Članicama istoga povjerenstva Vlada je, kao predstavnice ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost imenovala Lidiju Bandalo Sumina i Petru Zgomba.
Podsjetimo, po Zakonu o Plobestu trebalo bi se obešteti nešto više od 500 radnika zbog višegodišnje izloženosti azbestu, a koji su u razdoblju od 8. listopada 1991. godine do 21. listopada 2002. godine bili zaposleni u trgovačkom društvu Plobest d.d. u Pločama.
Kako je prošle godine pojasnio Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, inače Pločanin isplatit će se obeštećenja u pojedinačnom iznosu od 219 tisuća kuna ali obročno kroz tri godine ali samo radnicima koji su u Plobestu radili pet godina.
Država će ukupno isplatiti preko sto milijuna kuna, no u Pločama su nezadovoljni takvim rješenjem, o čemu smo pisali u Dubrovačkom vjesniku, jer neće obuhvatiti sve koji su radili u Plobestu. Zakon bi se, ističu bivši radnici, trebao odnositi na sve bivše zaposlenike, jer postoje situacije da nekome nedostaje nekoliko mjeseci, nekome nekoliko tjedana, a nekome samo nekoliko dana da bi dobili novčano obeštećenje.
Posebno su ljuti radnici Azbesta koji su svoj radni vijek proveli u tvrtki iz koje je kasnije nastao Plobest i koji su, zavisno od stupnja oboljenja, i to oni koji su to uspjeli doživjeti, dobivali od 30 tisuća do 90 tisuća kuna odštete.
Njih 56 sa ukupno 1.213 godina radnog staža u „Azbestu“ potpisalo je peticiju u kojoj, predsjedniku Vlade RH i saborskim zastupnicima, ističu kako ta tvrtka, osnovana davne 1955. godine, „nikada nije bila van granica Republike Hrvatske, niti u bivšoj SFRJ, a niti u sadašnjoj RH“, te im je nejasno kakve veze ima datum osamostaljenja Hrvatske pri određivanju dodjele obeštećenja onima koji su i prije toga bili izloženi trovanju pozivajući se pri tom na Zakon o odgovornosti RH za štetu nastalu u bivšoj državi.
Osim toga bivšim azbestašima smeta i što su za obeštećenje planirani i oni koji su radili u upravnoj zgradi, pravnoj i kadrovskoj službi, financijskom sektoru, prodaji i nabavi, te čak i predstavnici firme po većim gradovima bivše države. - To su službe koje nisu radile u otežanim uvjetima, niti su, kad im pogledate radne knjižice, imali beneficirani radni staž koji se dobije direktnom izloženošću azbestu.
Zapitajmo se kao su ovi bez beneficiranog radnog staža i bez izloženosti azbestu uspjeli dobiti dokumentaciju temeljem koje žele ostvariti obeštećenje. Nadalje, predlagatelj daje mogućnost da i njihovi nasljednici mogu dobiti obeštećenje, dok drugu skupinu radnika koji su radili u pogonima marginaliziraju i uskraćuju im stečena prava, smatraju bivši azbestaši.