StoryEditor
Hrvatska i svijetVRIJEME ZA ZAOKRET |

U SLUČAJU DULJE IZOLAZIJE, HRVATSKA BI BILA GLADNA - Za vlastite potrebe možemo proizvesti tek nekoliko poljoprivrednih kultura

Piše Slobodna Dalmacija
27. svibnja 2020. - 07:35
CROPIX
Hrvatska trenutačno za vlastite potrebe može proizvesti dovoljno samo kukuruza, pšenice, ječma i zobi te mandarina.
Sve druge poljoprivredne kulture nisu dostatne za podmirenje rastućih potreba za hranom hrvatskog stanovništva. Nažalost, danas uvozimo sve, od kruha do meda, mlijeka u prahu, sira, krumpira, češnjaka, govedine, sijena i slame, pa kad se na tržištu dogode tektonski poremećaji, kako je to bilo nedavno, na početku korona-krize, Hrvatskoj ozbiljno zaprijeti nestašica hrane, piše Slobodna Dalmacija.

Kako je svako zlo za neko dobro, tako je i pandemija koronavirusa u prvi plan gurnula hrvatsku poljoprivredu.
– Hrvatska u većini grana poljoprivredne proizvodnje ne podmiruje vlastite potrebe za hranom, te na domaćem tržištu postoji značajan prostor za rast proizvodnje. Tako, na primjer, Hrvatska u proizvodnji voća podmiruje 50 posto potreba, a u povrću 65 posto – ističe Denis Matijević, direktor konzultantske tvrtke “Smarter”, specijalizirane za poljoprivredno-prehrambeni sektor.

Sigurnosno pitanje

– Ne moramo niti možemo zaštititi vlastite proizvodnje voća i povrća na zajedničkom EU tržištu, no ono što moramo jest fokusirati se na vlastitu proizvodnju te na povećanje konkurentnosti, što će rezultirati većom samodostatnošću, odnosno smanjenjem uvoza. Dok god se ne poveća vlastita proizvodnja voća i povrća, ne možemo očekivati smanjenje uvoza – smatra Matijević, te dodaje:
– Hrvatska poljoprivreda ne koristi svoje raspoložive resurse. Potrebno ih je, kroz određeni poslovni model, staviti u funkciju.
Stručnjaci “Smartera” smatraju da su temeljne postavke koje će omogućiti promjene stanja hrvatske poljoprivrede: konsenzus ključnih dionika, regionalizacija, integratori proizvodnje, vertikalna i horizontalna integracija, intenzivna i ekstenzivna proizvodnja te istraživanje i razvoj.

Što je nužno učiniti da se hrvatska poljoprivreda pokrene?
– Kriza izazvana pandemijom jasno je pokazala da u uvjetima prekidanja tradicionalnih gospodarskih i transportnih veza, pitanje raspolaganja vlastitom hranom u dovoljnoj količini predstavlja i sigurnosno pitanje, odnosno pitanje stabilnosti zemlje. Prvi put imamo ukupan društveni konsenzus oko potrebe za novom politikom razvoja proizvodnje hrane. I zato je nužno sad i provesti taj zaokret – zaključio je Matijević.

Nove paradigme u proizvodnji mesa drže se već nekoliko godina u udruzi “Baby Beef”, koja okuplja 330 tovljača junadi, što čini 90 posto sektora tovnog govedarstva u zemlji. Članovi udruge uzgoje oko 120.000 junadi godišnje i ostvare 1,5 milijardi kuna prihoda. Oko 50 posto proizvodnje izvozi se kroz prodaju žive stoke za zemlje Bliskog istoka i putem prodaje mesa za Italiju.
– Članovi udruge “Baby Beef” pola svoje proizvodnje prodaju na hrvatskom tržištu, a pola izvoze za Italiju i Libanon. Nažalost, trenutačna situacija uzrokovana korona-krizom nije povoljna za proizvođače tovne junadi. Usprkos najnižim cijenama hrvatske junetine u zadnjih pet godina, police većine trgovačkih lanaca prepune su uvozne junetine. Činjenica jest da naša Vlada nije učinila ništa da spriječi ulazak stranih tržnih viškova na naše tržište, a mi svoju proizvodnju nemamo kome prodati. Druge zemlje EU-a zaštitile su svoje proizvođače onemogućivši ulazak stranog mesa. Paradoksalno je da hrvatska samodostatnost junećeg mesa iznosi 70 posto, a zbog nekontroliranog uvoza mi stvaramo viškove – smatra Darko Celovec iz udruge “Baby Beef”.

– Posebno nas je pogodilo zatvaranje talijanskog tržišta. Prvi put u 25 godina praktički je stao izvoz u godišnjoj vrijednosti od pola milijarde kuna, te sada u Italiju prodajemo tek 30 posto u odnosu na uobičajeno. Potražnja iz Libanona, jednako kao i cijena, također je pala. Sve to je uzrokovalo velike gubitke u našoj proizvodnji te velike viškove – kaže Celovec.

Hitna obnova

– Mjere koje je donijela Vlada pohvaljujemo, ali želimo ukazati da je to mala pomoć namijenjena održavanju likvidnosti, koja neće pokriti naše gubitke nastale zbog ove krize. Ako želimo imati jaku poljoprivredu i samodostatnu proizvodnju mesa, hitno treba riješiti zakon o poljoprivrednom zemljištu na način da se zemlja prioritetno dodijeli stočarima – naglašava Celovec.

A Hrvatska je na dnu ljestvice i po proizvodnji voća.
– Nemamo kapaciteta za skladištenje voća i povrća, nemamo prerađivačkih kapaciteta. Trebalo bi provesti prodaju poljoprivrednih zemljišta u vlasništvu države te omogućiti da proizvođačke organizacije mogu iz EU fondova povoljno izgraditi rashladne kapacitete – naglašava Željko Ledinski, predsjednik kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice.

– Treba donijeti zakone da veliki trgovački lanci moraju imati na policama minimalno 50 posto robe domaćih proizvođača, i ta roba mora biti označena s markicom da je iz RH te vidljivo izložena. Osim toga, treba uvesti kontrole podrijetla proizvoda na tržnicama, jer danas svaki prekupac ima OPG, a nema proizvodnju na njemu – zaključuje Ledinski. Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, podsjeća kako je hrvatski mljekarski sektor zbog prevelike konkurencije izgubio više od 90 posto proizvođača, piše Slobodna Dalmacija.
loading...

Izdvojeno

14. kolovoz 2020 15:38