Slavne autohtone sorte izumiru, ali spasit će ih - kloniranje: doznajte kakav se projekt priprema u najvećem hrvatskom vinogorju

Slavne autohtone sorte izumiru, ali spasit će ih - kloniranje: doznajte kakav se projekt priprema u najvećem hrvatskom vinogorju
Dario i Boris Gašpar
Dario i Boris Gašpar

Gradsko vijeće Vrgorca jednoglasno je ovlastilo gradsku upravu za potpisivanje ugovora s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu o evaluaciji autohtonih vinskih sorti zlatarica vrgorska i trnak radi njihove revitalizacije. Radi se o autohtonim sortama vinove loze koje se uzgajaju na području Vrgorske krajine, ali su danas ugroženije nego ikad zbog sadnje drugih neautohtonih sorti ili miješanja s njima.

Imajući to na umu, a s obzirom da je Vrgorska krajina najveće vinogorje u državi s 12 milijuna trsova vinove loze, gradska uprava je u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba odlučila pomoći obnovu autohtonih sorti, čime bi ovdašnja vina bila prepoznatljivija na tržištu, a ovdašnji OPG-ovi opstali i unaprijedili proizvodnju i prodaju.

Ovim znanstvenim projektom planira se provedba klonske selekcije sorti, što predstavlja najviši stupanj genetičkog i zdravstvenog odabira unutar populacije zlatarice i trnka. Projekt uključuje kvalitetnu produkciju ovih sorti kroz proizvodnju sadnog materijala te stjecanje spoznaja o njihovim vinogradarskim i enološkim karakteristikama, čime se želi zainteresirati lokalne proizvođače grožđa i vina za njihov uzgoj u većem obujmu. Proizvodnja kvalitetnog sadnog materijala ostvaruje se kroz izdvajanje klonskih kandidata s najkvalitetnijim genotipovima.

Cilj je osigurati uvjete za proizvodnju certificiranog sadnog materijala ovih sorti kako bi se izravno poboljšale sortne karakteristike, ponajprije u prinosu i kakvoći te najznačajnijim proizvodnim značajkama. Postupak će se provoditi u dvije faze te će se prvo izdvajati najkvalitetniji zdravi genotipovi sorti trnka i zlatarice vrgorske, podignut će se matični nasad za proizvodnju certificiranog sadnog materijala ovih sorti u trajanju od pet godina, a potom daljnji nastavak individualne klonske selekcije i izdvajanje klonova te podizanje njihovih matičnjaka.

Projekt će kroz pet godina koštati ukupno 700 tisuća, što će ravnopravno podijeliti Grad Vrgorac i Agronomski fakultet. U sklopu projekta, a izvan troškova ugovora planirani su i razni stručni izvještaji, publikacije, eksperimentalna vina, prezentacije i slično. A nakon što se projekt realizira, Grad Vrgorac će imati pravo na korištenje sve dokumentacije i dobit će pomoć prilikom uspostave suradnje s proizvođačima grožđa i vina na vrgorskom području.

Projekt zaštite autohtonih sorti vinove loze na vrgorskom području predložio je zapravo lokalni SDP tijekom predizborne kampanje za lokalne izbore 2017. godine, a ideju svojih neslužbenih koalicijskih partnera prihvatio je i gradonačelnik Ante Pranić. On je još u veljači o ideji razgovarao doc. dr. sc. Željkom Andabakom iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

 
Andabak je tada upoznao vrgorskog gosta sa sličnim projektima koji su provedeni na više mjesta u Hrvatskoj, kao npr. u Kutjevu. Spomenuti znanstvenik će, kako stoji u odluci o sklapanju ugovoru, biti voditelj projekta, a suradnika na terenu će naknadno izabrati Grad Vrgorac.

Prezentirajući sporazum s Agronomskim fakultetom na Gradskom vijeću, gradonačelnik Pranić rekao je da se vrgorsko vinogorje razvilo u najveće u državi i da su mnogobrojna obiteljska poljoprivredna gospodarstva velik potencijal za razvoj vinarstva.

- Naš kraj daje vina iznimne kvalitete, što svjedoče etiketirane butelje novih malih proizvođača koji u vinarstvu tek utiru svoj put. Njih je zasad malo, naše sorte se miješaju s drugima u polju i ovim projektom želimo učiniti značajan iskorak. Jaki vinari i vinogradari znače i jaki Vrgorac, a bogata ponuda u malim vinarijama je veliki iskorak ruralnom turizmu našeg kraja, rekao je Pranić.

