StoryEditor

zahuktala se berbaGradonačelnik Benkovca ima plantažu s 3500 bajama: Da nije poticaja, bojim se da bi ovo bilo osuđeno na propast. Godina je ekstremna, a urod loš

Piše Mišel Kalajžić/Zadarski.hr
24. rujna 2022. - 19:25

Mnogi su ovih dana u berbi grožđa na benkovačkom području, a dosta se njih priprema i za predstojeću berbu maslina. Tomislav Bulić, gradonačelnik grada Benkovca, s obitelji i prijateljima ovih je dana također u berbi ali – bajama. Bulići ne beru bajame s desetak stabala, njihov je broj puno veći, a posao znatno ozbiljniji. Radi se o jednoj od najvećih plantaža bajama u Zadarskoj županiji, dijelom sufinanciranoj iz EU fondova, piše Zadarski.hr.

Gradonačelnika Bulića ovih dana nismo zatekli u njegovom uredu u benkovačkoj gradskoj upravi, već u Korlatu, među nasadima gdje s obitelji čitavog dana neumorno „trese” bajame i prikuplja urod velikim mrežama kakve se inače koriste i u berbi maslina.

- Zašto bajami i kako ste se našli u tako ozbiljnom poljoprivrednom projektu? - pitamo ga u nasadima „mora bajama” koji se pružaju nedaleko od obiteljske kuće u Korlatu.

- Ideja se pojavila još 2010. godine. Do tada smo se bavili stočarstvom, ali nismo se vidjeli u tome, pa smo zatražili koncesiju od države za zemljište na kojemu se sada nalazimo. Čekali smo tri godine dok je nisu odobrili i u prvo vrijeme smo razmišljali da zasadimo vinograde s obzirom na poziciju gdje se nedaleko nalaze i poznati Badelovi vinogradi. Negdje u to vrijeme čuli smo za priču o Krašu i nedostatku domaćih bajama za poznatu Bajaderu i odlučili smo zasaditi prvih 400 stabala na vlastitom zemljištu na oko 1,5 hektar površine. Kad smo 2013. godine dobili koncesiju za nešto više od 12 hektara, krenuli smo u pripremu zemljišta: krčenje šume, makije, drače, mljevenja kamena, kopanja rupa, navoženja zemlje u svaku pojedinačnu rupu.

image

Tomislav Bulić, gradonačelnik Benkovca

Jure Mišković/Cropix

- Godine 2014. posadili smo prvih šest hektara bajama, godinu kasnije još dodatna 4 hektara, te 2016. godine još dva hektara. Ukupno imamo oko 3.500 stabala, prva su stara oko 11 godina, zatim osam, sedam i šest godina. Iskoristili smo Mjeru 4.1.1 za navodnjavanje iz bušotina vode i nabavku kombija i priključaka. Ukupna vrijednost projekta je nešto manja od 1,6 milijuna kuna bez PDV-a, a projektiran je kreditom HBOR-a, vlastitim sredstvima i drugim kreditima. Imali smo u početku ugovor s Krašom, ali ga već dugo ne konzumiramo i nevažeći je, odnosno nama neisplativ. Supruga na koju se vodi obiteljsko gospodarstvo prodaje bajam preko društvenih mreža, nešto smo izvozili u Dansku...

- Ovo je potpuno ekološki bajam i cijena jezgre po kilogramu je 110 kuna plus PDV. Lomljena jezgra je 90 kuna za kilogram plus PDV. Od zarade za sada pokrivamo obaveze i s tim smo zadovoljni. Ali da nije državnih poticaja za nove nasade, bojim se da bi ovo bilo potpuno neisplativo i osuđeno na propast. U poslu je cijela obitelj, supruga, djeca i ja, najmlađi sin je u prvom razredu, a najstarije su dvije kćeri završile fakultete, treća je kći također na fakultetu u Puli. Ukupno petero djece imamo i svi pomažu – kazat će Tomislav, dodajući kako je bajam dosta zahtjevna kultura.

