StoryEditor
Film & TVCINEMARK RETRO(PER)SPEKTIVA

ZVJEZDANA VRATA Svemir među piramidama

12. kolovoza 2020. - 18:56

Drevne piramide i supermoderni svemirski brodovi, egipatska mitologija i alienska misterija. Ovozemaljsko i onozemaljsko je ispremiješano u "Zvjezdanim vratima" (1994.), drugom uzastopnom hitu redatelja Rolanda Emmericha nakon "Univerzalnog vojnika".

Početkom i sredinom devedesetih, uz malu pomoć kreativnog partnera, koscenarista i producenta Deana Devlina, njemački režiser s hollywoodskom adresom nametao se za novog mahera viskobudžetnih blockbustera većih od života, potencijalnog nasljednika maštotvoraca izrazite "sense of wonder" poetike poput Jamesa Camerona, Stevena Spielberga i Georgea Lucasa.

FILM: Stargate; SF akcijska avantura; SAD, 1994. REŽIJA: Roland Emmerich ULOGE: Kurt Russell, James Spader OCJENA: ***

Cameron je Emmericha inspirirao za hollywoodski prvijenac i njegov ponajbolji film "Universal Soldier" ("Terminator"), a Spielberg i Lucas za "Stargate".

Uplivi "Bliskih susreta treće vrste" i "Ratova zvijezda" primjetni su u ovoj SF akcijskoj avanturi, a Emmerich tu ne staje ("Odiseja u svemiru", "Dina: Pješčani planet", "Pobješnjeli Max 3"...).

Ambiciozni redatelj se u "Zvjezdanim vratima" trudio preseliti "Indianu Jonesa", ali i "Lawrencea od Arabije" s druge strane znanog svemira te "zaplesati s vukovima" na nekom trećem planetu. Emmerichove namjere su bile dobre, no "Stargate" nije ispao (pre)dobar poput većine njegovih uzora (ako ništa, kompaktniji je od "Dune") da bismo ga 1994. i 2020. slavili kao epski komad žanrovske kinematografije. 

Opet, daleko od toga da je u realnom vremenu zaslužio usporedbu s najgorim režiserom svih vremena Edom Woodom u recenziji pokojna velikana filmske kritike Rogera Eberta. Naime, Emmerichovi svemirski brodovi nisu letjeli pomoću vidljive udice, niti su njegovi glumci udarali u kulise na setu i ljuljali ih, a on na to uzviknuo "Rez, savršeno".

Vizualno je ovo još uvijek prilično dojmljiv spektakl kao i prije 20-ak godina kad se (za)vrtio na velikom ekranu splitskog kina "Marjan", snimljen s praktičnim efektima i maketama u vrijeme kad se CGI ("Terminator 2", "Jurski park") još nije raspojasao u viskoproračunskoj kinematografiji.

Od "Terminatora 2" Emmerich je za "Zvjezdana vrata" posudio "tekuće" računalne efekte intergalaktičkog portala koji vodi do "the other side of the known universe", ali ne i digitalizirane beštije "Jurassic Parka"; svemirske životinje su djelo stare "starwarsovske" škole lutaka i maske.

No, zato je Emmerich od "Jurskog parka" preuzeo nerdovskog i čudnovatog znanstvenika kakav je bio dr. Ian Malcolm u interpretaciji Jeffa Goldbluma. Glumac iz nezavisnih filmova James Spader ("Seks, laži i videovrpce") nasljeđuje Goldbluma kao Daniel Jackson, egiptolog i lingvist-specijalist za drevne hijeroglife.

Ujedno je i preteča njegova lika Davida Levinsona iz Emmerichova idućeg projekta "Dan nezavisnosti" koji je, pak, sam nasljednik dr. Malcolma. "Independence Day" se s time dodatno čini kao svojevrsni nikad snimljeni nastavak "Stargatea" s invazijom izvanzemaljaca na Zemlju da bi osvetili zbivanja na planetu Abydosu, premda Emmerich pobija direktnu konekciju.

