pali se alarmČeka li nas kraj mediteranske prehrane kakvu poznajemo?

Mediteranska prehrana dugo je smatrana primjerom snažnog kulinarskog naslijeđa koje promovira zdravu prehranu, snažne obiteljske odnose i dinamične ruralne zajednice. Prije šest godina dodana je i na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine.

Međutim, prema knjizi koju su zajednički objavili Međunarodni centar za napredne mediteranske agronomske studije (CIHEAM) i FAO, trostruko je potkopana zlouporabom prirodnih resursa, otpadom od hrane i sporog isluživanja tradicionalnih znanja, piše Agrobiz.

Knjiga Mediterra 2016 – Zero Waste in the Mediterranean: Natural Resources, Food and Knowledge ističe klimatske promjene, ekonomske krize i promjenjivu društvenu demografiju kao daljnje čimbenike erozije prehrane u regiji. 

Gubitak tla i degradacija, uz rastuću razinu urbanizacije i eroziju tla također su dodatak pritisku. 

Prema nekim procjenama, ukoliko se trenutna stopa degradacije tla nastavi sljedećih četiri godine, 8,3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta će se izgubiti, u usporedbi s podacima iz 1960. godine, pišu autori.

U međuvremenu, poljoprivredna zajednica se također suočava s privlačenjem mladih svježih talenata, čak i u zemljama kao što su regija Magreba i Sjeverna Afrika koje imaju najveće stope nezaposlenosti mladih osoba na svijetu. Taj odljev mozgova doprinosi nestanku tradicionalnih poljoprivrednih praksi.

Autori pozivaju na promjenu prema održivim poljoprivrednim praksama kako bi se zaustavili negativni trendovi. 

Kažu da se poljoprivredne tradicije moraju modernizirati i ojačati u cilju održavanja na životu, te ih treba transformirati u „strojeve za održivi razvoj i poboljšanu prehranu.“

CIJELI ČLANAK PROČITAJTE OVDJE

MASLINA