Brojne su prednosti krovnih vrtova: krajobrazni arhitekti iz 'Parkova i nasada' savjetuju kako formirati savršene zelene oaze koje štede novac i čine život ugodnijim

Brojne su prednosti krovnih vrtova: krajobrazni arhitekti iz 'Parkova i nasada' savjetuju kako formirati savršene zelene oaze koje štede novac i čine život ugodnijim

Lako je kupiti klimu i rashlađivati se u četiri zida, no kako cijele gradove, u godinama u kojima se najavljuje sve toplija klima, učiniti ugodnijima za život na vrućinama? Jedan od recepata je puno zelenih gradskih površina, uključujući zelenilo na krovovima.

Upravo o krovnim vrtovima, ljudima sve zanimljivijem i sve traženijem obliku približavanja prirode urbanim, često preizgrađenim sredinama, razgovarali smo s ekipom inženjera i krajobraznih arhitekata iz "Parkova i nasada", ljudima koji projektiraju i dizajniraju zelene splitske površine – Ladom Ramljak, inženjerkom agronomije i pomoćnicom direktora, te krajobraznim arhitektima Jasnom Talić, Antonijom Miletić i Igorom Belamarićem.

Što su zapravo krovni vrtovi? Naši sugovornici upozoravaju da njih ne treba brkati s onim što se naziva "zelenim krovovima". Za razliku, naime, od "zelenih krovova", odnosno zelenila koje se na vrhovima kuća i zgrada drži u posudama i može se formirati na bilo kakvoj gradnji, staroj ili novoj, "prave" krovne vrtove treba unijeti u arhitektonski projekt. Oni su, dakle, dio novogradnje koji mora biti unaprijed planiran i koji čini sastavni dio građevinske i svih drugih dozvola koje investitor mora ishoditi.

Prvi korak ka krovnom vrtu zapravo je ideja u glavi investitora, koji će potom dati projektni zadatak arhitektu, a drugi korak je odlučiti kakav vrt netko želi formirati – ekstenzivni ili intenzivni.

Svi slojevi

U čemu je razlika? Prije svega, oba vrta traže pripremu koja na krovnoj terasi, projektiranoj za veća opterećenja, traži ugradnju sustava odvodnje, te postavljanje, redom, hidroizolacije, toplinske izolacije, sloja s protukorijenskom zaštitom, šljunka za drenažu, filterskoga geotekstila i na koncu supstrata. Tek nakon toga sade se biljke koje odgovaraju svim uvjetima na krovu.

Ekstenzivni vrtovi ne zahtijevaju debeli sloj supstrata, odnosno podloge na kojoj biljke žive – od tek par do najviše dvadeset centimetara; ne traže ni puno vode, a oko njih uglavnom nema ni velikog posla. Takav vrt formira se s niskim biljkama koje trpe sušu – imitiraju se zapravo uvjeti u kojima rastu u prirodi, na škrtom tlu ili izloženi jakom suncu, bez puno kiše. Kod nas vlage i oborina ima dovoljno da ekstenzivni vrt ne bi trebalo dodatno zalijevati.

Formiranje, pak, intenzivnog vrta zahtijeva nešto deblji sloj supstrata, do 60 i više centimetara, ovisno o vrstama izabranih biljaka. Naši sugovornici nazivaju posao formiranja intenzivnog vrta poslasticom za svakog krajobraznog arhitekta, jer sve ono što se može projektirati na tlu može se napraviti i na krovnoj površini, uključujući staze, klupe, sjenice, umjetna jezerca...

No za uspješno formiranje ovakvoga vrta treba poznavati i klimu i mikroklimu podneblja. Zgrada na kojoj je projektiran krovni vrt ne smije se, na primjer, nalaziti na koridorima vjetrova, jer to ne bi dobro djelovalo na stabla, visoko grmlje i općenito visoko raslinje.

U intenzivnim vrtovima može se uzgajati bilje po želji – od trave za travnjake, preko trajnica, cvijeća, grmlja, visokog grmlja do stabala, no intenzivni vrtovi mogu biti formirani i kao povrtnjaci; traže održavanje – košenje, gnojenje, zalijevanje... – upravo kao svaka uređena zelena površina na tlu.

