Najljepši način za bijeg od pogleda su - biljke

Najljepši način za bijeg od pogleda su - biljke

S ukućanima ste se dogovorili o položaju mjesta za sjedenje u vašem vrtu gdje ćete se u miru moći opustiti nakon napornog dana. Osvrnuli ste se oko sebe i ipak zaključili da postoji jedan nedostatak – s jedne je strane vrt izložen pogledu susjeda, a s druge strane pogledima prolaznika. 

Neželjeni pogledi, u trenucima odmora u vrtu, najmanje su poželjni. Ograditi se i zaštititi od pogleda možete na više načina, no onaj najljepši oduvijek su bile biljke. 

Samostalna, lijepo ošišana živica atraktivan je element svakog vrta, iako će potrajati da dovoljno naraste kako bi vam pružila zaštitu od pogleda. Idealno je rješenje, stoga, ograda od odabranog materijala uz koju ćete posaditi biljke koje će ju sasvim ili djelomično prekrivati. 

Sadnjom biljaka uz postavljenu ogradu ujedno ćete ostvariti postupan prijelaz prema cvjetnim gredicama. Možete odabrati vrste koje ćete oblikovati kao živicu ili pak one koje će rasti slobodno granajući se. 

U svakom slučaju, zelena i zdrava živica, slobodno rastuća ili orezana, predstavljat će lijepu pozadinu gotovo svim cvatućim biljkama.  

Odlučite li se za oblikovanu živicu, morate biti spremni orezivati je nekoliko puta godišnje. U suprotnom, slobodno rastuću živicu lakše je održavati jer ne zahtijeva čestu rezidbu. 

Takva će živica biti sklonište za ptice stanarice koje u njezinoj unutrašnjosti mogu svijati gnijezda, a one će vam se tijekom proljeća i ljeta za to odužiti hraneći se raznim insektima, štetočinama u vrtu.

Vrste grmlja koje ćete odabrati neka se vizualno slažu s ostalim biljkama u vrtu. Budu li predstavljale samostalnu zaštitu, odaberite one brzorastuće. Hoće li to biti cvatuće vrste ili ne, zimzelene ili listopadne, ovisi o vašim željama. Imajte na umu da listopadne živice zimi ne zaklanjaju od pogleda. 

Pri odabiru grmlja posavjetujte se s kompetentnom odobom, kako bi vam pomogla odabrati onu vrstu, za čije ćete održavanje imati dovoljno vremena, a i koja je pogodna za uzgoj s obzirom na klimatske uvjete. 

Budući da se biljke za živicu najčešće prodaju u kontejnerima, one se mogu saditi tijekom cijele godine, ali u vrijeme kada tlo nije smrznuto. 

Prilikom sadnje vodite računa da jama bude dovoljno duboka kako bi korijenje imalo dovoljno prostora. Dno jame treba dobro razrahliti, što će biljci olakšati zakorjenjivanje. Osim toga, razrahljenu zemlju možete pomiješati s hranjivim kompostom. 

U prvoj godini živicu je potrebno redovito zalijevati, okopavati, ali se s orezivanjem treba pričekati do druge godine kada se u proljeće i ljeto može početi umjereno šišati. 

Pri oblikovanju treba nastojati šišati u obliku trapeza. U tom će slučaju živica pri dnu biti šira, a prema vrhu nešto uža. Pravilo je da na 100 cm visine od okomice treba odstupiti deset centimetara.

Živu ogradu možete oblikovati ručnim škarama za živicu, ali će vam posao pričinjavati veće zadovoljstvo koristite li motorne, električne ili pak akumulatorske škare za živicu STIHL. Vrlo su jednostavne za rukovanje, omogućavaju veću kvalitetu i preciznost reza, a nude i znatnu uštedu na trudu i vremenu. 

UNIKOMERC

Neke od najčešćih vrsta koje se koriste za rezane i prirodne živice u mediteranskom i kontinentalnom području:

Žutika (Berberis thunbergii) – može rasti na suncu i polusjeni, otporna je vrsta, posebno je interesantna (B. thunbergii 'Atropurpurea') zbog crvenkaste boje listova. 

Šimšir (Buxus sempervirens) – zimzelena vrsta koja voli sunčano do polusjenovito mjesto. Koristi se kao niska živica uz rubove travnjaka, cvjetnjaka, za razne ukrasne oblike i sl. 

Kalina (Ligustrum vulgare) – najzastupljenija vrsta koja podnosi tla siromašna hranjivima i brzo raste. Ima jaku izbojnu snagu te se može oblikovati u nisku, srednju i visoku živicu (do 1,5 m visine). Želite li u kratkom vremenu dobiti gustu živicu, sadite je u trokut u dva reda.

Fositija (Forsythia x intermedia) – cvatući grm koji cvate prije listanja u proljeće žutim cvjetićima. Vrlo je zahvalna, podnosi sunce i polusjenu. Može se uzgojiti i kao lijepa prirodna živica.

Suručica (Spiraea x vanhouttei) – u proljeće se na granama nalaze sitni buketići snježno bijelih cvjetova. Prikladna je za sunčane položaje. Može se uzgojiti kao rezana ili slobodno rastuća živica.

Grab (Carpinus betulus) – dobro podnosi zagađen zrak, voli sunčan položaj, a podnosi i sjenu. Zimi na granama ostaje suho lišće. Grabu s vremenom odeblja stablo i ogoli na donjem dijelu. Tada je najbolje posjeći starije primjerke i pomladiti živicu.

Tuja (Thuja sp.) – koristi se za srednje visoke i visoke (iznad 2 m) živice. Zahtijeva dobro tlo i sunčan položaj.

Tisa (Taxus baccata) – pogodna je za oblikovanje, traži hranjivo, vapnenasto tlo.

Vatreni trn (Pyracantha coccinea) – budući da ima trnje, služi kao zaštitna ograda. Cvate bijelim cvjetićima, a u jesen ima vatreno crvene plodove. Može se saditi i u primorju i na kontinentu, podnosi rez, ali može se ostaviti i kao atraktivna slobodnorastućaa živica.

Ružmarin (Rosmarinus officinalis) – u primorskim krajevima često je oblikovan. Cvate plavim cvjetićima, voli sunce i lako se razmnožava.

Pitospora (Pitosporum tobira) -  cvate bijelim ili žućkastim cvjetovima skupljenim u cvatove koji mirišu na naranču. Voli sunce, a tolerira i laganu sjenu. Lako se oblikuje, pogodna je za mediteransko područje. 

Naslovnica Vrt