StoryEditor
KorčulaPRIRODNI NEPRIJATELJ |

MILAN VOJINOVIĆ UPOZORAVA Pipa za palmu je opasna koliko i koronavirus za čovjeka, korčulanske palme su ugrožene

Piše Dora Lozica
20. svibnja 2020. - 12:59
Stručnjaci su zabrinuti za budućnost korčulanskih palmiDora Lozica
Uz alepski bor, palma je prepoznatljivi simbol grada Korčule, ali i ostalih naselja diljem otoka. No, kako upozorava dipl. inžinjer šumarstva Milan Vojinović, korčulanske su palme u velikoj opasnosti, napadaju ih dva štetnika, palmin drvotoč i crvena palmina pipa.

„Kao što je Covid-19 opasan za ljude, tako su palmin drvotoč i crvena palmina pipa opasni za biljke. Kao i koronavirus, uvezeni su iz Azije, preko Španjolske u Hrvatsku sumnjivim certifikatima. Kad jednom uđu u palmu, ostaju tamo godinama, hrane se dok se palma ne osuši. Radi se o velikim i vizualno prekrasnim insektima, drvotoč je divan leptir“, objašnjava Vojinović.
Milan Vojinović je dugogodišnji član ADIPA-e, Društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske i dipl. ing. šumarstva, poznato je ime i lice kad je u pitanju istraživanje i očuvanje otočne prirodne raznolikosti. Već je gotovo 30 godina uključen u spelološka istraživanja otoka, a gradske ga institucije, kao i njegovi sugrađani, često pitaju savjet kad je u pitanju gospodarenje stablima i biljkama.

Vojinović je ozbiljno zabrinut za korčulanske palme. Palma nije stablo, kaže, iako izraste u visinu, bliža je travama, nema grane, već listove, a njezino deblo nema godove, puna je sokova i primamljiv izvor hrane. Vojinović objašnjava kako se insekti mogu primijetiti u palmi već nekoliko mjeseci nakon zaraze, u kruni se uočava pilotina, no najčešće se insekti primijete kad već krene sušenje i otpadanje listova, odnosno kad zaraza već uzme maha.

Ipak, djelatnici KTD-a Hober su prepoznali opasnot i krenuli su s adekvatnom sanacijom i spašavanjem korčulanskih palmi.
„KTD Hober je zaposlio djelatnicu Anju Petković, magistricu hortikulture, koja je pogurala priču o ugrozi naših palma za što je direktor Hobera, Ivan Ćenan, imao sluha pa su se nedavno uhvatili u koštac s problemom. Njihova je računica jasna, u Korčuli je 107 palmi, metar kvadratni palme košta oko 100 eura, pričamo o milijun eura štete, a vizura grada bez te jedinstvene biljke bi bila neprepoznatljiva“, ističe Vojinović.

Anja je organizirala promatranje korčulanskih palmi kako bi se ustanovilo ima li nametnika. Osmislila je postavljanje feromonskih, hranidbenih klopki nakon čega je zaista ustanovljena prisutnost štetnika. Nakon što su pronađeni, na palme su postavljeni zeleni injektori putem kojih se u palmu ubacuje kemijsko sredstvo koje palma svojim sustavom raznosi po cijeloj biljki. Kako ističe Vojinović, kemijsko sredstvo nije štetno za biljku, ali za insekte jest. Na taj će način pokušati spasiti palme.
Vojinović navodi kako palma ima i vlastiti način borbe protiv nametnika, u svom sistemu ima laboratorij koji proizvodi supstance koje insektima ne odgovaraju, na mjestima na kojima se oni nalaze. Međutim, otočne palme su oslabljene, puno energije troše da uopće opstanu na ovom području pa prilikom zaraze trebaju, kako kaže, našu pomoć i pažnju.

Klopke su postavljene na području jednog hektara u Gradu Korčuli, ali treba krenuti i sa spašavanjem palmi na privatnim posjednima. Vojinović ističe kako je država zakonski vrlo dobro regulirala gospodarenje biljkama, ali na terenu to baš i ne funkcionira. Savjetodavna služba prelazi iz ovlasti jednog ministarstva u drugo, imamo i Institut za šumarstvo od kojeg često dolaze šture i nepotpune informacije. Krajnje je vrijeme, tvrdi Vojinović, da se javnosti problem predstavi na ozbiljniji i primjereniji način. Osim Grada Korčule, na problem je upozorio i sve ostale otočne općine, a za sad je uz Korčulu situaciju ozbiljno shvatila jedino Općina Lumbarda.

„Ovim putem želim ohrabriti ljude da me nazovu ako primjete bilo kakve promjene na palmama, ali i drugim biljkama i stablima. Kao inžinjer šumarstva imam sve ovlasti i sposobnosti postupili ispravno. Ja ću napraviti sve što je potrebno, pokrenut ću sve zakonske protokole, nitko neće snositi nikakve posljedice, dapače, napravit će jako dobru i pozitivnu stvar!“, poručuje Milan.
Milanove dugogodišnje aktivnosti prepoznate su od njegovih sugrađana pa je nedavno dobio nekoliko dojava o zaraženim palmama nakon čega je savjetao nadležne kako postupiti sa zaraženim biootpadom.

„Nedavno su me nazvali da pregledam isječeni dio palme u naselju Brdo. Nakon što su isječeni dio ukrcali u kamion, pregledao sam biljku i ustanovio da je puna ličniki, a kolegica Anja je potvrdila da se radi o drvotoču. U Civilnom stožeru tu situaciju nisu shvatili jako ozbiljno pa sam nazvao direktora Ćenana i objasnio mu kako optad treba pravilno deponirati te organizirati spaljivanje na vrlo visokoj temperaturi. U roku od pola sata smo dobili sve potrebne dozvole, vatrogasci su izašli na deponij i spalili otpad. Radi se o prvom zakonskom protokolu vezanom za saniranje zaražene palme i moram pohvaliti sve aktere“, priča nam Milan.

Osim slučaja na Brdu, uslijedio je i sličan scenarij u Lumabrdi. Nazvao ga je mještanin misleći da se palma osušila zbog blizine mora, što je Milanu odmah bilo sumnjivo budući da palme žive na obalama oceana. Palma je srušena u privatnom vrtu, vlasnik je nazvao lumabrajskog načelnika Kršinića te je otpad pravilno prevezen i spaljen. Zanimljivo je, ističe Milan, kako je u toj palmi pronađen i drvotoč i crvena pipa unatoč inzistiranjima struke da oba nametnika neće napasti istu palmu. Osim toga, izvjesno je da je ličinka nametnika prešla u druge palme u Lumabrdi budući da nametnik napušta biljku kad se osuši.

Otočnim palmama prijeti ozbiljna ugroza i nesretan scenarij. Vojinović čeka odgovore ostalih otočnih općina.
loading...

Izdvojeno

16. rujan 2020 10:47