Okretanjem tla do rahlih gredica: donosimo vam savjete kako se uhvatiti u koštac s proljetnim izazovima, uz preporuke prihrane i plodoreda

Okretanjem tla do rahlih gredica: donosimo vam savjete kako se uhvatiti u koštac s proljetnim izazovima, uz preporuke prihrane i plodoreda

Jedan od najvažnijih zadataka svih savjesnih vrtlara jest dobro pripremiti tlo za sadnju i sjetvu povrća. Naravno, nema žurbe, proljeće se tek ukazalo, pa ponegdje možda možete i pričekati s prvim vrtlarskim aktivnostima, jer je za temeljitu obradu zemlje potrebno da se zemlja dovoljno osuši i ugrije.

Dakle, po mokroj zemlji ne treba ni hodati niti je obrađivati, jer tako možemo samo pokvariti njezinu strukturu, prozračnost i rahlost. Vrlo je važno pažljivo planirati svoj povrtnjak, osobito ako svake godine sadimo manje-više istu vrstu povrća. U tom slučaju, ne smije se zanemariti važnost rotacije.

Jesen je definitivno najbolje vrijeme za prekopavanje zemlje budući da potom zimski mraz razbija veće grumene i poboljšava sastav zemlje. Oni koji kasne s vrtlarskim radovima, odnosno koji se bave vrtlarenjem na još neobrađenoj zemlji ili se počinju baviti ovim poslom prvi put ili nakon drugog vremena, mogu to napraviti u rano proljeće, u vrijeme kada zemlja više nije smrznuta ni premokra.

No, za manje zahtjevna tla i plitku obradu dovoljno je da ih u proljeće dobro prozračimo, razrahlimo i obogatimo odgovarajućim hranjivim dodacima.

Zemlja u vrtu je živa, puna velikih i malih organizama boji se brinu za plodnost i život. Stoga, kada tlo prekopamo i prevrnemo lopatom, njihov svijet se ruši jer se slojevi izmiješaju. Sve to ima razarajući učinak na te male životinje pa je potrebno neko vrijeme da se opet obnovi prirodno stanje tla.

Tamo gdje je tlo idealno za uzgoj i rahljenje, okretanje zemlje nije potrebno ili se može obaviti bez velikog utroška energije, tek uz upotrebu vrtnih vila ili male motike. Sasvim drukčija je situacija na teškom i tvrdom tlu, u fazi kada zemlju i gredice treba potpuno preoblikovati.

Naime, redovitim godišnjim dodavanjem organskih gnojiva, među kojima je najbolji domaći kompost, također se može poboljšati i razrahliti tlo, tako da će prekopavanje s vremenom postati posve nepotrebno.

Priprema gredica nije jednostavan zadatak, budući da je potrebno imati na umu da različito povrće ima i različite potrebe za nekim hranjivim tvarima.

 
Tako, na primjer, lisnato povrće, poput salate, špinata, kupusa, kelja, cvjetače, brokule, prokulice, zahtijeva mnogo dušika, biljke koje uzgajamo zbog njihovih plodova (rajčica, paprika, patlidžan, krastavac...) imaju veću potrebu za kalijem, fosforom, kalcijem, dok biljkama koje se uzgajaju radi gomolja, korijena ili lukovica (luk, češnjak, repa, rotkvica ili rani krumpir) treba osigurati više kalija. Neke vrste povrća imaju veće potrebe za mikronutrijentima, pa tako, primjerice, kupus i luk traže puno sumpora.

Za vrtlarenje u manjim vrtovima do 50 četvornih metara, najbolje su četverogodišnje gredice jer će biljke biti najmanje vremena na istom mjestu i bit će dovoljno udaljene da se minimalizira utjecaj loših susjeda.

Da bismo posao učinili maksimalno jednostavnim, sadnju i sjetvu povrća treba planirati na način da se na određenom tlu izmjenjuju biljke s jestivim plodovima, sjemenkama, lišćem, korijenjem, gomoljima. Pri tome ne treba zaboraviti i na jestivo cvijeće kao što su cvjetača, brokula i artičoke.

Tako nakon visokog graha, čije sjemenke konzumiramo, možemo zasijati špinat. Sljedeće godine na tom mjestu možemo zasaditi krastavce, dakle biljku čije plodove beremo, i uz njih posijati kopar, koji je dobar susjed krastavaca, kojima poboljšava okus. Iz ovih gredica svakako treba izostaviti trajne biljke kao što su hren, rabarbara, šparoge i jagode koje su često dio povrtnjaka.

I još jedan savjet: ručnim vilama uvijek dajte prioritet u odnosu na kopanje lopatom, budući da ne oštećuju strukturu tla. Čak ćete i korov lakše ukloniti s vrtnim vilama, dok ćete upotrebom lopate vjerojatno oštetiti korijenje iz kojeg će se brzo razviti novi mladi izboji.
Naslovnica Vrt