Dva su razloga zbog koji svi koji od turizma žive ovih dana zadržavaju dah iščekujući uskrsne blagdane - razbuktali koronavirus u susjednoj Italiji i moguća nova migrantska kriza koja bi preko turske granice mogla doći i pred naša vrata.
Koliki će utjecaj imati ova dva događaja na hrvatsko gospodarstvo, odnosno na turizam uvelike će ovisiti događajima u sljedeća dva tjedna pa iako otkazivanja za glavnu sezonu nema, rezervacije su u odnosu na lani usporene, proljetni kongresi se odgađaju za jesen i zimu.
Bilježi se i pad aviorezervacija, što za Dubrovnik koji živi od avionskih gostiju može imati velikog utjecaja. Protekloga tjedna posljedice koronovirusa na avioindustriju prvo je osjetila velika britanska aviokompanija Flybe čiji su avioni ljeti slijetali u Čilipe i Split. Flybe se već neko vrijeme borio za opstanak, a smanjen potražnja za letovima zbog koronavirusa ga je dokrajčila.
Da je koronavirus veliki ekonomski, a ne samo zdravstveni problem u avioindustriji i posredno u turizmu upozorava Tonći Peović, predsjednik Hrvatskog saveza zračnog prometa i direktor Zračne luke Brač. On kaže kako pandemija neće ostaviti velike zdravstvene posljedice, jer smrtnost koronovirusa nije veća od obične gripe, ali hoće velike ekonomske posljedice. Zrakoplovna industrija u Kini bilježi pad međunarodnog prometa za 60, a domaćeg 80 posto. Prizemljeno je oko 1200 putničkih zrakoplova i procjenjuje se da će ukupna šteta iznositi 30 milijardi dolara.
- U Europi se zasad osjeća određeni smanjeni booking, a iz podataka Croatia Airlinesa, negdje je oko 10 posto manje putnika u ožujku u odnosu na isti mjesec prošle godine - kaže Peović dodajući kako aktualne brojke ne znače da se neće brzo vratiti na lanjske, ako se smanji broj zaraženih u Italiji odakle su naši uobičajeni gosti. Ipak, kao i u slučaju Flybea, scenarij bankrota zbog koronavirusa nekim prijevoznicima je izvjestan.
- Za nekoliko kompanija bilo je procjena da će teško preživjeti zimu, neke su u teškom financijskom stanju pod udarom konkurencije, a ovakav scenarij se nije očekivao, nego da će već za Uskrs početi letjeti i ostvarivati prihod. Nekoliko je tu utjecaja na mogućnost preživljavanja kompanija, jedna je kriza s koronavirusom, a drugo je kriza proizvođača aviona Boeing koji je zaustavio isporuku modela 737 max, i prizemljio zrakoplove koji su bili u floti nekih prijevoznika, što su ogromne šete. Zbrajanje ta dva krizna elementa može negativno utjecati na opstojnost nekih kompanija.
Od većih kompanija koji su za Dubrovnik posebno interesantne, a naročito su pod velikim pritiskom, je Norvegian Air Shuttle koji je u Dubrovnik dovozio goste iz Engleske, Danske i Norveške - analizira Peović. Dodaje kako Međunarodna zrakoplovna organizacija procjenjuje da bi već u drugoj polovici ožujka broj zaraženih trebao padati, čime bi se obnovio i zračni međunarodni promet. Isto tako procjenjuju da će domaći promet u Kini još dugo osjećati posljedice zbog bankrota i smanjenje kupovne moći kineskih građana.
- Za očekivati je da će dolaskom toplog vremena virus, kao i svaki drugi dosad, biti manje izražen i da će se putnici, naši potencijalni gosti, ponovno odlučivati na putovanje, tu onda treba napraviti puno na marketingu da se ljude uvjeri na last minute putovanja - mišljenja je Peović.
I ministar turizma i svi stručnjaci u turizmu smatraju kako unatoč neizvjesnosti s virusom još ima prostora za ostvarenje dobre predsezone. Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge u turizmu, očekuje kako će rezultati u konačnici biti zadovoljavajući i da sezona nije ugrožena: - Smirivanjem virusa, možemo imati dobru sezonu i posezonu. Treba naglasiti da je reakcija zdravstvenih institucija i cijele Vlade u ovoj situaciji jako kvalitetna, što je ključno za brzi povratak u normalu nakon smirivanja širenja virusa - ističe Ostojić.
Mada ne pamti da je Berlinski turistički sajam ikada do sada bio otkazan i Vlado Bakić, direktor županijske Turističke zajednice smatra kako je reakcija zdravstvenih vlasti bila realna i pravodobna. - Ni zdravstveni krugovi ne znaju kako će se sve dalje razvijati. Oprez je izražen pogotovo u avioprometu, no mi u ovo doba nemamo intenzivan promet pa su ti gubitci na minimalnoj razini.
Sigurno ćemo kao izrazita aviodestinacija imati posljedice u pogledu avioprometa, ali tek je procijeniti koje će posljedice imati turizam u regijama na sjeveru Jadrana koje su dominatno okrenute u predsezoni prema talijanskom tržištu. Turističkom sektoru ovom trenutku ništa ne pomaže ni smanjenje cijene niti uložiti u dodatnu promociju jer to nema nikakvoga smisla. Najveći efekt je upravo ono što zdravstvene ustanove poduzimaju, a to je da informiraju istinito o stanju i da poduzimaju sve mjere kako bi se taj problem što više suzio na određena područja pojasu već zahvaćena virusom - smatra Vlado Bakić.
Oko migrantske krize, suglasni su stručnjaci u turizmu, pokazalo se i 2015. godine, da je nekad dobro živjeti u eksklavi, i da migrantske rute zaobilaze više granica kojima je Dubrovnik okružen. Situacija je k tome sada drugačija nego za migrantskog vala 2015. godine kada su i Turska i Grčka imale i vlastitih problema, kaže Bakić. Sada postoji i spremnost i na razini EU da se djeluje efikasno i brzo da cijela situacija ne bi eskalirala.
StoryEditorOCM
Turizam i gospodarstvoPRIJETNJA TURIZMU |
POSLJEDICE KORONAVIRUSA Bankrotirala prva aviokompanija koja je letjela iz Dubrovnika, rezervacije usporene, čeka se što će biti za Uskrs...
6. ožujka 2020. - 15:27