Stanovnicima povijesne jezgre sve je kraći rok u kojem način postavljanja klimatizacijskih uređaja na pročeljima moraju uskladiti s gradskom Odlukom o komunalnom redu. Pojednostavljeno, vanjske jedinice klima na objektima ne smiju biti vidljive s površine javne namjene. Tamo gdje se utvrdi potreba demontaže vanjske jedinice Grad Dubrovnik će u suradnji sa Zavodom za obnovu i Konzervatorskim odjelom financirati projekt, demontažu stare i montažu nove klime, a vlasnici snose trošak nabave uređaja, odgovorili su nam svojevremeno iz Gradske uprave pa naglasili kako će uređaji koji ne budu postavljeni na propisani način, po isteku roka od pet godina (sada četiri), bit uklonjeni, a vlasnici prekršajno kažnjeni.
Koliko su stanovnici ozbiljno shvatili situaciju da vanjske jedinice njihovih klima moraju biti postavljene na konzervatorima prihvatljiv način ili se pak vode onom 'zašto bi ja bio prvi' pa se i dalje oglušuju o pravila, pokazuje i pokušaj Zavoda za obnovu Dubrovnika da ovaj problem riješi na barem jednom bloku zgrada.
- Zavod za obnovu Dubrovnika je u sklopu projekta konstruktivne sanacije bloka zgrada B-39 izradio projekt uklanjanja vanjskih klima jedinica, na koji je ishođena potvrda Konzervatorskog odjela. Projekt je trebao riješiti uklanjanje vanjskih klima jedinica s pročelja zamjenom uređajima u monoblok izvedbi smještenim u vanjski otvor s ventilacijskim kanalima izvedenim na pročelje zgrada, a sve sukladno konzervatorskim smjernicama. Vlasnici nekretnina u bloku su se protivili rješenju i nije se realiziralo – kaže ravnateljica ZOD-a Mihaela Skurić.
Bez sluha
Blok zgrada na kojem su 2020. započeti, a 2021. godine završeni radovi aseizmičke sanacije omeđen je ulicama: Placa, Žudioska, Prijeko i Kovačka. U tom je obuhvatu 14 stanova (koliko od tog broja spada na apartmane može se samo nagađati) i 5 poslovnih prostora, a na pročelju je bilo 18 vanjskih klima jedinica. Jedan od razloga zašto sugrađani nisu iskazali interes za projekt financijske je prirode, smatra Skurić. Naime, vlasnici su trebali sudjelovati u troškovima tako da Zavod osigura sredstva za projektnu dokumentaciju, građevinsku skelu, radove uklanjanja postojećih klima i ugradnje novih, dok su nabavu novih uređaja trebali snositi vlasnici.
- Smanjenje svijetlog otvora radi smještaja uređaja je također ispalo sporno za vlasnike, iako je s druge strane bilo u skladu s konzervatorskim smjernicama. Mogu slobodno reći da nije bilo dovoljno sluha, budući smo tada osigurali 300 tisuća kuna za tu namjenu, a danas se to čini nemoguće. Priliku da budu prvi u primjeni rješenja vlasnici su isticali kao dovođenje u nepovoljan položaj u odnosu na vlasnike ostalih nekretnina u povijesnoj jezgri – dodaje ravnateljica ZOD-a. Na pitanje što i koliko Zavod može napraviti po ovom pitanju Skurić odgovara:
Trenutno nismo u mogućnosti osigurati sredstva iz gradskog proračuna za ponovni pilot projekt na drugom bloku, a smatram da bi s istim trebalo pričekati da nadležne službe osiguraju provođenje Odluke o komunalnom redu – poručuje Skurić.
Iz Konzervatorskog odjela Dubrovnik podsjećaju kako je uređenje javnih površina regulirano Zakonom o komunalnom gospodarstvu i Odlukama o komunalnom redu gradova čiji su sastavni dio i konzervatorske smjernice te kako 'nije prihvatljiva ugradnja vidljivih vanjskih klimatizacijskih jedinica ni na uličnim pročeljima ni drugim, izloženim dijelovima građevina u kulturno-povijesnim cjelinama.
- U sklopu cjelovitih zahvata obnove stambenih, poslovnih i drugih prostora Konzervatorski odjel redovito uvjetuje i projektno rješenje klimatizacijskog sustava. Ovisno o posebnostima lokacije, prostornim mogućnostima i drugim uvjetovanostima, iznalazi se rješenje koje u najmanjoj mjeri negativno utječe na svojstva kulturnog dobra. Ukoliko je moguće, uvjetuju se tehnička rješenja kod kojih je vanjska jedinica sustava postavljena unutar volumena građevine (prozor, krovna kućica) ili se uvjetuje primjena klimatizacijskih sustava bez vanjske jedinice - kažu u Odjelu.
