Opasan štetnik širi se munjevitom brzinom: osim masline, napao i smokvu, lozu, šipak...

Opasan štetnik širi se munjevitom brzinom: osim masline, napao i smokvu, lozu, šipak...
Zaražena maslina i zaraženi list vinove loze (u krugu)
Zaražena maslina i zaraženi list vinove loze (u krugu)

O pojavi i širenju vrlo opasne vrste štitaste uši (crna štitasta uš araukarije, lat. Lindingaspis rossi M.) na otoku Braču, u mjestu Sutivanu, pisano je već u nekoliko prošlih brojeva časopisa Maslina Slobodne Dalmacije.

Tijekom 2014. i 2015. godine zabilježen je jaki napad na plodove masline, što je bio signal i upozorenje na opasnost od brzog širenja na nova nezaražena područja otoka Brača, ali i širenja utjecajem ljudskog čimbenika na druga maslinarska područja.

Tijekom 2016. godine uočeno je da se štetnik širi po mjestu Sutivanu i u pravcu Milne, što je potvrdilo opasnost od daljnjeg širenja i vrlo jak biološki potencijal razmnožavanja na maslini, našoj najznačajnijoj kulturi.

Tijekom 2017. godine, solinski Zavod za zaštitu bilja Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, proveo je detaljna istraživanja o rasprostranjenosti ovog štetnika od žarišta u mjestu Sutivan i njegovoj okolici.

Istraživanja su provedena u razdoblju rujna i listopada, a detaljno je pregledano područje površine od oko 150 hektara koje obuhvaća cijelo mjesto Sutivan i njegovu neposrednu okolicu, istočni predio maslinika do mjesta Mirca te zapadni predio u pravcu Milne.

Istraživanjima je utvrđeno da je štetnik zauzeo puno veće područje nego je prvobitno očekivano, da se štetnik udomaćio i da mu uvjeti za razvoj odgovaraju.



Područje koje je zaraženo je površine od oko 50 hektara, a prostire se na području grada Sutivana, dok je najudaljeniji nalaz od samog žarišta u centru Sutivana udaljen čak 500 metara i u tom slučaju se radi o zaraženim stablima masline.

Tijekom pregleda je zabilježeno da u zaraženom području Sutivana štetnik osim masline i kanarskih palmi (koje su glavni izvor širenje zaraze) napada više od 20 različitih biljnih vrsta iz čak 14 porodica.

Preferirani domaćini su kanarska palma, maslina i bršljan na kojima je intenzitet napada vrlo jak, a zabrinjava da napada i značajne kultivirane kulture kao što su smokva, šipak i vinova loza, te niz samoniklih i dendroloških biljnih vrsta koje mu omogućuju daljnje udomaćenje i širenje.

Najintenzivniji napad i najveći broj zaraženih biljnih vrsta nalazi se u krugu od oko 200 metara od centra Sutivana u kojem su sve kanarske palme kompletno zaražene i glavni su izvor širenja daljnje zaraze. Sa zaraženih palmi, štetnik se širi prirodnim načinom (vjetrom) na okolne osjetljive domaćine.

Tijekom pregleda je ukupno registrirano više od 350 zaraženih biljaka, među kojima najveći udio zauzima kanarska palma (120 zaraženih biljaka), maslina (112 zaraženih stabala), bršljan (32 ograde) i lovor (11 grmova). Navedeni domaćini štetnika su sveprisutni na području Sutivana, a za štetnika su očito vrlo pogodan medij za razmnožavanje i ishranu.

Na navedenim biljnim vrstama koje su zimzelene, štetnik se s kretanjem vegetacije (tijekom proljeća i ljeta) širi i na listopadne vrste, što potvrđuje njegovu invazivnu osobinu širenja.



Tako su tijekom pregleda uočena zaražena stabla vrlo značajnih voćnih kultura kao što su smokva, šipak (na slici iznad), murva i dr., a još je više zabrinjavajući nalaz zaraženih trsova vinove loze. Intenzitet napada na ovim biljnim vrstama je bio vrlo jak što se vidi po priloženim fotografijama.

Rezultati istraživanja potvrđuju da je područje užeg centra Sutivana žarište u kojemu se štetnik i dalje razmnožava i gdje ga treba sustavno iskorijeniti korištenjem svih raspoloživih mjera suzbijanja, ali i spriječiti daljnje širenje po rubovima trenutačne rasprostranjenosti.

Način širenja štetnika je prirodnim putem, utjecajem vjetra koji može prenijeti ili otpuhati mlade ličinke, ali je isto tako vrlo lak način prijenosa ljudskim utjecajem, kontaktom sa zaraženim biljkama ili korištenjem odrezanih listova palmi za potrebe izrade sjenila za sunce.

Temeljem rezultata istraživanja pojave i širenja ove štetne vrste u samo nekoliko godina vrlo je važno bez odgađanja pristupiti organiziranoj akciji suzbijanja.

Budući da je štetnik u samo nekoliko godina zauzeo značajno područje, očekivati je da bi, kada bi se stvorilo čak i malo žarište na području nekih drugih mjesta na otoku Braču, došlo do daljnjeg širenja, zaraze svih najznačajnijih mediteranskih kultura, a svakako najvažnije i invazije u maslinike, jer je maslina vrlo osjetljiv domaćin kojeg ovaj štetnik preferira.

Plodovi nisu ni za ulje ni za jelo

Prvi put u Hrvatskoj je crna štitasta uš araukarije zabilježena 2014. u Sutivanu na Braču. U blizini napadnute masline nalazio se veliki broj zaraženih palmi na kojima je bio prisutan veliki broj štitaša, pa se pretpostavlja da je ova vrsta u Hrvatsku unesena upravo na palmama te da se s njih proširila na susjedne masline.

Prilikom prvog nalaza uočen je napad jakog intenziteta na listovima i plodovima masline, što ukazuje na činjenicu da bi crna štitasta uš araukarije mogla biti važan gospodarski štetnik na maslini.

Odmah je utvrđen vrlo jaki intenzitet napada i do 100 jedinki po plodu ili listu. Niti jedna vrsta štitaša nije demonstrirala niti približno jak intenzitet pojave. Činjenica da crna štitasta uš araukarije napada plodove masline ogroman je problem jer takvi plodovi ne mogu u preradu za ulje, ali ni za upotrebu kao stolne masline.

Hitna akcija

Evidentno je da se radi o opasnom štetniku masline koji će zasigurno biti vrlo velik i teško rješiv problem ako se rješavanju problema ne pristupi na organiziran način, uz aktivno sudjelovanje i suradnju maslinara sa strukom, ali svakako i uz značajnu logističku pomoć gradskih i županijskih službi.

 

Naslovnica Voćarstvo

Anketa

Prijavljujete li svoje maslinovo ulje na natjecanja?





Pošalji Rezultati