Nika SIlić Maroević, kandidatkinja SDP-a za gradonačelnicu Grada Korčule, rođena je 27. listopada 1981. godine. Odrasla je u radničkoj, račiškoj obitelj s tri starije sestre. Poslije osnovne škole u Korčuli ide u Zagreb, gdje završava Opću gimnaziju. Potom upisuje studij Vinarstva, voćarstva i vinogradarstva na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, te po završetku dobiva titulu dipl. ing. agronomije. Tijekom studija stječe puno praktičnog iskustva u radu u vinograda kao i u proizvodnji vina pa upravo to područje odabire kao daljnji smjer u svom profesionalnom razvoju.
Poslije završenog studija putuje i radi u nekoliko manjih vinarija, a 2007. počinje raditi kao glavni enolog u modernoj, pelješkoj vinariji Korta Katarina. Kao voditeljica proizvodnje postiže zapažene rezultate koji se najbolje odražavaju u brojnim domaćim i međunarodnim nagradama.
Od 2011. do danas aktivno djeluje u Gradskom vijeću Grada Korčule, te je trenutno u svom trećem mandatu. Kao vijećnica posebnu pozornost je posvećivala pitanjima školstva, sigurnosti u prometu, poljoprivrede i održivog turizma.
Nika je udana i majka dvoje djece. Ako pobijedi, postat će prva žena koja je gradonačelnica u Gradu Korčuli.
Kao gradska vijećnica već 11 godina aktivno sudjelujete u lokalnoj politici. Što vas je motiviralo da se kandidirate za gradonačelnicu Grada Korčule?
Motivirala me otuđenost trenutne vlasti od ljudi. Umjesto da je gradonačelnik jedan od nas koji razumije i dijeli probleme sugrađana, on kao da živi u nekom drugom vremenu. S jedne strane imate nas sugrađane u strahu za svoju budućnost zbog neizvjesne turističke sezone, a s druge strane njega koji u to vrijeme priprema glamuroznu proslavu za obljetnicu obrane od Turaka, gdje će se utrošiti pola milijuna kuna, i o tome govori kao da to nije ništa! Odluku o toj proslavi Gradsko vijeće je donijelo na njegov prijedlog prošle godine, ali trebala se napraviti korekcija plana uslijed ove krize.
Prije svakih lokalnih izbora “gradi” se nova škola u Račišću, a nema se novaca za postavljanje skele i popravak kanala zbog kojeg curi voda u prostorijama škole i vrtića. Želim da ovakva praksa lažnih obećanja, u kojoj se odluke gradske vlasti donose bez suglasnosti s Mjesnim odborima i mještanima, postane stvar prošlosti.
Koje su vaše najveće kritike trenutnoj vlasti?
- U četvrtak sam prisustvovala sjednici Gradskog vijeća na kojoj je predloženo da se sadašnjem gradonačelniku i njegovom zamjeniku vrate koeficijenti za obračun plaća na iznose koje su imali prije ove zdravstvene i ekonomske krize. U trenutku kada nam predstoji još jedna neizvjesna turistička sezona, a ljudi ne znaju kako će preživjeti ovu zimu, gradska vlast se ponaša kao da je kriza gotova.
Ovaj primjer potvrđuje dugogodišnju praksu samovoljnog vođenja Grada, otuđenosti od sugrađana i zanemarivanja njihovih stvarnih problema. Pogoduje se interesnim skupinama, dok je većina građana na vječnom čekanju. Među mladima se osjeća neko beznađe da moraš biti politički podoban da bi se zaposlio, dok se istovremeno izmišljaju radna mjesta za podobne.
Možete li nam reći koji su to konkretni problemi koje vlast zanemaruje?
- Polako gubimo predosti života u maloj sredini, a sve više se suočavamo s nagomilanim problemima. Tijekom ljeta gušimo se u prometu, dok zimi tražimo ljude po Gradu. Obavila nas je neka melankolija i nedostatak zajedništva.
Radi se po principu projekt radi projekta samo da bi se moglo reći da je odrađeno. Dok je fokus na projektu visokog obrazovanja, što je poželjno i dobro, ignoriraju se dugogodišnji nedostaci u školskim ustanovama. Unatoč trudu u kojem smo uspjeli organizirati jednosmjensku nastavu u osnovnoj školi, pri čemu sam i sama sudjelovala kao gradska vijećnica i kao roditelj, sve je to privremeno rješenje i daleko od pedagoških standarda. Treba raditi da preseljenju srednje škole i proširenju osnovne. U gradskom vrtiću nema dovoljno kapaciteta za svu djecu. Što se onda događa? Prisiljeni smo odbijati djecu koja nemaju zaposlena oba roditelja. A ti isti roditelji se ne mogu zaposliti jer im djeca nisu u vrtiću. I to je jedan začarani krug koji traje godinama.
Je li se itko zapitao kako je biti dijete u Čari, Pupnatu ili Račišću koje trenira na bazenu u Korčuli i nema prijevoz do doma pa zbog toga mora odustati od treniranja jer Grad nije osigurao javni prijevoz? Trebamo posložiti prioritete i pristupati cjelovitom rješavanju problema. Nitko se ne smije osjećati zakinut jer smo svi dio Grada.
Ima li Grad Korčula strategiju turizma?