Naglašavaju kako je Konzervatorski odjel jedan od dionika postupanja u provedbi Plana upravljanja te će biti uključen u 'aktivnosti koje se odnose na smanjivanje negativnih utjecaja nekontroliranog postavljanja klimatizacijskih uređaja i druge tehničke opreme na pročeljima i krovištima građevina unutar povijesne cjeline, odnosno u iznalaženju prihvatljivih rješenja kojima će se omogućiti prilagodba suvremenim potrebama i životnim standardima'. Također napominju kako o 'uočenim zahvatima koji su u suprotnosti s Odlukom o komunalnom redu, Odlukom o reklamiranju i drugim aktima Grada Dubrovnika, a imaju negativan utjecaj na svojstva kulturnog dobra, Konzervatorski odjel u Dubrovniku redovito izvješćuje nadležne gradske službe te traži poduzimanje radnji i mjera iz njihove nadležnosti'.
Pitali smo i sugrađane za mišljenje. Redom smatraju kako se jedinice moraju smjestiti na prihvatljiva mjesta te da nitko neće biti protiv toga ali nadležne institucije trebaju ponuditi konkretno rješenje i pomoći u financiranju.
- Onaj u Lapadu i Gružu stavlja gdje hoće vanjsku jedinicu, mi u Gradu ne smijemo. OK, ali treba živjet u Gradu a ne baviš se turizmom! U redu je ako će oni financirat instalaciju. To je korektno. Samo ima dosta starije čeljadi u Gradu koji nisu u financijskoj mogućnosti kupiti novu klimu, žive u Gradu i ne afitavaju – kaže Maro Matović i spominje kako je svojevremeno bila priča kako će Grad 'strugat i pituravat drvene persijane u Gradu pa od toga ništa'.
- Fali nešto konkretno da ti netko najavi za mjesec, dva treba klimu dizat uzmite novu ili ovu postojeću ako odgovara, a mi ćemo financirat premještanje vanjske jedinice. To je u redu i prihvatljivo – kaže naš sugrađanin pa se pita 'gdje će ovi u ulicama prebacivat vanjske jedinice da se ne vide?' Pitaju se to mnogi!
Klima kao spas od buke
- Sve što je izvedivo financijski i fizički, slažem se s time. Treba ljudima pomoći, sufinancirati. Ako je izvedivo naravno da će svi pristat na to jer ne možemo bit bez klime uopće više. Ali treba krenut. Kad jedan krene, krenut će svi. Čim ljudi čuju da će im netko pomoći financirati nitko neće odbiti. Svi smo mi za. Samo da sve ne ostane pusta priča – kaže sugrađanka Ivanka Grljević i potvrđuje ono što znaju svi stanovnici unutar zidina - klima je spas zbog vrućine ali u Gradu spas je i od buke.
Zanimljivo je mišljenje i stanovnika jezgre, jednog od rijetkih koji nema klimu, a ako je i bude imao bit će unutarnja.
- Ljudi su to stavljali na svoju ruku pa bi bio red da oni sami nađu rješenje đe će stavit i da se konačno počne poštivat što konzervatori kažu po tom pitanju. Treba ih maknut o trošku onoga tko ih je i stavio tu. Što se imaju institucije tu uplitat, nek odrede da se treba maknut i to je to. Ne bi smjele biti vidljive slažem se s time, ali ne slažem se da to netko financira u ikakvom pogledu kao projekt jer tu bi opet pare završile u nekom džepu – kaže nam sugrađanin pa usputno (već kad smo spomenuli konzervatorske smjernice) dodaje kako je još u ožujku 2020. postavio pitanje konzervatorima o novootvorena tri prozora i dva abaina na jednog kući u povijesnoj jezgri, a na odgovor još uvijek čeka.
Realno, oko uklanjanja vanjskih jedinica klima malo je toga jasno. Osim tko bi i što trebao financirati. Tko će utvrditi treba li klima promijeniti mjesto i kad, hoće li netko sam izići na teren ili doći na poziv? Gdje i koga treba zazvati, tko će procijeniti je li moguće klimu postaviti da bi bila funkcionalna... Pitanja bez odgovora se množe, kao i broj klima uređaja koji je odavno prešao tisuću i još raste. Nadležni žmire, iznajmljivači i građani postavljaju ih vikendom. A veliku većinu uređaja treba učiniti nevidljivima. Specifičnost Grada jest da ono primjenjivo na jednoj kući kod susjeda nije izvedivo pa će se problem doslovno morati rješavati pojedinačno, iako je vremena sve manje.
