Jagode ovih vrijednih učenika izgledaju kao da su na infuziji, ali 'pucaju' od slatkoće: 'Svatko tko nema komad zemlje može na ovaj način uzgojiti sočne plodove'

Jagode ovih vrijednih učenika izgledaju kao da su na infuziji, ali 'pucaju' od slatkoće: 'Svatko tko nema komad zemlje može na ovaj način uzgojiti sočne plodove'

Crvene, sočne i slatke, kao da su vrgoračke ili iz Ravnih kotara, rastu jagode "na asfaltu", u atriju Poljoprivredne, prehrambene i veterinarske škole Stanka Ožanića.

Pet gredica jagoda poredanih jedna do druge stoje na željeznim nogama, a u njima, u plastičnim žardinjerama, iz vrećica raste čak 360 sadnica. Ali to nije sve, jer na drugoj lokaciji, u Babindubu pokraj Zadra, škola ima zasađeno još 616 sadnica.

Tajna ovih "urbanih jagoda" je hidroponski uzgoj, novija tehnologija agronomije, koja omogućuje rast biljaka u prostoru bez zemlje, samo uz pomoć nekog organskog supstrata i nekoliko cjevčica za vodu. Jagode zapravo izgledaju kao da su na infuziji, no nisu bolesne. Naprotiv. Rumene se od zdravlja!

U atriju škole vrijedne ruke učenika i profesora Ante Gospića bave se slatkim plodovima:

– Učenicima je najdraže ići u berbu jer se najedu jagoda za cijelu godinu – govori profesor Gospić.

– Probajte neku, vidjet ćete da nema razlike između one uzgojene u polju i ove – uvjerava nas.

Bile su najbolje koje smo okusili ove godine. Jarko crvene i slatke ko cukar.

– Eto vidite! A mi ih beremo od travnja do listopada. Na ovaj način svatko tko nema komad zemlje može uzgajati svoje jagode – govori Gospić i objašnjava što je hidroponski uzgoj.

– Biljka se uzgaja u supstratu od kokosovih vlakana, nema zemlje. Osim toga, svaka sadnica kroz malu cjevčicu tri puta dnevno dobiva vodu i hranjive tvari, gotove soli otopljene u vodi. Ovisno o godišnjem dobu, regulira se količina dohrane, pa se tako zimi jagode zalijevaju jednom na dan. Količina dohrane ovisi o lisnoj masi i temperaturi, što je masa veća i temperatura viša, logično je da zahtijevaju više vode i hrane – kaže profesor ističući kako učenici rade apsolutno sve, od montaže supstrata, sadnje, njegovanja i zaštite jagoda do berbe. Za sve su zaduženi učenici od drugog do četvrtog razreda smjera poljoprivredni tehničar, uz stručni nadzor.

 
No. jesu li hidroponski uzgojene jagode i ekološke jagode? Škola nema ekološki certifikat, ali dohrana jagoda nije štetna jer u njoj nema teških metala. Nemaju problema s biljnim nametnicima jer je mali prostor, štetnika nema, pa nema potrebe ni za pesticidima.

Sorta jagode koja se uzgaja u školi i na Babindubu je Albion, po domaću poznata kao "mjesečarka", što znači da "rađa" nekoliko puta godišnje. Zadarski srednjoškolci tako godišnje uberu više stotina kila, dovoljno za školsku upotrebu.

Naime, nakon berbe posao nije gotov. U sklopu učeničke zadruge "Vridne ruke" od ubranih jagoda rade se džemovi, pripravljaju smoothieji ili se koriste u glazuri za njihov kolač u obliku Sv. Donata. U posljednje vrijeme, kao novitet, u školi su počeli i sušiti jagode.

– Tako pripremljene mogu se koristiti u pahuljicama, žitaricama za doručak i proteinskim pločicama. Bitno je naglasiti da jagode uzgojene na ovaj način imaju puno veći udio vitamina C od onih uzgojenih na klasičan način – kaže profesor Gospić dodajući kako učenicima nije teško obrađivati jagode jer su sadnice podignute na metar visine.

Nema napornog fizičkog rada, a učenicima je praktični dio nastave draži od teorijskog. Zašto?

– Berba nam je najdraža – kaže Karlo Jurica, učenik trećeg razreda, budući poljoprivredni tehničar.

– Posao oko jagoda je zanimljiv i volimo se brinuti o njima. Nakon što berba završi, smanjujemo nadohranu jer sadnice i njihov supstrat traju dvije godine. Poslije toga sadimo nove i tako u krug, do nove sezone i nove berbe – govori Karlo.

Poljoprivreda, očito, nije više samo motika. S novim tehnologijama puno toga se može olakšati, unaprijediti i poboljšati. Treba samo učiti i stjecati nova znanja. I koji put uz jagode dodati malo šlaga...
Naslovnica Voćarstvo

Anketa

Prijavljujete li svoje maslinovo ulje na natjecanja?





Pošalji Rezultati