Opasna bolest se za koju nema lijeka širi se Hrvatskom, pitanje je dana kad će stići u Dalmaciju: stručnjaci pojašnjavaju kako izbjeći najcrnji scenarij koji bi donio katastrofu ravnu onoj iz 19. stoljeća

Opasna bolest se za koju nema lijeka širi se Hrvatskom, pitanje je dana kad će stići u Dalmaciju: stručnjaci pojašnjavaju kako izbjeći najcrnji scenarij koji bi donio katastrofu ravnu onoj iz 19. stoljeća
Ivan Perušić iz Pojezerja pokazuje što ostane od loze kad je napadne američki cvrčak

Dalmatinski vinogradari strahuju od zlatne žutice – bolesti trsa vinove loze koja potpuno uništava vinograde. Iako se službeno u Dalmaciji nije pojavila, samo je pitanje vremena kad će se iz Istre i s kontinenta cvrčci, glavni prenositelji te pošasti, spustiti južnije.

Za ovu bolest koju širi insekt američki cvrčak nema konvencionalnih lijekova. Jedini mogući lijek je zaražene vinograde iskrčiti, a trsove spaliti. Trs zaražen zlatnom žuticom polako se suši, lišće se kovrča i žuti, a grozdovi nemaju roda. Ako se zlatna žutica ne suzbije na vrijeme, mogla bi uništiti domaće vinograde slično kao što je to bilo nakon napada filoksere koncem 19. stoljeća.

U problematiku oko zlatne žutice aktivno se uključilo i Ministarstvo poljoprivrede, koje je izdalo naredbu o mjerama koje se moraju poduzimati kako bi se spriječilo širenje te bolesti koja uništava vinograde. Vinogradari u čitavoj Hrvatskoj, bez obzira na to je li na njihovu području detektirana bolest, tako moraju budno pratiti hoće li cvrčak doletjeti u njihove vinograde.

S obzirom na to da je zlatna žutica vinove loze najopasnija bolest vinograda u Europi, ne začuđuje aktivna uloga stručnih službi Ministarstva na preveniranju i suzbijanju ove pošasti. Naime, u vinogradima u kojima se pojavi bolest se brzo širi, a simptomi žutice vinove loze na oboljelom se trsu pojavljuju najčešće krajem lipnja, stoga je ovo najpogodnije vrijeme da se uoči zaraza ako je ima.

Ovaj je cvrčak u Hrvatsku došao u uvezenom sadnom materijalu vinove loze, uglavnom iz Francuske i Italije, i danas hrvatski vinogradari strepe od njega jer im može preko noći uništiti ono što su godinama stvarali.

Vinogradar Ivan Perušić iz Pojezerja brine se za svoje vinograde. Kaže da je već prošle godine primijetio cvrčke, ali, na svu sreću, nije bilo značajnijih šteta. Zato je sada na oprezu. Naglašava da su veliki problem napušteni vinogradi, kakvih je dosta u okolici Vrgorca i koji su idealna staništa za razmnožavanje cvrčaka.

– Problem je i uvoz sadnica loze iz Srbije, s kojima se kod nas unosi taj cvrčak. Redovito prskam vinograde i nadam se da se zlatna žutica neće dalje širiti – rekao nam je Petrušić.

Inače, američki cvrčak suzbija se dopuštenim insekticidima (Actara 25 WG, Decis 2,5 EC, Sumialfa 5 FL, Nurelle D, Chromorel-D, Cythrin Max, Reldan 22 EC i Asset). Prvo tretiranje je nakon cvatnje vinove loze, najkasnije do sredine lipnja, drugo u prvoj polovini srpnja, a po potrebi se provodi i u kolovozu ako se tjedno ulove četiri i više cvrčaka u vinogradu, pa stoga vinogradari trebaju postaviti ljepljive žute ploče u svoje vinograde, po tri na 10 hektara.

 
– Važno je da svi vinogradari obave suzbijanje vektora američkog cvrčka u zaraženom i nezaraženom području ako se utvrdi njegova prisutnost u vinogradima, matičnim nasadima i rasadnicima vinove loze. Naglašavamo da će jedino zajedničkim aktivnostima i podizanjem razine svijesti vinogradara i rasadničara, mjere i aktivnosti koje poduzima država rezultirati sprječavanjem širenja i iskorjenjivanjem zlatne žutice vinove loze – priopćili su iz Ministarstva poljoprivrede, uz podsjetnik da je prvi nalaz zlatne žutice vinove loze u Republici Hrvatskoj potvrđen 2009. te se od tada proširila po vinogradima u Istri i kontinentalnoj Hrvatskoj.

– Imamo svjetski poznata vina i vinograde s velikim potencijalom za rast. Moramo zaštititi našu proizvodnju vina, širom otvoriti oči i zajedno se boriti protiv zlatne žutice vinove loze. Vinogradari, slijedite upute, pratite sve promjene u svojim vinogradima i obratite nam se za pomoć i savjet – poručuje Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede, hrvatskim vinogradarima.

Fitosanitarna inspekcija Ministarstva poljoprivrede te stručne službe Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo (HCPHS) stalno su na terenu i pregledavaju vinograde. Ako u vinogradu koji se nalazi u zaraženom području ima više od 20 posto trsova koji pokazuju simptome zaraze, fitosanitarni inspektor naređuje vlasniku da ih krči i spali, a do sada je iskrčeno stotinjak hektara vinograda zaraženih ovom pošasti.

Širenju populacije američkog cvrčka, glavnog prijenosnika zlatne žutice, pogoduju blage zime te grmovi pavitine ako se nalaze u blizini vinograda, kao i divlja loza koja raste na mjestima gdje su bili vinogradi.

I vinogradar Vicko Kaštelanac boji se zlatne žutice i američkih cvrčaka. U vinogradima je postavio žute ljepljive ploče na kojima bi se lovili cvrčci. Na svu sreću, nije se uhvatio ni jedan.

– Kod nas na Šolti prevladavaju crne sorte, a zlatna žutica više napada bijele. Pratimo situaciju i nadamo se da će nas ta pošast zaobići – kaže Kaštelanac.

Potpore vlasnicima stradalih vinograda

Krčenje vinograda zaraženih zlatnom žuticom i podizanje novih nasada može se financirati EU novcem. Svim vinogradarima kojima je rješenjem fitosanitarne inspekcije naređeno krčenje čitavih vinograda, Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je mogućnost potpore kroz operaciju 5.2.1. Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala iz Programa ruralnog razvoja RH. EU novcem omogućava se potpora za krčenje zaraženih vinograda te podizanje novih nasada vinograda.

Naslovnica Vinogradarstvo