StoryEditor
Hrvatska i svijetIZBORI 2020/

VILI BEROŠ: Ne možemo zaustaviti dnevne i radne migracije, ali možemo propisati strože uvjete

Piše Anton Hauswitschka
3. srpnja 2020. - 09:58
VILI BEROŠ, MINISTAR ZDRAVSTVA I NOSITELJ HDZ-ove LISTE ZA 10. IZBORNU JEDINICUTonči Plazibat/HANZA MEDIA
Situacija s pandemijom koronavirusa se pogoršava ne samo u Hrvatskoj već i njezinom okruženju. Što nam je raditi?
Potrebna je odgovornost sviju nas, moramo razmišljati o vlastitim postupcima jer je potpuno jasno da su održavanje fizičke distance i higijena ruku ključni za sprečavanje širenja infekcije koronavirusom. Da se svi toga pridržavamo, virus se ne bi mogao širiti. Sami smo gospodari vlastite sudbine i ne smijemo biti opušteni. Razumljivo je da je uslijed povoljne epidemiološke slike došlo do određenog opuštanja, no posljednji slučajevi trebaju nam biti upozorenje da se moramo biti odgovorni jer virus je još među nama.

Jesmo li se prerano otvorili, posebice prema zemljama u okruženju?

Uveli smo pojačanu mjeru kontrole ulaska u Hrvatsku u smislu samoizolacije ali svugdje postoje izuzetci. Ne možemo u ovom trenutku, kao što nismo mogli ni u onom najgorem prvom trenutku, zaustaviti dnevne i radne migracije. No sve se to odvija pod epidemološkim uvjetima i ako se ti ljudi drže preporuka, ne mogu biti opasni. Naravno da postoji određeni rizik, no gospodarske aktivnosti moramo očuvati kao što smo radili i prije.

image
VILI BEROŠ, MINISTAR ZDRAVSTVA I NOSITELJ HDZ-ove LISTE ZA 10. IZBORNU JEDINICU
Tonči Plazibat/HANZA MEDIA


Poručujete da se moramo naučiti suživotu s virusom, no koliko dugo ćemo morati s njim živjeti? Naime, sve je više informacija da virus slabi te da postoji mogućnost da jednostavno nestane.

To bi bilo optimalno i svi to očekuju, no mi koji nastojimo odgovorno upravljati ovom krizom moramo biti spremni na sve situacije, pa čak i onu da će nastati pogoršanje. U ovom trenutku dojam je da je klinička slika novooboljelih lakša u odnosu na prethodno razdoblje, no to je ipak tek impresija jer je premalo vremena prošlo od ovog drugog naleta da bi mogli izvoditi ozbiljne, a posebice znanstvene zaključke.

Hrvatska nije jedina koja se suočava sa povećanjem novooboljelih. Mnoge europske zemlje bilježe rast, poput primjerice Češke, odakle stiže veći broj turista. Hoćemo li prema njima uvoditi mjere poput onih koje smo imali za BiH?

Pratimo i analiziramo situaciju svakih nekoliko sati, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama koje su nam emitivna turistička tržišta. kao što smo postupili prema BiH, Srbiji, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji. Ako se epidemiološka situacija u odnosu na jasno postavljene epidemiološke kriterije pogorša u zemljama EU, mi ćemo i prema njima postupati na isti način jer nam je jedini cilj očuvanje zdravlja nacije. I tu nema alternative.

Dubrovačko područje u ekonomskom aspektu ove krize najviše je pogođeno u Hrvatskoj, pa se Dubrovčani pitaju hoće li na jesen 'umrijeti od gladi ili virusa'. Što Vi mislite?

Svjesni smo toga i upravo zato smo se u prvom naletu pandemije trudili držati situaciju pod kontrolom i imati dobre epidemiološke rezultate kako bi se što prije otvorili gospodarskim aktivnostima. U tome smo uspjeli svjesni da otvaranje nosi izazove. No promišljeno i uz analiziranje situacije uz određene mjere možemo i dalje imati dobre epidemiološke rezultate. No da bismo to ostvarili, svi moramo biti odgovorni!


Dubrovačka Opća bolnica već godinama ima problem s manjkom kadra i nikako ga ne može riješiti, Zbog toga se u Dubrovniku primjerice ne mogu napraviti određeni pregledi i zahvati. Možda to ne bi bio toliki problem da ovo područje nije toliko udaljeno od Splita, a posebice Zagreba. Postoji li plan kako riješiti te probleme?

