StoryEditorOCM
Dalmacijavodovodne cijevi stigle su u mućku općinu, ali nikako i do rodnog sela splitskoga gradonačelnika

ŽEGA STANJILA ŽIVCE Žedni Ogorani: Ovdi rašljar nema šta radit, samo država i motika!

Piše PSD.
30. kolovoza 2011. - 13:10
Jedva koji kilometar od Ogorja, sela na području mućke općine, provučena je vodovodna cijev, no Ogorani nikako da dočekaju trenutak kad će voda poteći iz špina. Zaludu obećanja župana Ante Sanadera da Ogorje neće biti zaboravljeno, kao i ona Filipa Stupala, načelnika općine Muć, da će voda doći do crkve sv. Jure u Ogorju.

Eno, vodovod je dobilo i susjedno selo Bidnić, al’ ispada da su bidniji Ogorani koji vodu iz cisterni i bunara šparaju u kap, a na plus 40 stupnjeva doslovce preživljavaju.

Bidno tele

- Zbog velike žege, krave mi nemaju mlika, njih pet daje jedva 40 litara dnevno, a tako nema ni sira. Pita me jedan šta je tija kupit sir, da šta ih ne tuširam! Nije čovik moga virovat da ni ljudi nemaju vodu, a kamoli krave.

A svaka od njih pije oko sto litara vode na dan. Jedna od krava ima se svaki dan otelit. Bidno tele, ne zna šta ga čeka - kaže nam Ante Kapitanović Džigo, koji je svojim kravama osigurao i ventilaciju, a po vodu mora svaka tri dana u Muć.

Pokazuje nam Ante vrt oko kuće. Tuča stukla grožđe, pome se jedva drže na suncu, kupus isto tako, a paprike narasle jedva do veličine oraha. Antina žena Anđelija više je od domaćice. Izviještila se kako detaljno oprati suđe, sebe i cijelu kuću u malo vode. Svaku kap štedi, a vode non-stop treba u kući.

Bušili smo, ali ni kapi

- Doveli smo i rašljara, pa smo bušili sve do 57 metara, al ni kapi, a sve oko nas voda. Za ne virovat! - veli Džigo, dodajući kako je zemlja podno Svilaje dobra, “može se svašta posadit, al treba to nečim zalivat”. S vodom bi došli i ljudi.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u selu je živjelo nešto više od 4 tisuće stanovnika. Sada ih je oko 600 po okolnim selima i zaselcima.

Većina ima male farme, blago i zemlju za napojiti, pa je cisterna uvijek glavna tema razgovora. Narudžbi je toliko da se moraju upisivati nekoliko dana prije.

U prosjeku jednom domaćinstvu s farmom treba oko 1500 litara vode dnevno, a cisterna od 5 tisuća litara stoji oko 150 kuna. Znači, svaka tri dana trk po vodu. Istina, za mnoga domaćinstva obavlja se dostava vode koju financira Općina Muć.

- Ovdi rašljar nema šta radit, samo cijevi, država i motika! Evo gledajte, cijevi strše sa svih strana, a suve nam špine. Zagora je žedna. A di su one priče da triba vratit život u Zagoru, mlade vratit na selo?! I Grad Split nas je zaboravija iako se do nas triba vozit samo pola sata.

Kad me vide kako sadim voćke, misle da sam ili poludija ili propa - govori nam Mate Rađa, koji u Splitu ima posao sa sanitarijama, ali ga srce uvijek vuče u rodni kraj. Iskrčio je šikaru u Ogorju, očistio oko pet tisuća metara četvornih i oplemenio ih s oko 700 stabala šljiva, trešanja i jabuka. Napravio je rezervoar od 80 tisuća litara, uložio silne novce, a potpore niotkuda.

- Nisam ovo posadija zbog zarade, nego iz čiste ljubavi i želje da mi dica imaju di doć i da zavole zemlju jer svi preduvjeti za život u Zagori su tu, zemlja je plodna, zrak čist, imamo struju, telefon, sve, samo nema vode.

Merien ILIĆ


Trebalo bi 40 milijuna kuna

Vrijednost investicije vodoopskrbnog sustava za čitav ogorskozelovski plato je oko 40 milijuna kuna. Očekuje se pomoć Županije, ministarstava, Svjetske banke, mogao bi i splitski gradonačelnik Željko Kerum, i sam rodom iz Ogorja povući koju vezu i ubrzati stvar, no za sada je sve stalo. Vodovod je došao u selo Bidnić, zadnje se radila trasa od Banovaca i Jukića, al nema velikih pomaka. Ogorje i dalje ima suhe špine.


Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. travanj 2024 11:46