U samo 10 hrvatskih gradova u 2019. godini zabilježen je pozitivan prirodni prirast, među njima je i Korčula kao jedini otočni grad.
Podatak da u nekom gradu ima više rođenih nego umrlih, u Hrvatskoj je uvijek dobra vijest, a uspjeh je još i veći ako uzmemo u obzir da je Korčula otočni grad koji raste u izoliranim i izazovnim uvjetima. Grad Korčula broji nešto više od pet i pol tisuća stanovnika, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2019. godini rođenih je 59 dok je umrlih 53.
Pozitivan prirodni prirast, pogotovo u izoliranim otočnim zajednicama, ne događa se slučajno, već kvalitetnom demografskom politikom i mjerama. To je potvrdio i gradonačelnik Korčule Andrija Fabris u čijem se mandatu, između ostalog, povećala i naknada za novorođenu djecu. Naknada za prvo dijete 2018. godine povećana je s 1.500 kuna na 3.000 kuna, za drugo s 2.500 kuna na 4.000, a za treće i svako sljedeće dijete s 4.000 kuna jednokratno na 5.000 jednokratno i 1.500 kuna jednokratno u narednih pet godina. Naknade za blizance nisu bile definirane, a 2018. je donesena odluka kako će roditelji prvorođenih blizanaca dobiti 4.000 kuna jednokratno po djetetu i po 1.500 kuna po djetetu narednih pet godina. Za drugorođene blizance Korčulani će dobiti još i više, 6.000 kuna jednokratno po djetetu i 1.500 kuna po djetetu narednih pet godina.
Solidne jednokratne naknade za novorođenčad nisu jedine mjere koje su donesene u svrhu planiranja obitelji.
„Gradska uprava želi, u okviru svojih financijskim kapaciteta, svojim radom osigurati što bolje uvjete za život na području cijelog Grada Korčule. Mišljenja sam da samo pozitivna atmosfera, koja se godinama njeguje u našem Gradu, može biti zaslužna za bilo kakav napredak pa tako i u segmentu prirodnog prirasta. Danas u Gradu Korčuli možemo biti ponosni kvalitetom i standardom života, na kulturnom, sportskom, obrazovnom i svim drugim područjima koji čine jednu zajednicu uspješnom.
Projekti koji su u provedbi i pripremi, a koji će sigurno povećati kvalitetu života, su i veliki infrastrukturni projekti koji se provode u suradnji sa Županijom i Vladom RH, potpisani Ugovor o suradnji s Dubrovačkim sveučilištem te planirana društveno poticajna stanogradnja“, objasnio je gradonačelnik Fabris.
U proteklih nekoliko godina povećana je i subvencija Dječjeg vrtića Anđeli čuvari kojem osnivač nije Grad Korčula. Tako je Grad za vrtić 2012. godine izdvajao 400 tisuća kuna subvencije, a 2020. čak 960 tisuća kuna. Osim toga, povećao se i broj karata za sufinaciranje troškova javnog prijevoza učenika i studenata s prebivalištem na području Grada Korčule, donesen je i novi Pravilnik o dodjeli stipendija studentima za studente stradalnika Domovinskog rata, nadarene studente, studente u deficitarnim zanimanjima, studente iz obitelji slabijeg imovinskog stanja i studente s invaliditetom.
Otok Korčula je fenomen u trendu negativnog prirodnog prirasta, u posljednjih nekoliko godina više rođenih, nego umrih zabilježeno je i u općinama Lumabarda i Smokvica. Osim Korčule, pozitivan prirodni prirast u 2019. zabilježen je i u Opuzenu, Imotskom, Kaštelima, Novigradu, Zaprešiću, Čakovcu, Solinu, Pazinu i Metkoviću. Među njima je samo jedan veći grad, Čakovec, a ostalih 127 gradova u Hrvatskoj nastavlja se trend negativnog prirodnog prirasta.