image
Jure Mišković/Cropix

- Ne bi se tako reklo, ali bajam je vrlo zahtjevan zbog navodnjavanja. Izuzetno puno traži vodu za razliku od uobičajene percepcije naših ljudi da bajamu ne treba toliko vode u sušnim mjesecima. U ovim ekstremnim godinama poput ove, navodnjavanje je ključno. Koliko god se mi trudili, ne možete dovoljno dovesti vode koliko je bajam traži jer mu najveća količina i treba kad je ovdje najveća suša, a to je srpanj i kolovoz. Inače će se osušiti i propasti. S klimatskim poremećajima kojima svjedočimo, situacija je vrlo teška kad su bajami u pitanju. Ovo je ekstremna godina, pa je loš i urod. Imamo bušotinu s akumulacijom vode, da nije toga bili bi upitni čitavi nasadi – kaže Bulić.

Njegova je poljoprivredna priča sasvim drugačija od uobičajene kad su ljudi imali po par stabala bajama negdje kojega bi samo potrunili štapovima kad bi rodili i nisu vodili računa o njima. Bulići uzgajaju kasnocvjetajuće sorte koje kasnije dospijevaju i zahtjevaju veću količinu vode baš kad je najsušnije – objašnjava Bulić.

Zanima nas gdje je zapelo s našim najpoznatijim prerađivačem bajama – zagrebačkim Krašom?

- Ponudili su cijenu u kojoj se nikako nismo mogli naći. Njima je u interesu bilo samo da pokriju taj svoj posao s Bajaderom i ništa drugo, takav je bio naš dojam. Mi proizvodimo čisti ekološki bajam što je puno zahtjevnije i skuplje. Čak ni naš obični domaći bajam ne možete kod nas kupiti ispod 100 kuna za kilogram, a mi svoj prodajemo po 110 kuna. Realno, ta bi cijena barem još dvadeset posto treba ići gore, jer kvaliteta košta. Zbog toga se čak i čuvena rapska torta radi od našeg bajama – kaže nam Tomislav.

image
Jure Mišković/Cropix

Dosta im stvari još nedostaje. Još uvijek nemaju kvalitetan stroj za lomljenje, pa jezgru lome uslužno.

- Dva puta nismo prošli mjere na natječaju za EU fondove. Oni su određeni za preradu, a prerada se smatra samo kad se mijenja agregatno stanje proizvoda. U drugom pokušaju nismo stigli napraviti studiju procjene utjecaja na okoliš što nije dovoljno dobro niti zakonski riješeno. Nama je recimo u istoj kategoriji hladno prešanje 500 kilograma bajama godišnje i uljara koja prerađuje ne znam koliko vagona maslina. Mi zbog toga sve ručno radimo. Nakon lomljenja jezgre, dovozimo ga na imanje, čistimo i ispuhujemo. Uglavnom sve ručno obavljamo i zato to sve toliko poskupljuje čitav projekt – reći će Bulić.

Berba bajama započela je ovih dana, nešto kasnije nego inače zbog kiše koja je „presjekla ljeto”. Bulićima treba i sušara da mogu sušiti bajam jer je vrlo osjetljiv kad je vlaga u njemu.

- Ukoliko je lupa zelena, treba ga odmah osloboditi od nje da se ne upali. Urod će ove godine biti puno manji nego lani, skoro duplo. Iako stručnjaci tvrde da jedno stablo bajama može dati pedeset kilograma uroda, Tomislav kaže da bi odmah potpisao da mu svako stablo daje godišnje barem deset kilograma.

- Mi još nismo toliko imali po stablu. Zna se dogoditi da na nekim stablima ne bude ništa. Iako je posao težak i nepredvidljiv, drago mi je zbog nasada jer ga doživljavam kao generacijsko obiteljsko ulaganje. Kad bi gledali kratkoročno, to ne bi imalo smisla – ističe Bulić.

