Prirodna je ravnoteža nešto čemu teži svaki vrtlar koji se odlučio na organski pristup. San o bujnom zelenilu koje se poput lave proteže i širi vašim dvorištem, nudeći raskoš voća, povrća, začinskog bilja i ukrasnog cvijeća u svakom svom kutku, onaj je koji zaljubljenike u ovu priču uspavljuje uz osmijeh na licu.
Nasuprot univerzalnim monokulturnim nasadima u pogonima velikih uzgajivača, strastveni "maleni" vrtlari svoje biljčice rado i spretno miješaju, razmještajući ih po gredicama i lončanicama, pritom pažljivo vodeći računa koja gdje najbolje pristaje. Ne (samo) zato što se ljube bojom i stasom, već stoga da im prilagođenim dobrosusjedskim odnosima osiguraju kvalitetniji život.
Razmišljanje je to koje svoje korijene crpi iz intuitivnog znanja naših predaka, čije je vrtlarenje počivalo na nauci Majke prirode. Kod Nje, kao što dobro znamo; sve rodi i živi te za svakog ima mjesta i načina, pa bolje učiteljice i ne može ni biti.
Iako nas Ona u svom darežljivom bogatstvu obasipa svime što nam treba, izabravši pristup masovne proizvodnje poljoprivrednih kultura, civilizacijski smo zastranili i cijena koju svojim zdravljem plaćamo zbog korištenja pustih pesticida više je nego pravedna.
Ako se ubrajate u one koji su toj zloj raboti odlučili stati na kraj organskim uzgojem vlastite hrane, vjerojatnost je velika da ste upravo ovih dana zaokupljeni razmišljanjem o prirodnim načinima suzbijanja štetnika i bolesti u vrtu, koji pogotovo napadaju u danima velikih vrućina i suša, ili obilnih padalina, kada se prirodna ravnoteža biosustava znatno naruši, pa imunitet vaših biljčica padne na najniže grane.
Prikupljeni iz pripovijedanja starih susjeda, literature, te mog skromnog iskustva, kao i bezgraničnih iskustava koja između sebe dijele entuzijasti okupljeni na tematskim stranicama bespuća interneta, savjeti koje s vama dijelim donose priču o biljkama koje zajednički zbijaju redove te se udružene brane od neprijatelja.
Valja ipak naglasiti da biljna sredstva za zaštitu bilja nisu svemoguća u suzbijanju štetnika pa pažnju prije svega valja usmjeriti na pravilno sijanje, sađenje, plodored i redovitu njegu te brigu o biljkama koja će prevenirati njihovu pojavu.
Miješani usjevi u tom su smislu najbolji početak, jer ćete smještanjem dobrih susjeda u istu gredicu prije svega uvelike ograničiti širenje bolesti između biljaka koje ne pate od sličnih problema.
Posadite li primjerice buhač, koji je miljenik dalmatinskih vrtlara, u svoju povrtnu gredicu, njegovi će mirisni cvjetovi otjerati neželjene kukce koji rado brste lišće.
Kadife i neveni ne samo da će u vaš povrtnjak donijeti dašak razigranosti i cvjetnog šarenila, već će i tvarima sadržanima u svom korijenju otjerati nematode iz tla. Leptire kupusare, ali i biljne uši tjera dragoljub, pa ga posijte uz gredicu kupusa, ili ispod stabla primjerice limuna, gdje vam jednako koristan može biti i češnjak.
Luk i hren su zbog svojih intenzivnih mirisa jednako neugodni raznim kukcima i štetnicima, pa se njihova sadnja preporučuje među korjenastim povrtnicama. Mrava se pokušajte riješiti sadnjom lavande, a kamilicu saditi tamo gdje je potrebno oporaviti tlo u vašem vrtu.
Moglo bi se čak kazati da su u ovom smislu u prednosti urbani vrtlari; ne samo zato što se u izoliranim uvjetima malih balkonskih ili krovnih vrtova bolesti i štetnici znatno rjeđe pojavljuju, nego i stoga jer je ove plemenite biljke pomagačice, posađene u zasebne lončanice, lako razmještati gdje se za njima pojavi potreba.
Trik je to za kojim bi kupnjom gotovih sadnica, čak i u ovo doba godine, mogli posegnuti i ´"ruralni" vrtlari koji raspolažu prostranijim gredicama, ne bi li pri ruci uvijek imali instant-rješenje i saveznika spremnog na akciju.
Sestra kopriva
Najpopularnija među vojnicima zaštitnicima sestrinskog bilja svakako je kopriva, čije se otopine naveliko prskaju po mnogim organskim vrtovima, kako preventivno, tako i kada posljedice napada štetnika postanu vidljive. Potopite li pola kilograma svježe koprive u pet litara kišnice ili odstajale vode, pa pustite da prenoći prije korištenje, dobit ćete učinkovito sredstvo protiv lisnih ušiju, koje se mora potrošiti unutar 24 sata.
Čaj od luka i češnjaka
Za one koji po ovim vrućinama nemaju volje ni vremena obilaziti prirodu u potrazi za divljim biljkama zaštitnicama predlažem čaj od luka i češnjaka koji djeluje kao univerzalni repelent protiv štetnika. Dobiva se ukuhavanjem 50 g usitnjenog luka i češnjaka u pet litara vode, koja se procijeđena i ohlađena istog dana može prskati po biljkama i tlu.