Podizanje višegodišnjih nasada opet je u modi: pročitajte savjete stručnjaka i učinite to na najbolji mogući način!

Podizanje višegodišnjih nasada opet je u modi: pročitajte savjete stručnjaka i učinite to na najbolji mogući način!

Višegodišnji nasadi su ponovno u modi. Sve češći su upiti o pravilnom načinu zasnivanja i podizanja voćnjaka. No, savjeti se uvijek i ne poslušaju.

Ako ste došli na ideju podizanja vlastitog voćnjaka, trebate to napraviti na najbolji mogući način.

Važno je znati što biste i gdje biste sadili, jer svaka voćna vrsta ima i neke svoje specifične zahtjeve. Najprije trebate odlučiti na kolikoj površini ćete saditi voćnjak, kako biste znali koja je količina  sadnica potrebna i na taj način osigurali zadovoljavajući sklop biljaka.

Prije sadnje trebate imati spoznaje o klimatskim prilikama (količina oborina, temperaturni minimum i maksimum), o reljefu i karakteristikama tla, o podlozi i sorti koju želite proizvoditi.

Odabir položaja je izuzetno važan, jer krivo odabrani položaj spada u naknadno nepopravljive izbore i može vam stvarati ozbiljne probleme. 

Kod odabira položaja treba voditi računa o:
- dovoljnoj osunčanosti terena, da bi se osigurao potreban broj sunčanih sati, povoljne su  južne osunčane površine;
- padu ili nagnutosti terena – treba birati blage padine radi ocjeditosti, preporuka je nagib terena 5 – 15 %;
- nadmorskoj visini, preporučljivo >100m/nm;
- izbjegavati depresije i udoline zbog moguće pojave mrazišta.

Kad ste se već odlučili što ćete i gdje saditi, treba voditi računa o kvalitetnoj pripremi površine za sadnju. Obavezno treba „uzorkovati“ tlo i poslati uzorke tla na analizu. Šalju se dva prosječna uzorka, s dubine od 0 cm – 30 cm i od 30 cm – 60 cm. 

Analiza daje podatke o vrijednosti pH tla (kiselosti), o sadržaju različitih makro elemenata, kao što su dušik (N), kalij (K₂O) i fosfor (P₂O₅) te o sadržaju humusa. 



Na temelju dobivenih podataka treba izvršiti pripremu tla dubokim oranjem, rigolanjem ili podrivanjem na oko 60 m dubine. Pri tome se vrši djelomična kalcizacija, ako je potrebna i po preporuci osnovna gnojidba prije sadnje. 

Većina voćnih vrsta, osim nekoliko iznimaka, preferira slabo kisela do neutralna tla (pH 5,5 – 7,0), duboka, propusna i lagana tla, dobro opskrbljena P i K i po mogućnosti s dovoljnom količinom humusa. Takvih tala ima u stvarnosti, zapravo, ima malo te je dobra i kvalitetna priprema neophodna.

Svakako se na vrijeme trebate pobrinuti i za nabavku deklariranog, kvalitetnog sadnog materijala za koji možete dobiti račun i deklaraciju, da biste ostvarili potporu (propisano Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2017. godinu, NN 19/2017.) To ćete postići ako dovoljno rano kontaktirate proizvođače voćnih sadnica.

Uz sve navedene pripreme dobro je imati i plan sadnje, kako biste mogli osigurati potreban materijal za iskolčavanje terena, markiranje sadnih mjesta i sl. 

Preporučuje se odabrati jesenski rok sadnje, ako je moguće, da bi sadnica imala dovoljno vremena za razvijanje korijena i prilagodbu nakon sadnje. 

To će omogućiti sadnici i bolji rast u proljeće kad krene vegetacija te manju mogućnost „neprimitka“, ako nastupi sušno i nepovoljno razdoblje, naročito ako se ne može osigurati dovoljna količina vode za navodnjavanje mladog nasada.

Da bi vaš nasad napredovao, treba ga redovito održavati po svim pravilima struke, što podrazumijeva: održavanje međurednog prostora, redovitu i pravilnu prihranu, zaštitu, formiranje uzgojnog oblika i rezidbu. 

Preporučuje se i postavljanje ograde, da bi se izbjegle moguće štete od divljači i, ako je ikako moguće, sustav za navodnjavanje.

Grozdana Grubišić-Popović, dipl. ing. agr.
Savjetodavna služba

Naslovnica Voćarstvo

Anketa

Koliko je suša utjecala na vaš ovogodišnji urod?




Pošalji Rezultati