Na pitanje je li mu draži posao u benkovačkoj Gradskoj upravi ili među nasadima bajama, izabrao bi ovo drugo, jer mu je to ispušni ventil.

- Znači lakše je sa stablima nego s ljudima?

- Neću to komentirati, smije se Bulić, koji je s obitelji prvi krenuo u projekt sadnje bajama na zadarskom području u plantažnoj proizvodnji.

image
Jure Mišković/Cropix

- Krenuli su kasnije još neki, ali ih uvijek upozoravam i da im rijeke teče ispod, neće biti dovoljno. Nitko ne bi vjerovao jer je u percepciji naroda bajam - kralj krša. Maslina je znatno manje zahtjevna od bajama. Ukoliko njega ne njegujete, on će se osušiti, a maslina će opstati čak i ako je zanemarite. Na kaže se uzalud da je maslina majka koja uvijek daje, a vinograd zahtjevna ljubavnica. S tim što nije ni bajam daleko od „ljubavnice” – smije se Tomislav.

Zgodno je što im je zemljište za kojega su dobili koncesiju iza dvorišta obiteljske kuće, ali sve u svemu, velika je to borba da projekt uspije i ostvari se.

Bajami se relativno jednostavno beru običnom trešnjom grana. Za razliku od maslina koje odmah idu u preradu, bajam najprije mora ići na korubanje. Da imaju potreban stroj i to bi relativno lako rješavali, nakon čega bi ostala tuča bajama i dobivanje jezgre.

image
Jure Mišković/Cropix

- Tuča bajama po našim zakonima nije prerada, što je totalno ludilo, zbog kojega ne uspijevamo povući mjere iz EU fondova. A dok vam badem dođe do stola kao gotov proizvod, prođe i do sedam ruku! Njegova cijena u ljusci je od 12 do 20 kuna, dok je jezgra 110 kuna. To je teško „pomiriti” ukoliko bajam ne prešate, radite bademovo ulje ili brašno što se priznaje za preradu. Ljusku prodajemo za kunu po kilogramu, a može služiti za čajeve, proizvodnju peleta ili za ogrjev jer je vrlo kalorična – kaže Bulić.

Sadni materijal proizveden je na njihovu imanju, a sorte badema su dominatna ferragnes, te ferraduel i troito kao oprašivači.

Za bajam, badem ili mendulu kako se naziva u zadarskom kraju, kažu da je vrlo zdrav i da bi svaki čovjek trebao dnevno pojesti barem pet ili šest bajama. Ukoliko su to bajami s OPG-a Bulićevih Gospoja Mendula, onda ćete znati i da jedete zdravi ekološki proizvod. Ma koliko teška bitka s prirodom i propisima bila za njihovo podizanje.

Mljevenje kamenjara

Jedan od najtežih zahvata bilo je pretvaranje krševitog tla u obradivu površinu. Na isti smo način to radili kao i Badel za korlatske vinograde: ripanje, rigolanje krša, te kopanje rupe za svako stablo i ubacivanje zemlje u nju prije sadnje. Bio je to ogroman zahvat, mada je to u svjetskim razmjerima skromno i nekonkurentno. Oni su daleko otišli u tome, sve rade kombajnima, strojno... Ja sam dva puta pokušao ishoditi mjere za preradu, ali nisu mi dali, vjerojatno i politički jer sam gradonačelnik... Umjesto da vas potaknu da se još netko upusti u ovo, zapravo nemate podrške. Vjetar kida foliju, morat ću betonirati cijelu akumulaciju. Trebao bi ići na solarne panele da pojeftinim struju jer mi je za osmi mjesec došlo 20 tisuća kuna struje. Tko to može platiti? Spas su državni poticaji pa se još nekako izvlačimo, bez njih bi mogli odmah ključ u bravu...

image
Jure Mišković/Cropix
30. listopad 2022 07:34