Bilo kako (ne)bilo, Emmerichova filmografija i blockbusterske devedesete utisnuti su u "Zvjezdana vrata" sa svim tipologijama (računajući i uzvik "What a rush!", bez prefiksa "Damn"), ali i akcijske osamdesete, utjelovljene u Kurtu Russellu u ulozi pukovnika Jacka O'Neila s frizurom "na kocku" i suicidalnim tendencijama.

O'Neila upoznajemo dok razmatra potegnuti okidač na sebe (neutješan zbog smrti sina) kao Mel Gibson u "Smrtonosnom oružju". Dakako, u tome će ga spriječiti poziv da se vrati u akciju nakon otkrivenja "prolaza u svijet o kojemu ne znamo ništa" i p(r)ođe s Jacksonom kroz portal ne bi li istražio što se krije s druge strane (među)zvjezdanih vrata.

Trenutak prolaska kroz crvotočinu vremena i prostora brzinom svjetla je pokušaj repliciranja "A Space Odyssey", samo bez puno začudnih tripoidnih efekata jer Emmerich, uz dužno poštovanje, nije Stanley Kubrick. S druge strane vrata Jacksona, O'Neila i njegov "aliensko-predatorski" tim specijalaca dočekao je drevni Egipat iz alternativne stvarnosti, od tri Mjeseca na nebu do androginog boga sunca.

Faraonski Ra (Jaye Davidson, zvijezda "Plačljive igre", nominiran za Oscara za sporednu mušku ulogu u tom filmu) ustvari je izvanzemaljac u ljudskom tijelu i porobio je Zemljane da mu grade piramide na pješčanom planetu Abydosu koristeći zvjezdana vrata kao prolaz između svjetova.

Kako to često biva u Emmerichovim spektaklima, prva polovica je režijski impresivna u "spielbergovskom" bildanju misterije i mistike od susreta s nekim/nečim nepoznatim ("Independence Day", "Godzilla", "The Day After Tomorrow"), a ovdje, konkretno, odnosi se na pitanje što čeka junake iza titularnih vrata za put do zviježđa Oriona i dalje.

U toj prvoj polovici "Stargate" je najoriginalniji i obećava nacrtati trajni "wow" efekt na licu gledatelja da mu, recimo, pri pogledu na nešto čudesno, ispadne olovka iz razjapljenih usta kao jednom liku u filmu. Međutim, "wow" efekt je trenutačan prilikom prvog susreta O'Neila i Jacksona sa stranim svijetom, tamošnjim narodom, njihovom kulturom i jezikom kojeg naš protagonist-lingvist nastoji savladati komunicirajući s prelijepom lokalkom Sha'uri (Mili Avital u zvjezdanoj ulozi nažalost kratkog sjaja).

Druga polovica ne ispunjava sav potencijal, raštrkanija je i suviše se svodi na opća mjesta SF-a, akcijske futuristike i avanturističke akcije ("starwarsovska" bitka dobra i zla/smrtnika i naizglednih besmrtnika, "madmaxovsko" mesijansko junaštvo, otkucavajuća bomba), s malo vlastitog "ja", a puno pozajmica da bi film funkcionirao kao zasebna i posebna cjelina.

Devlin i Emmerich su u "Zvjezdanim vratima" na mahove ponudili potentnu viziju istodobnog povijesnog, suvremenog i futurističkog filma, tj. tri žanra i vremena u jednom prostoru – prošlosti (stara "egipatska" civilizacija), sadašnjosti (automatske strojnice) i budućnosti (svemirski brodovi, putovanje kroz vrijeme). "Stargate" je samo odškrinuo vrata intrigantne povijesno-zemaljsko-futurističko-izvanzemaljske mitologije na granici stvarnog i izmaštanog svijeta.

Naslijeđe za nastavke

Emmerich i Devlin su ostavili naslijeđe za nastavke do kojih nije došlo. S druge strane, snimljena je serija koja se protegla na deset sezona.

Izdvojeno

13. kolovoz 2020 08:08