Kreće izvlaštenje
- Zbog svoje složenosti i financijske vrijednosti, projekt je u skladu s lokacijskom dozvolom podijeljen u sedam faza građenja. U 2020. godini, ova Uprava planira provesti javnu nabavu za izradu glavnog projekta treće faze koja se odnosi na novu dionicu predmetne prometnice - zaobilaznica naselja Mravinca. Nakon što se izrade glavni projekt i parcelacijski elaborati za navedenu fazu, pokrenut će se postupak otkupa zemljišta, odnosno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Po okončanju postupka izvlaštenja, a nakon osiguranja financijskih sredstava, ova Uprava će pristupiti realizaciji tog dijela predmetnog projekta – izjavio je Ivo Kaštelan, ravnatelj ŽUC-a Dubrovačko-neretvanske županije.Kolika je to financijska vrijednost, nije poznato. Predviđanja nisu za objavu, sve će se znati nakon provedbe javne nabave, kažu u ŽUC-u. Cesta duljine oko 11 kilometara i 620 metara priključnih cesta i prilaza, prolazi kroz katastarske općine Čepikuće, Mravinca, Trnova, Banići i Slano. Jugozapadno od Trnove, gradit će se vijadukt dug 96 metara.- Postojeći profil, kao i drugi tehnički elementi postojeće prometnice, ne zadovoljavaju osnovne uvjete tražene razine prometne uslužnosti i sigurnosti sukladno kategoriji ceste te povećanom prometnom opterećenju po otvorenju graničnog prijelaza za međunarodni promet putnika Čepikuće-Trebimlja – kaže Kaštelan govoreći o razlozima gradnje nove prometnice.
Sela se gase
U selima Dubrovačkog primorja malo je stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2011., Čepikuće su imale 63, Trnovica 35, Podgora 19, Mravinca 38, a Trnova 44 stanovnika. Deset godina ranije, Čepikuće su, primjerice, imale 95, Mravinca 45,Trnova 45, Trnovica 37 stanovnika. Demografska slika ne mijenja se na bolje. Polako, ali sigurno ova sela koja su u Domovinskom ratu bila okupirana i uništena, nestaju, a živnu možda vikendom, ako i tada.Ovim zapuštenim selima otvorit će se neke nove mogućnosti, pa bi i obnovljeni dom kulture u Čepikućama, koji je svojedobno bio trgovina za opskrbu stanovništva, trebao dobiti svoju svrhu. Najbliža trgovina sad im je u Slanom, a opskrbljuju se i na Trebimlji. Općinske vlasti kažu kako će ova cesta biti žila kucavica čitavog dubrovačkog kraja, a zbog nje je, kaže načelnik Dubrovačkog primorja Nikola Knežić, došao je do Predsjedništva BiH, gdje će se raditi cesta prema Trnčini, Hutovu i Gabeli.
- Uz ovu cestu od Kručice prema granici, radit će se i cesta od Doli-Rudine-Lisac-Čepikuće. Sve je to povezano u jednu priču koju volim nazivati 'primorski ipsilon'. Uspjeli smo se izboriti za međunarodni granični prijelaz na Čepikućama. Sad već imamo godišnje tri tisuće autobusa koji prijeđu ovaj naš granični prijelaz, što zbog izletničkih tura u Međugorje ili Mostar, što zbog putovanja u Sarajevo. Kad Hrvatska uđe u Schengen, jednodnevni izleti preko granice bit će teško ostvarivi zbog obveze pregleda dokumenata svakog putnika. Imate jedan prijelaz u Neumu, drugi u Kleku, a treći u Metkoviću, a na povratku opet treba roći tri granice. To će biti nemoguće! Probojem na Čepikuće, koje smo uspjeli u uvrstiti u međunardne granične prijelaze, otvara nam se najbrži i najbliži koridor za Međugorje, Mostar, itd. - kaže Nikola Knežić.
Izgradnjom tzv. primorskog ipsilona, čitav kraj bit će na dobitku. - Otvara se mogunost otvaranja obiteljskih gospodarstava, restorana kao što je Macola, prodaje sira, ulja i drugih domaćih primorskih proizvoda, a na dobitku će biti i restorani u Zavali, Vjetrenica,... - kaže Knežić koji sad već predviđa 15 do 20 tisuća autobusa godišnje na putu preko Čepikuća.
Osim izletnika, stanovnika Dubrovnika koji su obiteljski vezani uz hercegovačka sela, cesta prema Ravnom sve češće je put kojim prolaze obitelji korisnika doma za stare i nemoćne. Postojeća prometnica koja vodi od Slanoga prema granici, odnosno Općini Ravno u BiH, nepregledna je, u mnogim dijelovima teško se mimoilaze dva vozila.