- Grad ima Strategiju razvoja turizma za period od 2017.-2022., Strategiju razvoja grada do 2020., i treba donijeti novu čim prije. Nažalost, često imam dojam da se dokumenti donose samo da se eto odradi, a ne da se po tom principu i djeluje. To su dokumenti o kojima bi trebalo konstantno javno raspravljati. U Strategiji razvoja turizma treba staviti naglasak na vrstu turizma koji se želi razvijati - visokokvalitetni, ali uvažavajući prirodnu i kulturnu baštinu, odnosno, potrebe i život otočnog stanovništva. Jasno je da je turizam strateška grana za naš Grad i otok, a mi se moramo potruditi da u njemu što veću korist osjete svi stanovnici, izravno ili neizravno. Nikako ne smijemo dozvoliti da naš Grad ostane mrtav izvan sezone i da živi samo za sezonu. Grad ugodan njegovim stanovnicima, bit će i Grad ugodan i poželjan turistima.
Grad Korčula je poželjna turistička destinacija jer turisti za svoj odmor u pandemiji koronavirusa sve više traže manja mjesta koja im mogu pružiti osjećaj sigurnosti. Međutim, u Korčuli je testiranje jedno od najskupljih u Hrvatskoj. Može li se to odraziti na dolazak gostiju?
- Ako se nešto ne promijeni, sigurno hoće. Za očekivati je da će gosti za povratak u svoju državu trebati negativan PCR test, a on u Korčuli košta preko 1000 kn. To će za neke od gostiju biti važan faktor pri odabiru destinacije. Za četveročlanu obitelj dodatan trošak od 4000 kn za odmor nije zanemarivo. Pokušat ću i na višim instancama na ovo reagirati jer nam je u očekivano lošijoj sezoni bitno da nemamo dodatne ograničavajuće faktore. Brine me i loša procijepljenost, najavljene doze cjepiva nikako nisu dovoljne za dobar start sezone.
Grad Korčula spada u najlošije jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj po količini odvojeno sakupljenog otpada. Zbog čega je to tako?
- Dok god se Grad ne odluči ozbiljno posvetiti problemu gospodarenja otpadom u skladu sa zakonom i civilizacijskim dostignućima, i ne shvati da je to jedan od prioriteta, mi ćemo i dalje biti u društvu najlošijih u Republici Hrvatskoj. Grad mora što prije osigurati barem jedno reciklažno dvorište na svom području koje će biti potpuno opremljeno i svima pristupačno. Trenutno rješenje u obliku mobilnog reciklažnog vozila ni u kom slučaju svojim kapacitetom dugoročno neće moći odgovoriti potrebama prikupljanja razdvojenog otpada.
Problem odvajanja otpada se ne rješava redom nego stihijski, nema se volje i snage za prave odluke. Gospodarenje otpadom je ozbiljan posao i tako ga treba shvatiti. Vrijeme da se počnu donositi ozbiljne dugoročne odluke u skladu sa zakonom i zakonskom procedurom.
Edukacija građana potpuno je izostala. Nedavno su postavljeni zeleni otoci, a letci se još nisu tiskali, ljudi ne znaju što i kako odvajati, a oni koji znaju su skeptični oko toga gdje će taj razdvojeni otpad završiti.
Smatrate li da je Grad Korčula učinkovit po pitanju povlačenja sredstava iz EU fondova u protekle četiri godine?
- Mislim da bi se moglo i trebalo puno bolje. Općina Vela Luka povukla je dvostruko više sredstava od Grada Korčule. Smatram da KORA kao korčulanska razvojna agencija trenutno nema pravi fokus, već velikim dijelom obavlja PR poslove za gradonačelnika i nije dovoljno fokusirana na natječaje. Izostaje ona njena uloga da bude ne samo servis, nego i poticaj građanima za prijavu projekata. Sama agencija kao takva ne može to biti bez impulsa iz gradske uprave.
U svojim prioritetima istaknuli ste važnost pokretanja privrede na otoku jer postoji veliki broj OPG-ova, a mala proizvodnja hrane. Na koji način to planirate ostvariti?
- Grad Korčula ne može upravljati proizvodnjom, ali može i mora stvoriti poticajno okruženje, osmisliti način kako bi proizvođači mogli bolje organizirati svoju proizvodnju i prodaju, usmjeriti ih prema hotelskoj kući, vrtiću, školi. Puno puta čujem kako građani žele kupovati domaće, ali nije im praktično otići na više lokacija po mlijeko, meso, ribu, povrće i sl. Da bi se ostvarilo potrebno je pokrenuti krovnu kampanju, jer svi imamo isti cilj - jesti zdravije i kvalitetnije, odnosno, raditi i zarađivati na otoku.
Izjavili ste kako se sadašnja vlast u Gradu Korčuli drži nekoliko većih projekata pri čemu zanemaruje želje i potrebe stanovnika. Na što se to odnosi?
- Stil rada gradonačelnika Fabrisa je faraonski, on centralistički vodi Grad, vidi se nedostatak timskog rada i visoka razina političke diskriminacije. Postoje projekti koji su nedodirljivi poput projekta Južnog zida, ili su jedan u nizu pokušaja prividnog planiranja kao što je projekt zbrinjavanja otpadnih voda, ili su planirani bez participacije javnosti, a to projekt rekonstrukcije račiške ceste. I naravno postoje oni projekti koji su potpuno promašeni, a takav jedan je rekonstrukcija šetališta Tina Ujevića u park šumi Hober.
Gotovo da nema projekata koji bi promijenili svakodnevnicu na bolje i vrlo brzo poboljšali kvalitetu života, a odnose se na povećanje sigurnosti i kretanja djece u prometu, rekonstrukcija zgrade vrtića u Račišću, opremanje baluna i sl.
Kako vidite buduću gradsku upravu?
- Transparentost, nepristranost i timski rad. Svi s jednakim šansama i gradska uprava koja je otvorena prema svojim građanima kao sukreatorima lokalne politike.