Čekamo premijeru

Benefiti krovnih vrtova brojni su, naglašavaju naši sugovornici, počevši od, općenito uzevši, poboljšanja klimatskih uvjeta u urbanim sredinama; stvaraju ekosustav koji upija ugljikov dioksid, ispušta kisik i tako pročišćava zrak; prirodni su izolatori, osiguravaju ljeti niže, zimi više temperature u kućama i zgradama; krov postaje stanište za ptice i kukce; povećava se ukupna energetska učinkovitost cijele zgrade, otvara se mogućnost skupljanja i recikliranja oborinskih voda, smanjuje se količina oborinskih voda koje odlaze u kanalizacijski sustav itd.

Boravak u takvom vrtu jest omogućen samo (su)vlasnicima kuće ili zgrade, samo oni mogu potražiti hladovinu ili uživati u ljetnim noćima pod zvijezdama, no posredne koristi imaju svi.

Uza sve, formiranje vrtnoga krova jest skuplje u startu, no na koncu se ispostavi jeftinijim, s obzirom da je trajnost takvoga krova barem dvostruko dulja od krova s kupom ili "pločom".

U Strategiji o zelenim površinama Grada Splita predviđeno je očuvanje postojećih zelenih površina, ali i njihovo povećanje upravo kroz ozelenjivanje krovova i vertikalno ozelenjivanje, ili, kako to Lada Ramljak slikovito kaže, "zgrada je odnijela površinu koja je mogla biti zelenilo, no onda je ta površina vraćena na krov".

Prvi uvjet za gradnju pravih krovnih vrtova njihovo je projektiranje u sklopu novogradnje, no u Splitu, barem kad su u pitanju višestambene zgrade, još čekamo premijeru.

No zato se svaka postojeća krovna površina, odnosno krovna terasa, može jednostavno i brzo ukrasiti i u zelene oaze pretvoriti biljkama u posudama. Dapače, kad se podigne pogled na (ne samo) splitske stambene vertikale, može se zamijetiti kako je takvih oaza sve više.

Cijena se za vrtove "na zemlji" koje formiraju "Parkovi i nasadi" kreće od 70 do 170 kuna po metru četvornome, dok projektiranje i formiranje krovnih vrtova po "kvadratu" košta od 100 do 400 kuna.

Jeftinija alternativa

Za razliku od krovnoga vrta, "zeleni krov" ozelenjeni je vrh zgrade s biljem u uzgojnim posudama – pitarima, sanducima… – pa kad se više posuda stavi jednu uz drugu, postiže se efekt vrta. Formirati pravi krovni vrt na staroj gradnji zahtijevalo bi skupu rekonstrukciju. Kod postojećih terasa, zatim, dionici u vlasništvu često se ne mogu složiti da se krene u veliku investiciju – ljudi jednostavno ne vjeruju da im strop neće probiti voda ili korijen i da neće imati dodatnih nepotrebnih troškova.

Koje biljke izabrati?

Za intenzivne vrtove može se izabrati bilo koje bilje, po želji, od povrtnica do egzota, od trave do stabala. No, ekstenzivni vrtovi traže biljke koje rastu uz stalnu izloženost suncu, s malo hranjiva i vlage, na tankom sloju supstrata – na primjer neke vrste sukulenata kao što su kaktusi, travu, paprat, nisko grmlje, cvjetnice otporne na teške uvjete itd. Preporučuje se do trideset sadnica na metar četvorni, te zalijevanje ekstenzivnog vrta samo u prvim mjesecima. Poslije će dovoljne biti prirodne oborine i vlaga u zraku.

Dubrovački hoteli

Zbog svojih korisnih svojstava, krovni vrtovi u mnogim svjetskim gradovima postaju standard u gradnji, vraćajući prirodu tamo odakle je urbanizacijom "prognana". U Hrvatskoj se ovakvi vrtovi formiraju – iako još uvijek rijetko – na krovnim prostorima privatnih novogradnji, a na krovne vrtove mislilo se i pri gradnji ili renoviranju nekih jadranskih (uglavnom dubrovačkih) hotela koji su dobili izvanredno lijepo osmišljene vrtne krovne oaze. Također, sve je više i u Hrvatskoj tvrtki koje se bave projektiranjem i dizajniranjem krovnih vrtova.

 

Naslovnica Vrt