Ako ste ljubitelj kupusa i još imate vlastiti vrt, pravi je trenutak da zasadite ovo zdravo povrće. Možda ste samo u dilemi koju sortu odabrati jer izbor kupusa nije tako jednostavan kao što se čini. Postoji nekoliko vrsta kupusa koje se razlikuju u smislu kvalitete i namjene. Stoga vam preporučujemo da prilikom odabira promislite za što ćete kupus koristiti, odnosno kako ćete ga najčešće pripremati - svježe narezanog kao salatu, slatkog ili kiselog?
Ako se ne možete odlučiti, onda izaberite raznolike sorte, što je svakako lakša opcija. Korisno je znati da će kupus dobro rasti u zemlji koja ima dosta vlage i nije prevruća. Potrebno mu je puno hranjivih tvari, što će lako zadovoljiti kompost, pogotovo u mjesecima kada je biljka izložena hladnoći.
Rane i srednje sorte kupusa uzgajaju se u prvom redu za konzumiranje u sirovom stanju. Takve vrste nisu izvorno namijenjene za pohranu tijekom jeseni i zime, niti su namijenjene kiseljenju. To su sorte koje se konzumiraju 70 do 90 dana nakon sjetve. Tu su npr. novi mirodimar i ditmar.
Srednje kasne sorte su one koje dozorijevaju nakon 100 do 120 dana nakon sjetve. Obično imaju teže glave i pogodne su za upotrebu i svježe ili za kiseljenje. Takve vrste su futoško i slava.
Kasne sorte kupusa dozrijevaju približno 140 dana nakon sjetve. Obično imaju tanke fine listove i odlični su za kiseljenje i za skladištenje. Takva sorta je npr. Varaždinski kupus.
Crveni kupus ima ljubičasto-crvene glave, a obično dozrijeva 140 dana nakon sjetve. Može se koristiti svjež kao salata, ali i konzervirati.
Među brojnim vrstama kupusa vrlo je popularan i kineski kupus koji pripada istoj obitelji brassica - obično su to rane sorte koje sazrijevaju 70 dana nakon sadnje. Koristi se za kuhanje ili za salate.
Nakon sjetve, treba im svijetlo i toplo mjesto, s time da tlo mora biti stalno vlažno.
Možemo presađivati sadnice čim se pojave dva, tri listića i kada više nema opasnosti od smrzavanja. Kada sadimo na otvorenom, posadimo ih dublje nego što rastu u posudama.
Rani kupus: Sjemenke ćemo sijati u travnju u zagrijanom stakleniku ili na prozorskoj polici 0,3-0,5 g po 10 m2. Presađujemo ih u svibnju na udaljenosti od 50 x 60 cm, a glavice možemo brati već u lipnju i srpnju.
Tri tjedna nakon sadnje zemlji treba dodati mnogo zrelog komposta, a poželjno je pokriti tlo slamom ili drugim materijalima kako bi ostalo vlažno tlo i da se spriječi rast korova.
Kasne sorte: Sjeme posijemo početkom svibnja na otvorenom, i to 0,3–0,4 g na 10 m². Presađujemo u svibnju ili lipnju na udaljenosti od 50 x 60 cm. Glave beremo od rujna do studenog.
Dobri susjedi kupusa u mješovitom vrtu su: niski grah, grah, mrkva, zelena salata, selen, rajčica, kamilica..., a loši susjedi su luk i češnjak, dok kineski kupus dobro raste u blizini graha, graška, korabice i špinata.
Što može biti razlog da se loše oblikuju glavice:
- Kupus ne voli vrućinu. Ako smo sadnice posadili prekasno, u vrućini to može biti jedan od razloga zbog kojeg se ne formiraju glavice.
- Kupus traži puno vlage, padalina, zalijevanja, ali unatoč tome ne podnosi ustajalu vodu. Stoga tlo na kojem raste mora biti jako propusno. Ako nakon obilne kiše opazite da se voda zadržava na površini zemlje, to sigurno nije dobro tlo za uzgoj kupusa.
- Na zelene glave možda treba malo pričekati. S obzirom na sortu koju smo odabrali, kupusu za oblikovanje glavica treba između dva do tri mjeseca. Dakle, ako glavica nema nakon mjesec dana, treba se strpjeti i pričekati.