Nevoljama nema kraja: voćnjake i vinograde poharao opasan nametnik iz Azije, u samo nekoliko dana može uništiti kompletan urod!

Nevoljama nema kraja: voćnjake i vinograde poharao opasan nametnik iz Azije, u samo nekoliko dana može uništiti kompletan urod!
Drosophila suzukii i trsovi crljenka

Dok Ministarstvo poljoprivrede ovih dana upozorava na zaštitu od zlatne žutice vinove loze, dalmatinske voćnjake i vinograde poharao je drugi nametnik – octena mušica ploda ili Drosophila suzukii.

Riječ je o štetniku "uvezenom" u Europu iz Azije koji u samo nekoliko dana može uništiti kompletan urod. Prije nekoliko godina prvi je put u Dalmaciji otkriven u Vrgorcu, na nasadima breskve i nektarine.

Ove je godine nanio ogromnu štetu u omiškom zaleđu i tamošnjim voćnjacima u kojima se uzgajaju trešnje, u kaštelanskim vinogradima na grožđu sorte crljenak, na trsovima pošipa u Korčuli, te na nasadima višnje maraske, ali i drugog voća u Ravnim kotarima (Zadarska županija).

Octena mušica stigla je iz Azije, a najezda se munjevito širi po cijeloj Hrvatskoj: stručnjaci otkrivaju jednostavnu i učinkovitu metodu suzbijanja tog opasnog štetnika

– Riječ je o štetniku relativno novijeg datuma čiju prisutnost naši poljoprivrednici ignoriraju sve dok ne vide na vlastitim nasadima štetu koju on može nanijeti u samo dva do tri dana. Posebno je problematičan jer napada u vrijeme dozrijevanja ploda, te se seli s jednog domaćina na drugog – s jagoda na trešnje, s trešanja na breskve, s bresaka na grožđe...

- Premda poljoprivrednike zadnjih nekoliko godina upozoravamo na potrebu zaštite od ovog nametnika, oni to uglavnom ignoriraju, a ekonomske štete su značajne. U svakom slučaju, nasade trešanja u Naklicama i Tugarama koje je napala octena mušica ploda više se ne može spasiti, ali može breskve koje tek dozrijevaju i grožđe – kaže Silvija Marušić, savjetnica u Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi (podružnica Splitsko-dalmatinske županije).

Na pitanje kako poljoprivrednici mogu biti sigurni da "imaju posla" upravo s ovim nametnikom, naša sugovornica objašnjava kako sve voće koje napadne octena mušica u pravilu postaje mekano, vodenasto, te počinje truliti i mirisati na ocat.

Kod grožđa je najlakše uočiti te promjene jer bobice mijenjaju boju; od tamnoljubičaste prema svijetloljubičastoj, a potom i smeđoj. Njihov sadržaj gubi čvrstoću, postaje mliječno vodenast s mnoštvom ličinki. U pokožici ispražnjenih bobica nalaze se ostaci fekalija, s ličinkama ili bez njih. Napadnuti vinogradi imaju miris po octu, a oko zaraženih grozdova prisutne su vinske mušice. Cijeli grozd zaudara na ocat, te je takav tržišno neupotrebljiv.

Pretprošle su godine štete od Drosophile suzukii na kaštelanskim vinogradima bile ogromne, prema procjenama stručnjaka u početku oko 30 posto, a prije berbe minimalno 50 posto, te je bila upitna i kvaliteta grožđa koje je pobrano i otišlo je na preradu.

Ove bi godine situacija mogla biti jednako loša, upozorava agronom Igor Gomezelj.

– Budući da je ova sezona dosad bila prilično kišna, očekuje se pojačana aktivnost svih štetnika, pa tako i octene mušice ploda. Vidimo i iz šteta na ranom voću; višnjama i trešnjama, da su prilično velike, pa se trenutno može ozbiljnije poraditi samo na zaštiti kasnog voća, bresaka i grožđa...

- Kolege iz Zadarske županije naročito su zabrinuti zbog poharanih nasada višanja, koje su u zriobi pretrpjele velike napade octene mušice. Premda su agronomi savjetovali voćarima koji su u prethodnim sezonama pretrpjeli štete da prate pojavu štetnika lovkama i pripreme zaštitu, oni nisu odradili te mjere. Iako kod nas još nema proizvoda registriranih izričito za suzbijanje voćne mušice ploda, u Hrvatskoj je 2018. godine registrirano sredstvo za suzbijanje štetnika iz roda Drosophila koje ima vrlo kratku karencu od samo sedam dana – objašnjava Gomezelj.

Iz Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe vlasnicima voćnjaka, vinograda i privatnih okućnica preporučuju, pak, maksimalno korištenje mjere masovnog ulova nametnika tzv. lovkama.

– Lovke se prave od plastičnih boca na kojima se izbuše rupe promjera oko pet milimetara, i to tri do pet centimetara ispod vrha čepa boce. U boce se ulije jabučni, vinski ili kombinacija jabučnog i vinskog octa do polovice zapremine, te se prema potrebi sadržaj nadolijeva ili se lovka zamjenjuje novom – kaže savjetnica Silvija Marušić.

Ugroženi crljenak i pošip

Posebnu pozornost, poručuje Silvija Marušić, trebaju obratiti vinogradari koji u nasadima imaju sorte tanje pokožice, a to su tribidrag (crljenak kaštelanski), pošip i drugi, jer je potvrđeno da napad Drosophile suzukii ide u kombinaciji s voćnim kusokrilcem (Carpophilus hemipterus).

Poljoprivrednici koji uoče simptome napada octene mušice trebaju se odmah za pomoć javiti u Hrvatsku poljoprivredno-šumarsku savjetodavnu službu.

Naslovnica Voćarstvo