Banke su kroz moratorije i reprograme otplate postojećih kreditnih obveza bile susretljive koliko su mogle, no vrijeme harmonije došlo je kraju. Sve više sugrađana koji se planiraju kreditno zadužiti nailazi na prepreke, a primjera sa šaltera banaka ili online prijavnica ne manjka.
- Pokušao sam dobiti nenamjenski kredit, da riješim neke zaostale dugove i prebrodim ljeto, a poslije kako bude. Raspitao sam se okolo po bankama, da provjerim koja daje najbolje uvjete, ali zaludu. Pitali su gdje radim, ja sam rekao da dolazim iz ugostiteljstva i turizma, rekli su da će provjerit' i javit' mi se povratno udovoljavam li kriterijima. Još čekam poziv – povjerio nam se Dubrovčanin, zaposlen u jednom od restorana unutar povijesne jezgre gdje i uz najveće napore dosežu tek 20-posto lanjskog prometa. Pedesetak večera tijekom vikenda pristojan im je prosjek, ali očito nedovoljan da bi poslužitelj plaćom stekao bezuvjetno povjerenje kreditora.
Nema novca za 'nesigurne'
Jedan je neimenovani mali poduzetnik odahnuo kad su mu početkom lipnja iz HBOR-a potvrdili da je dokumentacija za 'kredit za likvidnost' valjana i da je na korak do dobivanja traženih sredstava za opstanak svog obrta i podmirenje obveza. Nažalost, to je bio posljednji ostvaren kontakt. Prošlo je gotovo dva mjeseca, a on još čeka.
HBOR kao institucija u vlasništvu RH prilagođava se proračunskim mogućnostima, dok poslovne banke procjenjuju financijsko stanje klijenata iz čisto komercijalnih razloga:
- Da sam ja banka, ni ja ne bih dao kredit nekom čija su buduća primanja neizvjesna. Žao mi je, znam da ružno zvuči, ali sa stajališta svake poslovne banke razumljiv je oprez kod plasmana kredita nekome tko recimo dolazi iz turizma i ugostiteljstva koji su ove sezone u velikoj krizi. A to nije nikakva tajna, turističke agencije i restorateri javno ističu kako je situacija loša i nesigurna. I gradonačelnik Mato Franković je na sjednici Gradskog vijeća neki dan rekao da je dubrovački turizam tek na 30 posto prošlogodišnjeg prometa. U takvim uvjetima ponašanje banaka je racionalno. One su privatne firme koje zarađuju od posuđivanja novca, a ako se boje da se neće moći naplatiti jer bi klijent mogao dobiti otkaz, jasno je da se neće zalijetati s kreditiranjem – komentirao je ekonomski stručnjak Ivan Jelčić, predavač na Sveučilištu u Dubrovniku. Prisjetio se kako su banke prije dvadesetak godina također 'vagale' oko kreditiranja dajući prednost građanima zaposlenim u državnim tvrtkama.
- Ne bi me iznenadilo da i sad prilagode pristup i razmisle hoće li primjerice kreditirati zaposlene u dubrovačkoj gradskoj upravi, nakon najava gradonačelnika s početka korona krize da će svi tamo ići na minimalac. Iako do tog dosad nije došlo, nema jamstava da neće u budućnosti, a banka kod odobravanja novca gleda unaprijed i uzima u obzir sve okolnosti – napominje Jelčić.
Na upit o tome jesu li i koliko postrožili kriterije za davanje kredita s obzirom na korona krizu na dubrovačkom području, iz OTP banke odgovaraju kako pozorno prate razvoj situacije vezane za pandemiju i prilagođavaju poslovanje tržišnim okolnostima.
- S obzirom da su preventivne mjere širenja virusa imale izravan utjecaj na primanja velikog dijela naših klijenata i vodeći se njihovim zahtjevima za mjere pomoći koje uključuju moratorij na postojeće kredite do 6 mjeseci zbog smanjenja mjesečnih prihoda, a koji se često odnose upravo na različite dodatke na plaću, OTP banka je uvela privremene mjere temeljem kojih su se iz procjene kreditne sposobnosti isključila dodatna primanja (npr. bonusi, prihodi od najma, prihodi od turizma) te određeni dodaci na plaću poput naknada za prijevoz, terenskih dodataka i slično, upravo kako bi zaštitila i svoje klijente, ali i svoj kreditni portfelj od nepovoljnih i neplaniranih promjena – ističe Silvija Bareša iz PR službe OTP banke.
Podsjeća kako s normalizacijom uvjeta poslovanja, od 2. srpnja ublažili privremene mjere procjene kreditne sposobnosti:
- Isto je i s ostalim uvjetima kreditiranja, kao što su maksimalni iznosi kredita i kreditiranje određenih skupina rizičnijih djelatnosti – otkriva Bareša.
Dubinska analiza klijenata
Iz Zagrebačke banke pak poručuju kako kod donošenja odluke o financiranju, Banka procjenjuje pojedinačnu situaciju svakog klijenta:
- Uzimamo u obzir kreditnu sposobnost te druge Banci dostupne relevantne informacije o klijentu. Od početka izbijanja pandemije Zagrebačka banka je poslovanje usmjerila na mjere pomoći postojećim klijentima Banke. Kako bi pomogla klijentima te ih podržala u suočavanju s razdobljem nestabilnosti, donijela je i poseban paket mjera za poduzetnike i građane – kažu iz Zabe.
Iz Privredne banke Zagreb pak navode:
- U segmentu poslovanja s građanima Banka prihvatljivost realizacije kredita utvrđuje temeljem procjene cjelokupnog kreditnog rizika i analizom postojećih parametara, uzimajući u obzir novonastalu situaciju, tržišna kretanja i uvjete.
- Odobravanje novih kredita se nastavlja provoditi u skladu s internom kreditnom politikom i kreditnom sposobnošću klijenta. U razdoblju gospodarskog šoka i neizvjesnosti, neophodno je uzeti u obzir sve financijske pokazatelje kako bi se dugoročno zaštitilo financijsko zdravlje klijenta. S druge strane, klijenti su oprezniji prilikom zaduživanja i odgađaju ga za stabilnije razdoblje – odgovaraju nam iz Raiffeisen banke i napominju niz mjera za ublažavanje budžeta osiromašenih klijenata.
Na upit je li kod odobravanja kredita među presudnim kriterijima i onaj da tražitelj dolazi iz 'nesigurnog' sektora turizma i ugostiteljstva, vele:
- Zahtjevima klijenata za kreditiranje se pristupa temeljem općih načela kreditne politike koji uključuju analizu financijskih podataka klijenata, makroekonomske situacije, razvojnih pokazatelja industrije iz koje dolazi te mogućnosti klijenata za povratom kredita. Zahtjeve klijenata za novom likvidnošću razmatramo pojedinačno te ovisno o projekcijama poslovnih rezultata definiramo mogućnosti kreditiranja - poruka je iz Raiffeisena.