StoryEditorOCM

reportaža s hvaraCrljenak najbolje opisuje koliki je vizionar bio Zlatan Plenković: upoznajte njegove sinove koji su nastavili veliku vinsku priču, ali i na sebe preuzeli ogroman posao

7. srpnja 2017. - 10:17
Marin i Nikola Plenković u Svetoj Nedjelji pred borom koji je svima znan s etikete njihovih vinaplenk

Kod Zlatana Plenkovića, iznenada preminulog (i u svjetskim okvirima) najnagrađivanijeg hrvatskog vinara, uvijek se na južne strmine otoka Hvara rado dolazilo. Po izvanredno vino, izvrsnu spizu, šaku smjeha, lipu pismu, dobro raspoloženje, druženje, inspiraciju, kaplju srca.

Dolazili su mu znani i neznani, nepoznati i poznati, obični ljubitelji vina, premijeri, glumci, sportaši, vinari, kod Zlatana je uvijek baš svima bilo baš dobro. I kad ga je iznenada izdalo srce na trajektu negdje na pola puta između Splita i Hvara, dok se vraćao doma iz Pariza sa još jednom zlatnom medaljom za svoja vina, srce je zaboljelo sve njegove prijatelje i vinare Vladu Krauthakera iz Slavonije, i Katunare sa Krka, Morena Coronicu iz Istre i Matuška, Radovića, Luku Marelića sa Pelješca i Korčule,... toliko je Zlatan imao prijatelja da bi pola Masline bilo nedovojno za sve ih nabrojiti.

Danas viziju, veliku vinsku priču i veliki posao nastavljaju njegovi sinovi Nikola i Marin. Izazov je veliki, posao ogroman, velika odgovornost je došla iznenada i nije im lako. Dogovarala sam se s njima doći na Hvar na ćakulu i – uteka mi je brod.

Šjor Mrvica, legendarni voditelj Jadrolinije u splitskoj luci sad bi mi grintavo rekao: „Svi kažu „uteka mi je, pobiga mi je brod“, a nitko ne kaže da mu je uteka vlak ili avion, nego da je na njih zakasnija. Jedino je brod uvik kriv – on je uteka!“

A Nikola će kad sam ga nazvala: „A šta ćemo sad! Ulovili smo velikoga pagara i još svašta i mislija san nan za obid kuvat gregadu. Imamo bome i lipo naše hvarsko maslinovo ulje!“ Gregada će bit jednom, broda nije bilo do kasno popodne pa smo se na priči našli u Splitu sutradan.

Nikola i Marin Plenković, su od oca karizmatičnog Zlatana naslijedili vinograde iznad Svete Nedjelje i u Zavali na Hvaru, najveći vinograd na hrvatskoj obali iznad Baškog Polja podno Biokova, veliki vinograd u Jadrtovcu kod Šibenika, a među ostalim i najveće nasade crljenka u Hrvatskoj.

A u Splitu se tih dana održavala međunarodna konferencija „Ja sam Tribidrag“ na koju su stigli najugledniji znalci iz cijelog svijeta predvođeni najcjenjenijom genetičarkom vina Carole Meredith i najpoznatijom vinskom novinarkom na svijetu Jancis Robinson.

Tim povodom Nikola i Marin Plenković prisjetili su se početaka velike priče o crljenku kaštelanskom (tribidragu, pribidragu ili zinfandelu ili primitivu, kako mu je već gdje sinonim) u kojoj je njihov otac, vizionar kakav je bio, odmah prihvatio sudjelovati i pomoći koliko god može.

Tri njihova vina su odabrana da ih na ovom velikom događaju u Splitu kušaju najveći svjetski znalci vina. O koja tri vina je riječ? Zlatan crljenak magnum reserva 2012. limitirana serija i Zlatan pošip 2016. posluženi su na večeri dobrodošlice sudionicima konferencije, a Zlatan crljenak berbe 2011. odabran je kao jedan od 5 crljenaka koji su predstavljali Hrvatsku na prestižnom Master Class testiranju u sklopu konferencije.

A kako je ova velika priča o crljenku i njegova renesansa u zavičajnoj mu Dalmaciji počela, pokušali su se prisjetiti Nikola i Marin Plenković.

Odmah po razrješenju najveće enigme vinskog globusa „gdje je rođen zinfandel“ i otkriću starih trsova crljenka u Kaštelima u vinogradu Ivice Radunića i utvrđivanju genetskom analizom da su te loze upravo omiljeni američki zinfandel hrvatski znanstvenici su odlučili provjeriti što sve crljenak može dati, pokušati ga vratiti u vinograde zavičaja, u Dalmaciju.

Da bi to mogli istražiti bio im je potreban eksperimenalni vinograd i znalac vinar koji razumije o koliko važnom projektu je riječ i spreman je o njemu se zdušno brinuti. I, naravno, Zlatan Plenković je odmah pristao pomoći. Upravo kod Zlatana posađen je u Svetoj Nedjelji na južnim padinama Hvara taj važni eksperimentalni vinograd, čije sadnje, koju su gledali, su se prisjetili Nikola i Marin Plenković.

