Ovo su pitanje ove godine u nevjerici sebi postavljali mnogi maslinari, nakon izlaska iz uljara. Randmani su bili iznenađujuće niski, uglavnom jednoznamenkasti. U početku prerade to se pokušalo tumačiti preranom berbom, obilnim rodom ili konačnim dokazom pogrešnih savjeta stručnjaka i njihovih sljedbenika koji govore da je rana berba dobra. Opće je mišljenje bilo da s berbom nije trebalo žuriti jer plodovi u prvoj polovici listopada još nisu bili spremni, čvrsto su se držali na granama.
No, prolazili su dani a ništa se bitno nije mijenjalo, i dalje je bilo malo ulja pa se tada počinje upirati prstom u uljare, da su, u najmanju ruku, neuštimane, a bilo je i prepirki. Spominjale su se i optužbe da se krade.
Prolaskom kampanje prerade postoci su, u prosjeku, polako rasli, ali sve je to za četiri do pet postotaka bilo niže od uobičajenog prosjeka iz prošlih godina.
Niski randmani
Višegodišnji prosjek juga Istre je oko 15,5 posto, ove godine je to ispod 12 posto. Slična su se kretanja dešavala i u ostalom dijelu Hrvatske ali i u susjednoj Sloveniji i gotovo čitavoj Italiji, s izuzetkom krajnjega juga. Prema časopisu L’Olivo news na dan 15. listopada 2024. područje srednje i sjeverne Italije imalo je randmane od 8 do 10 posto, a neke sjeverne regije i dva do tri postotka niže od toga. Očito je da je to bila opća pojava, uzrokovana nekim poremećajem u fiziologiji, pod utjecajem klimatskih faktora.
Izvjesnog utjecaja na niže randmane ima i izmijenjeni pristup rezidbi, pri čemu se ostavlja više rodnih grana, tj. krošnje su gušće i mogu nositi veći broj plodova. Lisna površina krošnje ima ograničeni kapacitet stvaranja ulja i, ako je ono raspoređeno u velikom broju plodova, normalno je da ga u njima tada u postotku ima manje. Ne može biti isti postotak ako je bilo 25 ili 80 kilograma plodova po stablu.
Ali glavni su uzroci ove pojave neki drugi činioci koji su značajno usporili aktivnost masline u periodu intenzivne sinteze ulja. Da bi bilo razumljivije što se događalo, promatrat ćemo razvoj ploda masline po fazama.
Pet faza razvoja
Razvoj ploda masline odvija se po modelu dvostruke sigma krivulje i može se podijeliti u pet faza.
Prva faza traje 20 do 30 dana nakon cvatnje, počinje s oplodnjom cvjetova i zametanjem plodova. U ovoj fazi dolazi do intenzivnog razmnožavanja stanica uz rast zametka ploda, plodovi su vidljivi već 10 do 15 dana nakon oprašivanja uz bubrenje plodnice cvijeta. U tom razdoblju mnogi plodovi opadaju zbog natjecanja za dobivanje hranjivih tvari, stoga povoljni uvjeti dostupnosti asimilata pogoduju njihovoj održivosti i diobi stanica što je preduvjet za postizanje konačne veličine plodova. Dostupnost vode i hranjivih tvari je u tome periodu važna za manje osipanje plodova. Vremenski uvjeti u periodu cvatnje i oplodnje su bili gotovo idealni te se zametnuo veliki broj plodova.
Druga faza razvoja je razdoblje od sljedećih dvadesetak dana u kojemu se događa intenzivna dioba stanica i njihovo širenje, a koje uglavnom zahvaća sjemenku i košticu. S jedne se strane formiraju krupna koštica i sjemenka u njoj, te se stvaraju preduvjeti za krupni plod. I ovo je razdoblje bilo povoljno.
Stvrdnjavanje koštice je treća faza koja traje sljedećih dvadeset dana. Tada se usporava rast volumena ploda i stanice se prestaju dijeliti. I ona je protekla nesmetano.
Četvrta faza je period dug oko 60 dana i predstavlja drugo glavno razdoblje rasta ploda zbog razvoja mesnatog dijela, uglavnom zbog širenja postojećih stanica i intenzivnog nakupljanja ulja. Svaki stres u tome periodu može utjecati na smanjenje stvaranja ulja i rasta ploda.
Ova faza se nastavlja u jesen kada masline počinju mijenjati boju iz intenzivno zelene u tamnozelenu i početka tamnjenja kožice ploda, a počinje krajem srpnja.
Sjetimo se kolovoza, koji je bio izrazito vrući, s mnogo dana u kojima su temperature rasle i preko 35 Celzijevih stupnjeva. Takvo je stanje nastavljeno i u prvome dijelu rujna i tek su rujanske kiše prekinule sušni period i omogućile normalan nastavak vegetacije. Na plićim terenima na granama su se vidjeli smežurani plodovi kao vidljiva manifestacija suše, ali ona je samo dodatno usporavala procese, glavni su uzrok bile prekomjerno visoke temperature.
Naime, kao što niske temperature ili nedostatak svjetla usporavaju sintezu ulja, takav učinak imaju i visoke temperature. Prema literaturi, temperature više od 35 Celzijevih stupnjeva usporavaju sintezu šećera, kao početnih spojeva u stvaranju ulja, za oko 30 posto, a ako su još praćene i sušom, tada i za više od 50 posto. U priloženom grafikonu je vidljivo da intenzitet te sinteze jako raste tijekom kolovoza pa se smanjuje tijekom rujna i nadalje, tj. dnevna količina stvorenog ulja tijekom osmog i početkom devetog mjeseca može biti i nekoliko puta veća nego u nekom kasnijem periodu.
Praktički, ako je period intenzivne sinteze ulja poremećen, u kasnijem se periodu ne stigne nakupiti dovoljna količina i konačni je rezultat značajno manji randman. Ove su godine tridesetak dana, u kojima se stvorila glavnina ulja, svi procesi bili usporeni za više od 50 posto i to je kasnije bilo nenadoknadivo.
S druge strane, vidjeli smo da su raniji periodi u kojima su se plodovi pripremali za konačni kapacitet bili povoljni, ali zbog prethodnih razloga te obilnih padalina tijekom listopada u najvećem su se dijelu umjesto s uljem, ispunili vodom. U uljarama se primjećivalo da su plodovi bili neuobičajeno teški, u kontejner u koji stane do 400, ove je godine stalo i 450 kilograma. Randmani pokazuju relativnu količinu, tj. udio ulja u plodu i logično je da su u godini s ovakvim događanjima bili iznenađujuće mali.
Peta je faza posljednja i obuhvaća dozrijevanje plodova do potpune obojenosti. Ulje se i dalje stvara, ali ti su procesi usporeni da bi se zaustavili kod potpune obojenosti pulpe ili kod zahlađenja ispod točke smrzavanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....