StoryEditor
Dalmacijapovijesni trenutak

HEP krenuo s velikim ulaganjima u solarnu energiju: u Dalmaciji se planiraju projekti vrijedni milijune kuna, a evo i gdje će se graditi sunčane elektrane

Piše Jasmina Trstenjak/JL
8. travnja 2019. - 17:39

HEP je krenuo s ulaganjima u solarnu energiju, koja počinju investicijama od 80 milijuna kuna u prve četiri sunčane elektrane, ukupne snage 11,6 megavati (MW) - preuzeli su Sunčanu elektranu Sabadin (buduća sunčana elektrana Kaštelir) te najavili izgradju još tri sunačne elektrane, na otoku Cresu, Visu te kod Vrlike.

- Za HEP, a usuđujem se reći i za cijelu hrvatsku energetiku, ovo je povijesni trenutak. Pokrenuli smo ciklus izgradnje sunčanih elektrana, kao dijela obnovljivog scenarija razvoja u skladu s polazištima buduće hrvatske energetske strategije i smjernica energetsko-klimatske politike Europske unije. Do kraja 2030. godine planiramo realizirati projekte sunčanih elektrana ukupne snage 350 MW, a u idućem petogodišnjem razdoblju investicije HEP-a u sunčane elektrane iznosit će prosječno 150 milijuna kuna godišnje, odnosno 750 milijuna kuna do kraja 2023. To, u prosjeku, omogućava izgradnju 20 MW novih solarnih kapaciteta godišnje - istaknuo je Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a, na jučerašnjem predstavljanju projekata i svečanom potpisivanju ugovora o kupoprodaji i izgradnji s tvrtkama i jedinicama lokalne samouprave.

Sva četiri projekta elektrana nastala su, naime, u suradnji s partnerima jedinicama lokalne i regionalne samouprave te tvrtkama, kao što su Solvis i Končar. Tako je Sunčana elektrana Vis projekt koji je razvijala tvrtka Končar-Obnovljivi izvori energije, a HEP ga je u prosincu 2018. godine otkupio za oko 20 milijuna kuna.

Instalirana snaga elektrane bit će 2,2 MW, a priključna 2 MW, dok je očekivana godišnja proizvodnja je 3,1 milijun kilovatsati (kWh), čime se mogu podmiriti potrebe oko 1000 kućanstava. Radovi počinju već tijekom ovog mjeseca i trajat će do prosinca 2019. godine.

Nadalje, Sunčana elektrana Kaštelir ima priključnu snage 1 MW i očekivanu godišnju proizvodnju od oko 1,5 milijuna kWh, što odgovara potrošnji 500 kućanstava. U elektranu su ugrađeni paneli proizvođača opreme za sunčane elektrane varaždinske tvrtke Solvis, a u pogonu je od prosinca 2018. godine.

Vrijednost potpisanog ugovora uznosi 10,2 milijuna kuna i ta se elektrana, uzgred rečeno, jedina nalazi u sustavu poticaja. Što se tiče Sunčane elektrana Vrlika Jug, ona predstavlja realizaciju prve faze planirane izgradnje na južnom dijelu Radne zone Kosore na području Grada Vrlike. Grad Vrlika je i razvijao projekt, a HEP Proizvodnja ga je otkupila lani u prosincu.

Vrijednost investicije iznosi 14,7 milijuna kuna, priključna snaga elektrane bit će 2,1 MW, a očekivana godišnja proizvodnja oko 2,9 milijuna kWh. Čitava izgradnja trebala bi se realizirati tijekom druge polovice 2019. godine. Sunčana elektrana Cres snage 6,5 MW, pak, je prvi je projekt koji je HEP preuzeo u sklopu ciklusa izgradnje i akvizicije sunčanih elektrana, a do ishođenja lokacijske dozvole u lipnju 2018. godine razvijala ga je Primorsko-goranske županija.

Očekivana proizvodnja elektrane je 8,5 milijuna kWh godišnje, što odgovara potrošnji oko 2.500 kućanstava, a ugovor o izgradnji elektrane vrijedan je 34,7 milijuna kuna. Radovi trebaju započeti u jesen 2019. godine, a završetak je planiran za travanj 2020. godine. Pritom valja naglasiti da će Vrlika Jug, Cres i Vis proizvoditi električnu energiju bez ugovora s Hrvatskim operaterom tržišta energije (HROTE) o otkupu po poticajnoj cijeni.

Barbarić je naglasio da su spomenute sunčane elektrane tek prve elektrane u velikom investicijskom ciklusu koji slijedi te podsjetio da je HEP krajem prošle godine najavio novi razvojni smjer te strategiju HEP 2030, koja se temeljni na obnovljivim izvorima energije. Odabrali su četiri glavna temelja razvoja: revitalizacija hidroelektrana, izgradnja hidroelektrana, izgradnja i preuzimanje vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih projekata iz segmenta obnovljivih izvora te izgradnja visokoučinkovitih kogeneracija na plin.

Također, dio njihove strategije je i elektrifikacija kroz razvoj e-Mobilnosti, odnosno punionica za električna vozila. Cilj je imati 50 posto više obnovljivih izvora energije, kako su istakli predstavnici HEP-a, i povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora energije sa šest teravatsati (TWh) godišnje na devet Twh godišnje.

- Imamo viziju gdje želimo biti, aktivno pratimo proces dovršavanja energetske strategije i usklađujemo svoje planove. Ove godine počinje i gradnja prve vjetroelektrane, tako da ćemo zakoračiti i u taj sektor – otkrio je Barbarić i daljnje investicijske korake.

Oni, između ostalog, podrazumijevaju i nastavak projekata integriranih sunčanih elektrana na zgradama u HEP-ovom vlasništvu, vrijednih 13 milijuna kuna i ukupne snage 2,1 MW. Član Uprave HEP-a Tomislav Šambić, koji je predstavio sve aktualne 'zelene' projekte, istaknuo je pritom da je prvih devet sunčanih elektrana postavljeno još 2014. godine na objekte HEP ODS-a i na zgradi sjedišta HEP-a u Zagrebu.

Prošle godine je HEP-Proizvodnja pustila u pogon četiri sunčane elektrane, dok je HEP ESCO izveo elektranu na zgradi HEP ODS-a u Svetoj Klari u Zagrebu. A u idućih godinu dana će se, prema predstavljenom planu, na objektima HEP Proizvodnje postaviti niz elektrana ukupne snage 0,5 MW i vrijednosti pet milijuna kuna, dok HEP ESCO do kraja godine planira na krovove zgrada HEP ODS-a postaviti 44 fotonaponske elektrane, ukupne snage 1,6 MW i vrijednosti oko osam milijuna kuna.

Šambić je podsjetio da je u tijeku i HEP-ov javni poziv zainteresiranim partnerima za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije, koji je otvoren u veljači i bit će sve do kraja godine, u sklopu kojeg je HEP spreman realizirati sve financijski isplative projekte. Usput je otkrio da im se do sada javilo već 38 partnera, općina i gradova. HEP-ove investicijske aktivnosti pozdravio je i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, koji je posebno naglasio da su najavljene investicije iskorak kakav HEP dosad nije doživio.

- Ovakav smjer suglasan je s energetskom strategijom koja je u izradi jer su obnovljivi izvori energije smjer u kojem će Hrvatska ići u idućih 10 godina. Naš potencijal je ogroman, posebno u suncu i u vjetru, i vjerujem da će HEP i dalje biti ključni dionik nove energetske strategije – rekao je Ćorić.

item - id = 597824
related id = 0 -> 1128670
related id = 1 -> 1092387
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. rujan 2021 00:32