StoryEditorOCM

kraljice vrtaSavjetujemo kako prepoznati i spriječiti najčešće bolesti i štetnike ruža

Piše M. R., PSS
24. svibnja 2017. - 17:20

Protiv bolesti ruža vrlo je važno pravodobno započeti s provođenjem preventivnih mjera zaštite vodeći računa o sorti, načinu i mjestu uzgoja kao i vrsti patogena. 

Češće bolesti na ružama su: 

- zvjezdasta pjegavost (Marsonina rosae), na licu lista crne ili tamnosmeđe pjege neravnog zvjezdastog ruba, lišće žuti i otpada, broj i razmak tretiranja ovisi o osjetljivosti sorte, količini i rasporedu oborina i infekcijskom potencijalu bolesti; 

- plamenjača (Peronospora sparsa) napad se manifestira u žućenju i opadanju napadnutog lišća; 

- pepelnica (Sphaerotheca pannosa var.rosae) simptomi napada bijelo-sive prevlaka na licu lista, vrhova izdanaka i pupoljaka; 

- siva plijesan (Botritis) simptomi napada na cvijetu, češća u sjenovitim vlažnim položajima; 

- hrđa (Phragmidium mucronatum) izražena sortna osjetljivost, na licu lista žućkaste do smeđe manje pjege a na naličju lista uzdignuta mjesta narančaste boje.

Izbor pripravka ovisi o bolesti, a u osjetljivom stadiju i uvjetima za razvoj bolesti, najčešće kraj travnja, tijekom svibnja i lipnja potrebno je provoditi 2-3 mjesečne zaštite.

Na pupoljcima ruža redovito bilježimo napad lisnih uši (Aphidae spp.), a na izbojcima štete od ružine osice (Arge rosae, Arge pagana) koje prepoznajemo kao sušenje cvjetnih izbojaka. 

Na izbojcima još možemo pronaći ružine bušače izboja (Ardis brunniventris, Monophadnus elongatulus) čije pagusjenice buše hodnike u mlađim, mekšim dijelovima izboja. 

Za smanjenje napada ružine osice i bušača izboja vrlo je važno provoditi mehaničke mjere zaštite orezivanjem napadnutih dijelova. 

Velike kornjaše koji uništavaju cvjetove kao što su dlakavi ružičar (Epicometis hirta), crni ružičar (Oxythirea funesta) i zlatne mare (Cetonia aurata) sakupljati otresanjem sa cvjetova.

Za primjenu na ružama u obzir mogu doći pripravci skupne registracije ukrasno bilje.

Podatci o registriranim SZB u RH vode se u  Fitosanitarnom  informacijskom sustavu (FIS) dostupnom na web adresi: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.


Karmen Karlić, dipl. inž. agr.
PSS, Primorsko-goranska županija

 

19. travanj 2024 14:27