StoryEditor
OstaloOd udice do pjesmice

Najstariji stih zapisan na ovoj strani Jadrana i prvi spomen Ilira mogu se vidjeti na izložbi ‘Issa maritima‘ u Kaštel Lukšiću do sredine srpnja

18. lipnja 2020. - 12:20
Prvi stih zapisan na ovoj obali Jadrana na Kalijinu epitafuTom Dubravec/hanza media

"Iz grada isplovi ovog" – stih je epitafa uklesanog u 4. stoljeću prije Krista na steli, spomeniku isejskom junaku Kaliji koji je herojski poginuo u borbi protiv Ilira. To je prvi, najstariji stih zapisan na ovoj strani Jadrana i, ujedno, prvi pisani spomen Ilira u povijesti, no to je i naziv izložbe otvorene u ponedjeljak navečer u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću, sastavnici Muzeja grada Kaštela.

Izložba sastavljena od eksponata iz viške zbirke splitskog Arheološkog muzeja dio je programa obilježavanja 200. godišnjice osnivanja spomenute splitske institucije, a uz navedeni stih postav ima i dodatak "Issa maritima", što će reći da su eksponati vezani uz more, pomorstvo, plovidbu, ribolov...

Autor izložbe je muzejski savjetnik Boris Čargo, kustos viške zbirke, a uz domaćinstvo Ivana Šute, ravnatelja Muzeja grada Kaštela, otvorenom ju je proglasio Ante Jurčević, ravnatelj Arheološkog muzeja Split. Issa je, podsjetimo, najstarija grčka kolonija na Jadranu, osnovali su je u dubokom i dobro zaštićenom zaljevu Sirakužani u 4. stoljeću pr. Kr. te je, uz nešto kasnije utemeljeni Pharos, bila središte iz kojega je kretala daljnja kolonizacija ilirskih zemalja, pa je tako isejski trag ostavljen i u Sikuliju, na zapadu Kaštelanskog polja. Izloženo je oko 180 predmeta – deset puta više ih je, kako kaže Boris Čargo, ostalo u depou – i svaki od njih pripovijeda priču o antici i životu u to doba.

image
Boris Čargo, kustos viške zbirke, Ivan Šuta, ravnatelj Muzeja grada Kaštela, i Ante Jurčević, ravnatelj Arheološkog muzeja Split, na otvaranju izložbe
Tom Dubravec/hanza media

ŽRTVE BOGOVIMA

Ostaci hrane, riblje kosti i ljušture školjaka govore o tomu što su Isejci jeli, udice – a svaka od njih, iskovana ponajčešće od bronce, kao da je izložena u modernoj trgovini ribičke opreme – pokazuju kako se u ribolovu više od dvije tisuće godina nije puno toga promijenilo. I tada se riba lovila udicama, ostima, vršama i mrežama, čiji su tragovi olovni, keramički i kameni utezi i igle za njihovo krpanje. Same mreže nisu pronađene, a za njihovu rekonstrukciju poslužili su Opijanovi opisi i slikovni prikazi na mozaicima. A sidra bijahu od kamena i drva, odnosno od olova. I dubinomjer koji se vješao na kraj konopca je od olova.

image
Olovni utezi za ribarske mreže
Tom Dubravec/hanza media

Drugo je ime za Vis u to doba bilo Jonijev otok, čemu svjedoči pronađeni natpis na jednom kamenom postolju. Sam grad bio je smješten uz izvor vode, jer bez nje ne bi bilo ni otkrivenih termi, a svaka plovidba završavala je, kao znak zahvale, prinošenjem žrtve božanskim zaštitnicima. Dakako, ovdje je izložen i brodski žrtvenik.

Među keramikom posebno mjesto zauzima priča o amforama s broda potopljenog u uvali Vela Svitnja. Tu je, naime, s dubine od 25 do 30 metara, s neopljačkanog lokaliteta na mjestu brodoloma, izvađeno oko 600 cijelih i cjelovitih amfora tipa Lamboglia, te je stoga to najizdašnije takvo nalazište na Jadranu. No, sve ostale amfore ili njihovi ostaci svojim tipovima, za koje se zna mjesto podrijetla, svjedoče o krajevima s kojima je Issa trgovala.

image
Amfore svojim tipom govore o krajevima s kojima je Issa trgovala
Tom Dubravec/hanza media

Glavna grčka kolonija na Jadranu, koja je izgubila svoje značenje u Cezarevo vrijeme, imala je svoju kovnicu novca, no izložen je u Issi pronađen novac iz Sirakuze, iz Sidona u Fenikiji, iz rimskog republikanskog doba, iz Hadrijanova vremena...
Sve to izloženo blago, pronađeno ponajviše u podmorju otoka Visa, prošlo je temeljitu konzervaciju, temeljenu najprije na desalinizaciji jer bi se bez nje amfore, primjerice, pretvorile u prah.

Prostor kaštelanskog dvorca Vitturi pokazao se zahvalnim za ovu vrstu izložbi, čije se otvaranje dogodilo uz lijep broj nazočnih, kojih je bilo više nego na sličnim događajima u Splitu, što je poseban fenomen. Izložba ostaje otvorena do sredine srpnja.

Izdvojeno

14. kolovoz 2020 13:55