'Beznačajni korov neugodan na dodir' jedna je od najčudesnijih i najljekovitijih biljaka na planetu

'Beznačajni korov neugodan na dodir' jedna je od najčudesnijih i najljekovitijih biljaka na planetu

Većina ljudi smatra koprivu beznačajnim korovom izrazito neugodnim na dodir, ne znajući da se upravo ona smatra jednom od najčudesnijih i najljekovitijih biljaka na planetu. Na prvi spomen koprive svima vjerojatno prvo na pamet padne izreka „Neće grom u koprive“. 

Ova biljka je u prošlosti bila simbol germanskog boga munje Donnera, a smatralo se da kopriva žari i pali kao njegove munje te da bog ne udara u svoje. Stoga je značenje ove izreke upravo suprotno od onog uvriježenog da je kopriva toliko nevažna da čak ni grom neće u nju udariti.

Od lijeka do bojila

Kopriva je biljka poznata od davnina. U starom Egiptu se čaj od koprive koristio protiv kostobolje i reume. U prošlosti se od koprive izrađivala tkanina, ali najpoznatija je njena konzumacija kao jelo, osobito u vrijeme ratova i siromaštva kada se najčešće pripremala na način kako danas obično pripremamo špinat ili blitvu. 

I u starom Rimu se kopriva koristila za jelo, ali i kao lijek. Kaže se da su Rimljani upravo uz pomoć koprive osvojili svijet jer su je rimski legionari koristili za pripravu kupki u kojima bi namakali noge nakon dugih marševa ili bi svježom koprivom trljali noge kako bi poboljšali cirkulaciju.

 

Ipak znatno veću primjenu u ljekovite svrhe ova biljka je imala kod starih Grka gdje se koristila za liječenje gotovo svih bolesti pa se često spominje u djelima Hipokrata, Horacija i Plinija.

Kopriva se u prošlosti koristila kao prirodna boja za bojenje tkanine; od korijena se dobivala žuta boja, a od listova zelena. I danas se iz koprive dobiva ekstrakt klorofila koji se koristi u prehrambenoj industriji kao bojilo i poznat je pod nazivom E 140 - prirodno zeleno bojilo biljnoga podrijetla.

Kopriva obiluje ugljikohidratima, bjelančevinama, mastima, brojnim vitaminima (C, B2, K, te provitaminom A), klorofilom, kolinom, acetilkolinom, organskim kiselinama (mravljom, octenom, maslačnom, silicijevom i galnom kiselinom) i mineralima (željezom, manganom, magnezijem, natrijem, kalijem, kalcijem, borom i fosforom). Također, u koprivi su pronađene i značajne količine škroba, različitih alkaloida, lecitina, fitosterola, sluzi, voska, a u žalcima i histamina.

Najbolja je svježa

Kopriva je jedna od onih biljaka koje se mogu iskoristiti u potpunosti. Dok se za jelo beru mladi proljetni izdanci i listovi, za sušenje se obično bere cijela biljka, a koristi se i korijen koji se obično vadi u proljeće ili jesen.

Najbolji način da se izvuče ono najbolje iz koprive u svrhu liječenja ili samo za opće poboljšanje zdravlja je da se konzumira svježi ili sterilizirani sok koprive, ali naravno da pozitivni utjecaj ima i konzumacija koprive u bilo kakvom drugom obliku ili jelu.

Mladi listovi i vrhovi koprive su našli primjenu u kulinarstvu kao prava poslastica. Kako su vrlo ukusni, ali ono što je još važnije vrlo hranjivi, često se serviraju kao prilog različitim mesnim jelima, a priprema je vrlo slična načinu kako se kuhaju špinat i blitva. 

 

Kopriva je općenito izvrstan dodatak varivima, juhama, salatama i raznim kombinacijama jela koja uključuju kuhano bilje, a poznato je i da se kuhanjem koprive u slanoj vodi dobiva prirodno sirilo.

Sve njezino zdravlje

Korištenjem koprive u prehrani dokazan je njezin pozitivan utjecaj na niz metaboličkih funkcija organizma, od poticanja rada žlijezda za jače izlučivanje probavnih sokova koji pomažu u razgradnji različitih sastojaka hrane, do unosa nutritivno visokovrijednih sastojaka kojima ova biljka obiluje. 

Također, sok ili čaj od koprive se često naziva i „željeznim tonikom“ zbog visokih koncentracija željeza u njemu, a koristi se i u prevenciji arterioskleroze ili kod liječenja bolesti gušterače, bubrega, mokraćnih kanala, mjehura i bolesti prostate. 

Sekretin, enzim koji je pronađen u koprivi značajno utječe na povećanje broja crvenih krvnih zrnaca, snižava razinu šećera u krvi i potiče rad žlijezda.

Korijen koprive i njegovi pripravci se učestalo koriste za stimulaciju testosterona i estrogena, za snižavanje razine šećera u krvi, kod oboljenja žuči, slezene, probavnog i dišnog sustava te različitih alergija. 

Također, poznato je da konzumacija pripravaka od korijena koprive snižava krvni tlak, pojačava laktaciju, potiče jačanje korijena i rast mlade kose te uklanja prhut.

OSOBNA KARTA

Kopriva je višegodišnja zeljasta biljka uspravne stabljike koja može doseći visinu i do 150 cm. Listovi koprive su srcoliki, dužine od 3 do 15 cm, a za stabljiku su pričvršćeni kratkom peteljkom. 

Stabljika koprive je četvrtasta. Peteljke i cijela površina listova su prekrivene sitnim dlačicama odnosno žarnicama koje ako ih dodirnemo izlučuju sok koji uzrokuje bolno peckanje (žarenje) i nadražaj kože po kojem je ova biljka i poznata. 

Dlačice kojima je prekrivena biljka su šuplje i ispunjene smjesom histamina, acetilkolina, seratonina i mravlje kiseline koja uzrokjuje žarenje, te su izuzetno krhke zbog silicija zbog čega se slome pri kontaktu sa kožom. 

Upravo se bolna i reumatska mjesta na tijelu žare svježom koprivom kako bi se olakšala bolna stanja i potaknula bolja površinska cirkulacija kože. Korijen koprive je izrazito snažan i prodire duboko u zemlju.

Kopriva cvate od lipnja do rujna tako da se na njenom vrhu pojave zeleni i neugledni cvjetovi.

Biljka se obično bere u rano proljeće kada se sakuplja čitava biljka za sušenje. Pred samo cvjetanje, odnosno u ljeto, beru se listovi za koje se smatra da prije cvjetanja dosežu maksimalnu ljekovitost, dok se čitava biljka sa sjemenom bere u jesen. 

Kopriva je biljka koja se može razmnožavati sjemenom i podzemnim vriježama (kao jagoda). Ako se kopriva sije (sjeme se prikuplja tijekom kolovoza i rujna) potrebno je posijati u rahla i humusna tla bogata dušikom i kalijem, a vrlo često ih dodatno treba prehraniti. 

Kako koprivi pogoduje vlažno i hranjivo tlo, obično je nalazimo na zapuštenim vlažnim i sjenovitim mjestima, pokraj putova, po šumama, močvarama, zapuštenim njivama i sličnim mjestima. 

Zanimljivo je da tamo gdje nađemo koprivu, gotovo nikada ne nalazimo samo jednu biljku već njihovo cijelo mnoštvo.

Anketa

Kako Vam se sviđa novi portal Masline?





Pošalji Rezultati

Naslovnica Vrt

Anketa

Koliko je suša utjecala na vaš ovogodišnji urod?




Pošalji Rezultati