Inicijator ideje, SDP-ov vijećnik Željan Barbir zahvalio je gradonačelniku na brzoj realizaciji. Inače, Barbir je mještanin najjužnijeg vrgorskog sela Draževitići u Vrgorskom polju, gdje uzgaja trnak. Kaže da se radi o sorti čiji su grozdovi mase oko 150 grama, ali je poznat kao zahvalna i manje zahtjevna sorta crnog grožđa.

- Kod trnka su prinosi manji, ali redoviti. Trnak daje vrhunsku kvalitetu vina, koje treba godinu dana odležati u drvenoj bačvi kako bi se njegovi tanini smekšali, što je oblik tradicionalnog vinarstva u Vrgorcu i okolici. Zato se zalažem za to da se udio ove sorte u vrgorskim vinogradima poveća, a ovaj projekt će u tome mnogo pomoći.

Na očuvanju starih sorti na području Vrgorca mnogo rade i braća Dario i Boris Gašpar iz sela Umčane kod Vrgorca, koji sade zlataricu i plavku. Vinarija Gašpar djeluje već osam godina, a braća Dario i Boris imaju zasađenih 14 tisuća loza te u idućih nekoliko godina žele otvoriti malu vinariju kapaciteta 25 tisuća litara i većinu prodati turista.

Dario je inače predsjednik Udruge vinara i vinogradara Grada Vrgorca, mladi je poljoprivrednik koji se stalno stručno usavršava i radi na marketingu. Baš zato braću Gašpar ne zanimaju kvantiteta grožđa i vina i neke loše stare prakse. Kažu da u Vrgorcu često prevladava mišljenje da ovdje ne mogu nastati vrhunska vina i da je to rezultat prakse iz socijalizma, gdje se za tadašnju veliku državu trebalo proizvesti mnogo grožđa u rinfuzi, uz malo brige za kvalitetu.

U takvim okolnostima je prva pokleknula stara sorta zlatarica zbog svoje osjetljivosti na bolesti. To je nježna, a divlja sorta koja daje lijepa vina i po njoj smo najposebniji, kaže nam Gašpar. Dario promiče svoju zlataricu posvuda, njegov posjed često je mjesto posjeta enologa, domaćih i stranih turista, a lobiranje je očito navelo i gradsku upravu na aktiviranje.
 
Pitamo ga što misli o suradnji Grada Vrgorca i Agronomskog fakulteta, a on spremno odgovara da se ovim projektom dvije autohtone sorte spašavaju od zaborava i to zauvijek, a sama ta činjenica je, kako kaže, nešto veliko.

- Vrgorski kraj obiluje autohtonim sortama kao malo koji dio Hrvatske kojima se u prošlosti nije davao potrebni značaj tako da su se stihijski sadile razne sorte, osobite one dobre rodnosti koje su služile samo za proizvodnju grožđa, i to u većim količinama. Slijedom toga, naše stare sorte su malo-pomalo gotovo iščezle. Međutim, u ovom našem ogromnom vinogorju ipak su žive manje-više sve te sorte. Osobito se ističu zlatarica i trnak, kaže Gašpar i dodaje da se malo-pomalo vraćaju u prvi plan.

- Prije nekoliko godina pojavilo se nas nekoliko vinara koji smo odlučili u prvi plan staviti upravo naše sorte. U početku je bilo poteškoća, ali danas se slika o vrgorskim vinima mijenja nabolje, tako da smo uspjeli i mi vinari, kao i naše sorte skrenuti pozornost na sebe, kako šireg, tako i stručnog dijela vinskog svijeta. Zlatarica i trnak se sve više cijene i poštuju kao odlična vina, sve se više traže na vinskim kartama eminentnih restorana Hrvatske i kao jedna drukčija Dalmacija sigurno imaju svijetlu budućnost.

- Drago mi je da je i gradonačelnik prepoznao vrijednost ovakvog projekta i koje sve koristi dobivamo time. Kroz struku u pet godina se može puno napraviti, od raznih pokusa, od vinograda do samih vinifikacija. Izoliranjem pojedinih klonova i njihovim čišćenjem od virusa dobivamo sutra sadni materijal koji je višestruko kvalitetniji. Dobiva se loza koja je otpornija i koja daje neusporedivo bolje kvantitativne i kvalitetne rezultate. Ove sorte su za sada sačuvane od zaborava zahvaljujući nama vinarima, nakon ovog projekta one ne samo da neće bit zaboravljene, nego tek tada kreće prava vrgorska vinska renesansa! Živi bili pa vidili, optimističan je Gašpar.

Naslovnica Vinogradarstvo

Anketa

Prijavljujete li svoje maslinovo ulje na natjecanja?





Pošalji Rezultati