, a proizvodnja maslinovih ulja dosegnut će 4,4 milijuna tona.
Podsjetimo, proizvodnja i potrošnja maslinovih ulja počele su rasti prije 30 godina, nakon službene objave Piramide mediteranske prehrane.
Najbolja prehrana na svijetu
– Objavljivanje ove piramide imalo je velik utjecaj na prepoznavanje mediteranske prehrane kao zdrave prehrane u cijelom svijetu. Pokazalo je kako tradicionalna prirodna hrana može igrati ključnu ulogu u strategijama javnog zdravlja diljem svijeta. Danas je mediteranska prehrana, s maslinovim uljem i konzumnim maslinama u središtu, i dalje model koji najbolje spaja ljudsko zdravlje i planetarno blagostanje – istaknuo je Jaime Lillo, ravnatelj Međunarodnog vijeća za masline.
Osim unaprjeđenju zdrave prehrane, kulturne baštine i zaštite okoliša, piramida je dala veliki doprinos u promicanju maslinova ulja kao temeljnog elementa svakodnevne prehrane u svjetskim razmjerima. Osobito u zemljama koje ne proizvode masline, gdje je odigrala ključnu ulogu u eksplozivnom rastu potrošnje maslinova ulja kao, primjerice, u Rusiji, skandinavskim zemljama, Kini... Potrošnja raste i u drugim zemljama, osobito otkad je američki U.S. News & World Report na temelju procjena neovisne komisije, sastavljene od 43 liječnika, znanstvenika i drugih prehrambenih stručnjaka, već sedmu godinu zaredom mediteransku prehranu proglasio najboljom na svijetu.
U posljednjih 30 godina potrošnja maslinova ulja u SAD-u više se nego udvostručila i od 88 popela na 368 tisuća tona godišnje. U međuvremenu, u Americi je porasla i proizvodnja ulja. Broj stabala maslina također se udvostručio. Novost je da se masline sve više uzgajaju u Kanadi i u Ujedinjenom Kraljevstvu, što je prije desetak godina bilo nezamislivo.
Maslinarstvo ide prema sjeveru
Klimatske promjene djeluju kao negativan katalizator u jednom i kao pozitivan impuls u drugim područjima, kaže Vilar. U Europi maslinarstvo ide prema sjeveru. Osim na Mediteranu, gdje se još uvijek ostvaruje 85 posto svjetske proizvodnje, širi se i na kontinentalna područja Crne Gore, BiH, Hrvatske, Mađarske, Austrije, Njemačke...
– Postaje sve toplije i sušnije, a do 2030. u Austriji bi mogle biti temperature poput današnjih u dijelovima južne Europe – prognoziraju mladi osnivači agencije Agro Rebels. Njih trojica, Daniel Rössler, Lukas Hecke i dr. Markus Fink, suglasni su da se na klimatske promjene ne može utjecati, ali može im se prilagođavati. Tako su prije nekoliko godina u Austriji počeli uzgajati egzotično mediteransko voće, među kojima i masline.
Godine 2020. u Mörbischu je zasađeno prvih 400 stabala, već iduće godine prispjele su jestive masline, a ove godine i domaće maslinovo ulje. Prema Rebelsima, koji upravo dovršavaju svoju knjigu o “svetom drvu”, masline mogu uspijevati u svim austrijskim regijama osim u Koruškoj.
Prema izvješću Europske komisije, proizvodnja maslinova ulja ostat će u Europi stabilna do 2035. godine. Uzimajući u obzir prinose i razvoj u eurozoni, mogla bi se približiti 2,2 milijuna tona 2035. godine (slično rekordnoj godini 2021./ 2022.).
Kako stopa rasta potrošnje maslinova ulja u Uniji ostaje relativno stabilna, europski izvoz maslinova ulja dosegnut će 45 posto 2035. (oko milijun tona), uglavnom zbog širenja na azijska tržišta, dok bi neka tradicionalna izvozna tržišta također mogla rasti. Uvoz maslinova ulja u EU mogao bi nastaviti djelomično nadoknađivati gubitke proizvodnje na godišnjoj razini, istaknuto je u izvješću Europske komisije.
Hrvatska kvaliteta
A gdje je u svemu tome naša Hrvatska?
Na to pitanje nema decidiranih odgovora. Puno je nepoznanica. Ne zna se ni točan broj hektara na kojima se masline uzgajaju, ne postoji maslinarski katastar, ne zna se koliki je broj stabala pa ni točna proizvodnja maslinova ulja. Američki Olive Oil Times navodi da se, prema podacima hrvatske Vlade, zemlja može pohvaliti s oko 20.000 hektara maslinika, od čega gotovo polovica pripada autohtonim sortama. Većina hrvatske proizvodnje maslinova ulja dolazi iz malih obiteljskih gospodarstava. Prema podacima Europske unije, Hrvatska je u proteklom desetljeću prosječno proizvodila 3800 tona godišnje.
Posljednje izvješće Državnog zavoda za statistiku navodi da je 2024. više od polovine maslinova ulja potrošenog u zemlji bilo uvezeno. U listopadu su prosječne cijene ekstra djevičanskog maslinova ulja u zemlji i dalje rasle, navodi američki portal.
Koliko su svi ti podaci u skladu sa stvarnošću u hrvatskom maslinarstvu, neka procijene čitatelji Masline. Ono što je egzaktno i poznato znamo svi: hrvatska ekstra djevičanska maslinova ulja dokazano su među najboljima u svijetu.
Na najvećem svjetskom ocjenjivanju maslinovih ulja u New Yorku naši maslinari su po uspješnosti na vrhu ljestvice. Iz godine u godinu visoku klasu potvrđuju i u Tokiju, Milanu, Dubaiju i drugim svjetskim natjecanjima. A količine? Mogu biti i vjerojatno jesu veće od službenih, ali ima i ona: “Škrta zemlja čuva svoje blago, malo rodi i ne daje puno, al’ šta dade, triput više vridi.” Je l’ tako?!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....