To je vrlo kompleksno pitanje. Upoznat sam sa situacijom jer sam prije nego sam imenovan ministrom, dvije godine kao pomoćnik ministra vrlo često razgovarao o tome s ravnateljem bolnice Bekićem. Problemi dubrovačke bolnice su rješivi jedino ako županijske i nacionalna vlast ponude odgovore na izazove moderne medicine. No moram naglasiti da će se u Hrvatskoj morati formirati regionalni zdravstveni centri izvrsnosti jer je potpuno jasno da dubrovačka bolnica bez obzira na prometnu izoliranost neće moći pružati sve vrhunske usluge jer niti kadrovski ali i niti brojem potencijalnih bolesnika ne može zadovoljiti kriterije opravdanosti. Naime, ako kirurg svakodnevno ne operira određeni zdravstveni problem, on to ne može raditi kvalitetno. No zato postoje druga rješenja poput hitne helikopterske službe ili izvanbolničke specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite. To je, čini mi se, jako dobro rješenje. Što se tiče općenitih kadrovskih problema u vašoj bolnici, jasno da ih zajedno moramo rješavati tako da poboljšamo organizaciju rada. Ljudi će ostajati u Dubrovniku kada im pokažemo da brinemo za njih i kada lokalna samouprava za njih osigura određene pogodnosti poput stana u Mokošici koji je na korištenje dala vaša gradska uprava. Istovremeno treba raditi na poboljšanju financijskog statusa liječnika koji rade u sredinama poput Dubrovnika. Najgore je probleme 'gurati pod tepih'. Imam realne informacije o dubrovačkoj bolnici, volju da riješim te probleme, ali dobro znam da ih i županijske i gradske vlasti također žele riješiti.

image
VILI BEROŠ, MINISTAR ZDRAVSTVA I NOSITELJ HDZ-ove LISTE ZA 10. IZBORNU JEDINICU
Tonči Plazibat/HANZA MEDIA



Je li dio problema i Dubrovačko-neretvanska županija formalni vlasnik bolnice koja njome organizacijski upravlja, a njezinim financijama upravlja država? Možda bi bilo bolje kad bi suvlasnici postali gradovi i općine koje joj financijski pomažu kroz donacije ili možda u povratku na državno vlasništvo?

To ste dobro detektirali jer je problem da županija upravlja bolnicom, a istovremeno nad njom nema financijsku ingerenciju. Imali smo praksu da je sve bilo centralizirano, no ni ona nije polučila najbolje rezultate. Moramo biti promišljeniji i financijski odgovorniji prema kompletnom zdravstvenom sustavu pa će pitanje vlasništva pasti u drugi plan. Kako ćemo se odrediti u budućnosti, ovisi o tome hoće li određeni potezi u financijskom saniranju bolnica dati zadovoljavajuće rezultate jer ako neće, izvjesno je da ćemo predložiti druga rješenja.




Kad govorite o financijskom aspektu zdravstvenog sustava, nije li 'rastrošno' da domovi zdravlja, Zavod za hitnu medicinsku pomoć kao i bolnice budu zasebni pravni subjekti ? Bi li, poglavito u malim sredinama, bilo jeftinije, a organizacijski učinkovitije, ujediniti ih?

Upravo radimo na funkcionalnoj integraciji bolničkog sustava ali i drugih institucija. Možda je osnovni problem što svaka administracija kada dođe na vlast kreće iz početka pa nema kontinuiteta. Treba li Hitna u potpunosti biti odvojena ili ne, veliko je pitanje. Osobno držim da ne mora. Zato smo prošle godine i krenuli s idejom da se funkcionalno integrira bolnička i izvanbolnička hitna medicinska služba s ciljem pružanja bolje zdravstvene usluge. No s druge strane, te su djelatnosti specifične, pitanje je kako bi funkcionirale pod jednom 'kapom'. Stoga bi kroz funkcionalnu integraciju surađivale na područjima na kojima moraju surađivati, a tamo gdje mogu, samostalno bi se razvijale. No na kraju suradnja je jako važna.

Otoci su u smislu kvalitete zdravstvene usluge u najgorem položaju. Kako ćete osigurati otočanima jednaka prava kao i drugim građanima?

