Više od sto ptica pčelarica, strogo zaštićenih vrsta ptica, stradalo je proteklog tjedna na području u blizini Peručkog jezera nakon što je nepoznati počinitelj ili više njih uništio njihova gnjezdilišta. Učinjeno je to na okrutan način - kamenjem su namjerno zatrpane rupe u kojima se gnijezde ove ptice selice koje kljunom i nogama iskapaju gnijezda na nasipima i strmim riječnim obalama.
Hrvatska agencija za okoliš i prirodu zaprimila je ovu tužnu vijest od Miroslava Marića, fotografa i zaljubljenika u prirodu koji je naišao na uništena gnijezda, te su na teren izišli policija i inspekcija zaštite prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
- Brojne ptice u rupama su se mučile i naposljetku uginule. Na istom mjestu sam bio prije pet dana i bile su sve žive i vesele u fazi gniježđenja. Pratim tu koloniju već tri godine i od oko 4, 5 parova narasla je puno, sve dok je nisu ovoga tjedna uništili. Tužan sam, jedna iznemogla ptica, jedina živa iz gnijezda, uginula mi je u ruci. Osjetio sam njezinu toplinu i trenutak kad joj je srce prestalo kucati. Postoji osnovana sumnja da je nedjelo učinio lokalni pčelar-lovac - napisao je na svom Facebook profilu Miroslav, čija je objava izazvala brojne komentare koji oštro osuđuju počinitelje ovakvog nedjela.
Procjenjuje se da je stradalo 15 do 20 gnijezda. Svaki par pčelarica u prosjeku podiže 6 do 7 ptića po gnijezdu, koji su u ovo vrijeme sezone gniježđenja još nesposobni za let. U Hrvatskoj je široko rasprostranjena, a brojnost joj se procjenjuje na 5 do 10 tisuća parova.
Zašto su ove ptice nekom smetale nije poznato, no tamo gdje ima pčelinjaka, ima i ovih ptičjih kolonija koje se hrane kukcima opnokrilcima, odnosno pčelama, osama i stršljenima, ali i leptirima, vretencima i kornjašima.
- Nemoguće je pronaći opravdani razlog za uništavanje kolonije pčelarica! One, kao i sve druge vrste divljih životinja, grade svoj dom na mjestima koja imaju elemente potrebne za izgradnju te naravno rast, razvoj i razmnožavanje. Nedvojbeno je da pčelarice mogu činiti štetu pčelinjim zajednicama, ali ona postaje problematična, osobito tijekom lošeg vremena, slabe cvatnje medonosnih biljaka te kada su im drugi kukci poput kornjaša, leptira, osa, vretanaca manje dostupni. Tu su i ljudske aktivnosti poput primjene insekticida u poljoprivredi, koje smanjuju broj kukaca.
Pčelarice se hrane i kukcima koji su predatori pčela, poput stršljena, a preferiraju trutove, a ne pčele sakupljačice. U svrhu minimiziranja šteta na pčelama pčelinjake bi trebalo postavljati na udaljenosti većoj od 10 km od kolonija pčelarica.
Plašenje strogo zaštićenih vrsta kako bi ih se otjeralo u svrhu smanjivanja šteta na imovini moguće je samo uz dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike - kazali su nam iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.
Ističu da je uništenje i jedne kolonije pčelarica, na način da se ptice prepuste polaganom ugibanju od gladi i žeđi, tragedija u odnosu čovjeka i prirode i zaslužuje svaku osudu.
Novčana kazna: Za jednu ubijenu pčelaricu 5400 kuna
U Hrvatskoj novčana kazna za ubijanje jedne pčelarice iznosi 5400 kuna. Iz BIOM-a (stručna udruga za zaštitu prirode) kažu da su im se već javili iz Hrvatskog pčelarskog saveza kako bi našli rješenje za 'suživot' košnica i pčelarica.
Uništavanja gnjezdilišta ugrožavaju rezultate istraživanja i mogućnost pronalaska zajedničkog rješenja za pčelare i za zaštitu prirode. Iz BIOM-a upućuju da građani obavijeste Državni zavod za zaštitu prirode ako pronađu mrtve primjerke, te Inspekciju zaštite prirode ako primijete da pojedinci ubijaju ili muče strogo zaštićene divlje životinje.
Također, mole sve pojedince koji znaju za kolonije pčelarica da im se obrate na ivana.selanec@biom.hr.