Pojedine svjetske države, od kojih je Hrvatska svjetlosnim godinama daleko, ovih su dana dosegnule procijepljenost od preko 90 posto svog stanovništva, piše Slobodna Dalmacija.
Prema podacima Our world in data, američkog uglednog sveučilišta "Johns Hopkins", svjetski rekorderi u cijepljenju svojih građana su bogataški Ujedinjeni Arapski Emirati. S današnjim danom, pustinjska zemlja naftaša i šeika cijepila je preko 92 posto svojih turboimućnih stanovnika. Drugi na svjetskoj ljestvici je Portugal s čak 88 posto cijepljenih, a treća je Španjolska s više od 80 posto.
Španjolci su zemlja s najvećim postotkom potpuno cijepljenih u grupi od 20 industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta. Izvukli su bolne pouke iz goleme smrtnosti kojoj su bili izloženi u prvom i drugom valu pandemije: postotak onih koji su umrli od korone u takozvanoj stopi prekomjerne smrtnosti u Španjolskoj iznosi 68 posto. Ta stopa još je veća u SAD-u (80 posto) i Velikoj Britaniji (96 posto), no ova društva ta crna iskustva nisu baš masovno poput Španjolaca ugradila u svoju imunizacijsku praksu. Mnogi mladi ljudi su se u Španjolskoj masovno cijepili želeći time zaštititi svoje najbliže: u ovoj zemlji, slično kao i u Hrvatskoj, 55 posto mladih od 25 do 29 godina još uvijek živi s roditeljima. Španjolce kao društvo od ranije resi visok postotak altruizma i brige o drugima: po donacijama organa već su desetljećima na prvome mjestu u Europi.
Četvrti i peti na svijetu po procijepljenosti su Singapur i Urugvaj sa 79 posto tretiranih građana. Šesti je Čile sa 78 posto, a potom slijede Danska i Kanada sa po 77 posto 'ubodenih' stanovnika. Irska trenutno ima 75,6 posto cijepljenih, Italija 74,5, a Finska 74 posto. I Erdoganova Turska je uspjela cjepivom tretirati preko 66 posto svih svojih građana.
Hrvatska se s 50 posto cijepljenih očito približila svom maksimumu, jer se taj udio u općem stanovništvu ne miče s mjesta već tjednima. To nas svrstava u lošiji prosjek od Meksika, Indije, Tajlanda i sličnih poluprosvijećenih društava. Na razini država EU-a, postotak cijepljenih već je odavno prešao 70 posto građana.
U hrvatskom javnom prostoru profilirala su se dva glavna razloga niske procijepljenosti: loša vladina kampanja kojom se trebalo uvjeriti građane da se cijepe i sama nevoljkost građana da se cijepe zbog osobnih uvjerenja. Istraživanja uglavnom pokazuju da ljudi koji se kod nas žele cijepiti čine to zbog osobne zaštite, dok su ljudi koji ne žele cjepivo uglavnom zabrinuti oko potencijalnih nuspojava. Zadnja istraživanja o fenomenu antivakserstva, međutim, govore kako je za postojanje masovnog otpora prema cijepljenju iznimno važan i nedostatak općeg povjerenja u nekom društvu.
U zemljama u kojima građani smatraju da postoji viša razina zakona i reda, poput npr. Njemačke, procijepljen je i veći postotak populacije. Percepcija zakona, pravde i reda u nekoj zemlji snažno utječe na povjerenje građana prema cijepljenju. Nesrine Malik u tematskom tekstu za Guardian nedavno piše da je sumnja u cjepivo ni manje ni više nego simptom slomljene veze između građana i države u nekom društvu. Ako to doista stoji, onda je poštena i transparentna vlast kojoj se vjeruje svakako najbolji način da se građane bilo koje zemlje masovno pridobije za cjepivo i što brži povratak u normalnost, piše Slobodna Dalmacija.