Vinogradari će veprove tjerati - praćkom: novi će zakon situaciju dovesti do apsurda, a troškovi će iznositi stotine milijuna kuna

Vinogradari će veprove tjerati - praćkom: novi će zakon situaciju dovesti do apsurda, a troškovi će iznositi stotine milijuna kuna

U moru apsurdnih zakonskih rješenja s kojima se susreću hrvatski građani je i novi Zakon o lovstvu, koji je prošao Vladu te je upućen u saborsku proceduru.

Preciznije, članak 79. tog nacrta, sprječavanje šteta od divljači prebacuje na leđa oštećenika, vinogradara, voćara ili povrtlara, u čijem je posjedu šteta nastala. Drugim riječima, dalmatinski vinogradar je dužan ograditi svoj vinograd te tjerati divlje svinje iz njega, a ako ne poduzme te mjere, nema pravo na naknadu štete koju mu prouzroči divljač, ni od osiguranja ni od lovoovlaštenika.

Tako je poljoprivrednik, voćar ili vinogradar dužan na primjeren način i na svoj trošak, kao dobar gospodar, poduzeti sve mjere, dopuštene radnje i zahvate radi zaštite svoje imovine od nastanka štete, a dopuštene radnje i zahvati su, među ostalim, učinkovito ograđivanje dobara, ciljano čuvanje dobara i istjerivanje divljač.

Situacija je dovedena do apsurda jer je stotine hektara vinograda praktički nemoguće ograditi. Za to doslovno trebaju milijuni kuna i tada bi bilo upitno ograđivanje vinograda po Pelješcu, Braču, Hvaru, Dalmatinskoj zagori...

Još je apsurdnije da se od poljoprivrednika traži da divljač tjera sa svoga posjeda, a ne precizira se kako i čime. Tako je vinogradarima (jer su štete od divljih svinja, koje se rapidno množe iz godine u godinu, najveće) ostavljeno na volju kako će štititi svoja dobra.

– Hoćemo li na divlje svinje u vinogradima ići vatrenim oružjem, petardama ili možda praćkama? – pitaju se dalmatinski vinogradari s kojima smo razgovarali o ovoj temi.

A jednak je problem i u Dalmaciji i u unutrašnjosti Hrvatske.

– Prijedlog zakona o lovstvu dovest će do propasti mnogih poljoprivrednika jer, takoreći, sve obaveze i troškovi za sprečavanje šteta od divljači padaju na teret poljoprivrednika. Od poljoprivrednika se traži ograđivanje dobara. Lovoovlaštenici, osim zaštitnih sredstava (repilenta), nemaju nikakvu obavezu, a znamo da ni repilent ni električni pastir ne mogu zaustaviti divljač, nego samo kvalitetna i visoka žičana ograda, po mogućnosti ukopana – pribojavaju se u Hrvatskoj udruzi OPG-ova.

– Učinkovito ograđivanje polja stajalo bi stotine milijuna kuna, za što poljoprivrednici nemaju novca, i ako se taj članak ne promijeni u korist poljoprivrednika, Vlada bi zajedno s lovoovlaštenicima trebala financirati ograđivanje poljoprivrednih parcela – predlažu OPG-ovci.

Poznati hvarski vinogradar Andro Tomić godinama muku muči s divljim svinjama. Štete u njegovim vinogradima mjere se stotinama tisuća kuna. S tom pošasti se teško izboriti premda je dio vinograda ogradio žicom. Divlja svinja je toliko snažna da može probiti žičanu ogradu.

– Ovo je stvarno katastrofa. Nas nitko ništa ne pita. Donose se zakoni kako kome padne na pamet. Treba se konačno odlučiti je li Hvar vinogradarsko-vinarski i turistički otok ili će biti lovno područje. I tako ćemo se dalje ponašati – rezolutan je Tomić, koji predlaže da lovci ograde svoja lovna područja pa da divljač iz njih ne izlazi i ne pravi štete po vinogradima.

– Da bi se ogradilo od divljih svinja, mora se postaviti ogroman zid. Oko nekih vinograda sam postavio građevinsku mrežu "šesticu", ali to je veliki i skup posao. Divlja svinja nije autohtona divljač na Hvaru – kazuje Tomić, naglašavajući da je otok Hvar nekada imao 5700 hektara vinograda, a danas je to puno manje.

– Na gornjem dijelu otoka, Bogomolje, Gdinj, imate čitave posjede koje su opustošile divlje svinje i ljudi ne dolaze u svoje vinograde – rezolutan je Tomić.

Slične probleme s divljači imaju poljoprivrednici iz čitave Dalmacije.

Vicko Kaštelanac sa Šolte uspio je ograditi svoj vinograd žicom i spasiti se od veprova.

– Ali kako se spasiti od zečeva i fazana koji lete. Od fazana nema spasa – kazuje nam Kaštelanac, koji naglašava da ni jedne kune štete koju su mu u vinogradu pričinili zečevi nije naplatio, a kao razlog je navedeno da nisu sigurni jesu li trsove izgrizli zečevi.

A veprove je tjerao svim i svačim. Nekoliko godina je u vinogradu držao uključen radio, ali su se vrlo brzo naviknuli na tu muziku.

– Oni koji nemaju žicu ili električnog pastira ne mogu ubrati ni jedno zrno grožđa – govori Kaštelanac, koji naglašava da veprovi nisu autohtona divljač i da su ih lokalni lovci dužni istrijebiti. On i njegov sumještanin Tomislav Purtić nude zanimljivo rješenje u borbi s divljači.

– Neka županija koja daje koncesije za lov i lovačka društva ograde naše vinograde jer ionako badava love na privatnim parcelama – poručuju vinogradari sa Šolte.

Tolušić: Ovo je optimalno

Govoreći o novim zakonskim rješenjima kojima se regulira pitanje lovstva, resorni ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazao je da svi zajedno moramo voditi brigu i o onoj divljači koja radi određenu materijalnu štetu na javnoj i privatnoj imovini.

Tolušić smatra da ovaj novi propis omogućava optimalno rješenje problema divljači u svrhu zaštite ljudi i imovine, uz maksimalnu zaštitu populacije divljači i racionalno gospodarenje resursima koje imamo.

– Decentralizacija nadzora i upravljanja lovištima koja je zakonom predložena omogućit će bolje upravljanje, koje će biti usklađeno sa stanjem i potrebama određenog područja – drži resorni ministar Tolušić.

Naslovnica Vinogradarstvo

Anketa

Prijavljujete li svoje maslinovo ulje na natjecanja?





Pošalji Rezultati