Bliži se vrijeme sadnje voćnih kultura i valjalo bi razmišljati o vrlo opasnom štetniku koštičavog voća, žilogrizu (Capnodis tenebrionis L.).
U obalnom području sušna ljeta i zapušteni voćnjaci pogoduju njegovom širenju izazivajući velike štete u vidu sušenja stabala naročito trešanja, višanja, bresaka i dr. koštičavog voća.
Opis štetnika
Žilogriz spada u red kornjaša. Tijelo je dužine 2-3 cm, crne boje sa sivim nadvratnim štitom i čvrstim hitinskim oklopom. Jaja su bijela, duga 1-1,5 mm.
Ličinka naraste i do 7 cm, ima specifičan izgled koji podsjeća na škampa, spljoštenog tijela blijedo žute boje sa člancima i s jasno izraženim ustima crne boje.
Biologija i životni ciklus
Prezimi kao ličinka ili kao odrasli kukac. Početkom proljeća odrasli postaju aktivni. U vrijeme kretanja vegetacije ženke žilogriza se penju na grane voćaka hraneći se peteljkama lišća i mladim izbojcima. Štete su neznatne, a ženke se zadržavaju pretežno na osunčanim dijelovima krošnje.
Nakon kopulacije sa mužjacima početkom lipnja one odlažu jaja i to, oko 200-350 u jednoj sezoni. Jaja odlažu postupno, najčešće u zemlju uz voćke, a katkad i na deblo u razini zemlje.
Kako jaja u tijelu ženke sazrijevaju postupno ona se spušta na zemlju i odlaže ih pa se vraća na stablo gdje nastavlja ishranu. Kad sazriju nova jaja opet se spušta na tlo, polaže ih pa se vraća na stablo i tako do kolovoza.
Nakon 10-20 dana izlaze ličinke i ubuše se na predjelu korijenova vrata ispod površine zemlje, pri čemu prolazi kroz 9 stadija razvoja.
Ličinke se tu zadržavaju oko 1-2 godine hraneći se korijenom i praveći hodnike u njemu, postupno prelazeći iz tanjih u deblje dijelove korijena, a mogu dospjeti u korijenov vrat i stablo.
Iz rano odloženih jaja razvije se odrasli kukac već iduće godine, a iz kasnije odloženih jaja tek nakon dvije godine. Kukulje se u korijenu ili u deblu. Važno je poznavati životni ciklus žilogriza radi njegova pravovremena suzbijanja.
Simptomi se očituju u slabijem napredovanju voćaka, obično se radi o manjem broju voćaka u nasadu koje su u slabijoj kondiciji tj. dolazi do sušenja vršnih grančica (neki to znaju zamijeniti sa monilijom), smanjenja lisne površine, listići su sitni i kržljavi, pri dnu debla kod višnje i trešnje se uočava smola. Takva stabla na kraju propadaju.
Mjere suzbijanja provode se u različitim periodima: prije i nakon podizanja odnosno tijekom njege nasada. Prije podizanja nasada provode se preventivne mjere, a tijekom njege nasada raznolike mjere suzbijanja: mehaničke, agrotehničke, biološke i kemijske.
1. Prije podizanja nasada provode se:
Preventivne mjere:
- Nasad se ne smije podizati na krčevini;
- Ako je teren iskrčen najmanje 3 godine pripremati tlo za podizanje novog višegodišnjeg nasada;
- Za sadnju upotrijebiti samo certificiran tj. zdravi sadni materijal i obratiti pozornost na vrstu podloge (najotpornija se pokazala rašeljka-Prunus mahaleb);
- Voditi računa o susjednim parcelama i okolišu.
2. Tijekom njege nasada provode se sljedeće mjere:
Mehaničke mjere:
- Otresanje tj. ručno skupljanje odraslih kornjaša spriječava ženke da jaja odlože u blizini voćke ili na prizemni dio stabla. Odrasle jedinke treba sakupljati u ranim jutarnjim satima;
- Spaljivanje korijenja napadnutih stabala;
- Prekrivanje tla oko donjeg dijela stabla pokrivkom (prešana kokosova vlakna, tekstil, karton, crna PVC folija preko koje se stavi PVC mreža s okcima promjera do 2 mm).
Agrotehničke mjere:
- Češća površinska obrada tla, osobito ispod stabla;
- Uništavanje korova koji ženkama služe kao sklonište pri odlaganju jaja;
- Navodnjavanje doprinosi smanjenju napada žilogriza, osobito u razdoblju odlaganja jaja (lipanj-srpanj).
Biološke mjere:
Entomopatogene nematode (Steinernema carpocapsae) s kojima se suzbijaju ličinke žilogriza. Idealno vrijeme primjene nematoda za suzbijanje ličinki je krajem rujna i tijekom listopada i u proljeće.
Funkcionira na način da nematode aktivno traže ličinke žilogriza, prodiru u njih kroz prirodne otvore i u tijelu se razmnožavaju i na taj način parazitiraju i unište ličinku žilogriza.
Kemijske mjere:
Kako u Hrvatskoj nema registriranih sredstava za zaštitu protiv ovog štetnika koji nemilosrdno tamani naše voćke, a i kurativne mjere, tj.uništavanje ličinki u korijenu mogu biti samo djelomično uspješne iz razloga što plitko u tlo inkorporirani zemljišni insekticidi mogu uništiti samo mlađe ličinke koje su se razvile unutar korijena dok na one odraslije nemaju utjecaj jer se one dublje ukopavaju unutar korijena i debla.
Upozoravamo voćare i sve one koji to namjeravaju postati da je najvažnije da prolazeći kroz svoje voćnjake uoče problem i reagiraju, a one koji planiraju uskoro pristupiti sadnji koštičavog voća prouče mjere i dobro se pripreme.
Sada je vrijeme kada se obilazeći voćnjak još jako dobro vide simptomi budući da zdrave voćke još imaju lišća podjednako na cijeloj krošnji dok one bolesne kržljaju i imaju lišće manje površine uz često vidljiv primjer da je jedna strana stabla ogoljela dok druga još ima lišća.
PSS, Zadarska županija