Od početka mandata naglašavam važnost helikopterske službe hitne pomoći jer ona će služiti ne samo otočanima, već i drugim područjima Hrvatske, poput Slavonije u kojoj je dosta mjesta udaljeno od regionalnog zdravstvenog centra. A od iznimne je važnosti da u okviru 'zlatnog sata' pacijent bude adekvatno zbrinut. Moderna tehnologija osigurava liječenje nekih prije teško izlječivih bolesti, poput moždanog udara koji je prije bio bolest s velikom smrtnošću ili velikim invaliditetom. Danas ako takvog bolesnika na vrijeme transportirate u centar gdje se rade moderne tehnike liječenja uspješno se može sačuvati zdravlje bolesnika. Hitna helikopterska služba tijekom cijele godine je neminovna za Hrvatsku i napravit ćemo sve da je u novom mandatu implementiramo. Da nije bilo korone, s tim smo planirati početi već ove turističke sezone.

Sličan problem ima i dolina Neretve u kojoj je pokrenut projekt Dnevne bolnice. Hoće li ona riješiti sve probleme na tom području?

Dnevna bolnica je od iznimne važnosti u pružanju kvalitetne i učinkovite zdravstvene zaštite u dolini Neretve. Ona će biti ekspozitura Opće bolnice Dubrovnik kroz koju specijalističke usluge bolesniku i to je iskorak u osiguravanju prava na zdravstvenu zaštitu. Ta bolnica je dokaz da je ova Vlada prepoznala važne projekte kao što je i Dnevna bolnica u sklopu Opće bolnice Dubrovnik. Ukupna vrijednost je 50 milijuna kuna a financira se najvećim dijelom iz EU fondova. Sredstva su za Dnevnu bolnicu u Metkoviću osigurana no taj projekt treba i realizirati u narednih 14 mjeseci. Pacijenti iz doline Neretve tako neće gubiti vrijeme na odlazak u Dubrovnik ili Split a postići će se i velike uštede.

image
VILI BEROŠ, MINISTAR ZDRAVSTVA I NOSITELJ HDZ-ove LISTE ZA 10. IZBORNU JEDINICU
Tonči Plazibat/HANZA MEDIA



Složit ćemo se da je prevencija, a time i primarna zdravstvena zaštita, najvažnija sastavnica zdravstvenog sustava? Mnogi kažu da je u bivšoj državi primarna zaštita bila vrhunski organizirana kroz dječje, školske i obiteljske dispanzere i da je šteta da smo napustili takvu praksu. Jesmo li pogriješili?

Nećemo biti nostalgičari ali neke su stvari napravljene i povratka na staro u potpunosti više nema. Tu su određena prava koja je sada nemoguće oduzeti, no novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti ojačao je ulogu domova zdravlja koji moraju povezivati sve te sastavnice. Vi zapravo govorite o sadašnjim koncesionarima, a to je oblik rada za koji bi netko mogao reći da nije uklopljen u sustav već da je sustav koji radi za sebe. No to je napravljeno s najboljom namjerom da se tim ljudima omogući bolja funkcionalnost, stručni razvoj i određena organiziranost koja bi jamčila ostanak u sustavu pružanja zdravstvene zaštite. Oni su u jednom trenutku možda otišli u drugom smjeru, no novim Zakonom pojačavamo koordinativnu ulogu doma zdravlja i njihovu participaciju u dežurstvima i hitnoj medicinskoj službi. Želimo ih u potpunosti integrirati u sustav i dati im vrlo značajnu ulogu u njemu. Povratak na staro nije moguć, no primarnu zdravstvenu zaštitu moramo razvijati, posebice jer danas postoje i neki novi modaliteti funkcionalnog sustava.

Kad bi po Vama Hrvatska mogla imati financijski održiv zdravstveni sustav?

Brojni su izazovi i teško je to reći, posebice jer traje borba protiv virusa, no vjerujem da ćemo to postići u prvoj polovici idućeg mandata.


Koliko nas je u zdravstvenom dijelu korona dosad koštala?
O tome više brige vodi HZZO, no znam da su troškovi samog dijagnosticiranja koronavirusa višemilijunski. Mi ih želimo i moramo prihvatiti jer su opravdani.
loading...

Izdvojeno

14. kolovoz 2020 12:54