„Vinograd je posađen u proljeće 2004. godine u sklopu projekta o revitalizaciji crljenka kaštelanskog u Dalmaciji. Cilj ovoga nasada je bilo testiranje proizvodnih karakteristika crljenka i usporedba sa plavcem i dobričićem u ekološkim uvjetima Dalmacije. Suradnici u ovome poslu su bili Institut za jadranske kulture iz Splita, Agronomski fakultet iz Zagreba i Zlatan otok d.o.o.. Vinograd je posađen zapravo na crkvenoj zemlji i znanstvenici su plaćali crkvi prvih sedam godina da mogu uzimati urod sa tog vinograda za potrebe testiranja. Mi iz Zlatan otoka smo njegovali te loze, brinuli se o vinogradu i još se uvijek brinemo o njemu“, prisjeća se Nikola Plenković koji je tada imao 18 godina i pokazuje na slikama sadnje vinograda svog brata Marina.

„Važno je istaknuti da je ovo bio prvi pokusni vinograd u Hrvatskoj u kojem su prikupljeni prvi vinogradarski i vinarski podaci o proizvodnim mogućnostima crljenka. Posađeni su tada u tom vinogradu u Svetoj Nedjelji crljenak kaštelanski, primitivo, zinfandel, plavac i dobričić“, ističe dr.sc. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture.

Od tada do danas dogodila se prava renesansa crljenka kaštelanskog, koja je krenula od ukupno samo 25 loza pronađenih po starim vinogradima najprije u Kaštelima, a onda i u Svinišću i Marušićima, potaknuta otkrićem da je zinfandel zapravo crljenak koje se sve dalmatinske vinare zarazilo entuzijazmom. U 13 godina od samo 25 loza došlo se do pola milijuna loza crljenka po Dalmaciji.

Nikola i Marin Plenković naglašavaju da u ovoj priči svakako treba istaknuti izvrsne kaštelanke vinare koji su podigli vinograde crljenka po Kozjaku, te Nikšu Mimicu i njegov izvrsni Pribidrag, omišku inačicu crljenka odnosno tribidraga.
Oni sami vjerojano imaju najviše crljenka, pokojni Zlatan ga je uz plavac vidio kao perjanicu vrhunskih dalmatinskih vina.

- Naš otac je vjerovao u crljenak od početka, on je govorio da će to biti sorta koja vrijedi i posadio je toga puno. U našim vinogradima u Baškom Polju je od 75 hektara 9,3 hektara crljenka, na Jadrovcu kod Šibenika je u velikom vinogradu još 7 hektara crljenka, dakle ukupno imamo oko 16 hektara samog crljenka – veli Nikola Plenković.

Njihov Zlatan crljenak se već odavna prodaje diljem svijeta, a vrijedi istaknuti tražen je i prodaje se i u svjetskoj vinskoj metropoli u čuvenom Bordeauxu, zajedno s njihovim velikim vinom Zlatan plavac grand cru, pošipom i bogdanušom. Uz već postojeći izvoz po metropolama svijeta ovih dana se dogovara i izvoz vina u Indoneziju.

Posve mlada ekipa, braća Nikola i Marin, oba u najranijim 30-im godinama te njihov enolog vršnjak Davor Šestanović, kao i povremeni savjetnik Slovenac Klemen Lisjak, nastavljaju veliki san i veliki posao Zlatana Plenkovića.

Lani je na natjecanju u Kaštelima Zlatan crljenak proglašen najboljim od crljenaka, a njihov crljenak je nedavno osvojio zlato i u Italiji na natjecanju u Pugliji. Uoči svjetske konferencije „Ja sam tribidrag“ u Splitu Nikola Plenković mi reče:

- Drago mi je da se crljenak toliko u ovo malo godina raširio po Dalmaciji, da je izazov mnogim vinarima i da nam crljenci idu sve bolji i mnogi su odlični. A bit će, vidjet ćete, još bolji, jer će vinogradi iz kojih dolaze biti stariji. Ako smo mi posadili taj prvi eksperimenalni vinograd crljenka 2004., a svi drugi su ga po Dalmaciji posadili poslije nas, to znači da su svi vinogradi crljenka u Hrvaskoj zapravo još mladi vinogradi. Kakvo će to tek biti vino kad malo ostare!

Među najboljih 10 u svijetu

I nakon Zlatanove smrti nagrade su u ovu poznatu vinariju, koja je nadaleko proslavila malo misto Svetu Nedjelju na otoku Hvaru, nastavile stizati.

Nagradu Best Buy Award za 2016/2017, koja govori da je riječ o proizvodu koje ima najbolji omjer cijene i kvalitete, osvojili su plavci Zlatan otoka u kategoriji vina sorte plavac mali, dakle u konkurenciji svih drugih plavaca.

Još jednu veliku nagradu osvojilo je potom izvanredno vino Zlatan plavac grand cru, nagrađivano vrhunskim medaljama svuda po svijetu. Ova posljednja je došla sa Mondial des vins extremes 2016., natjecanja ekstremnih vina svijeta, onih koja su rođena na posebnim položajima, na otocima, na velikim strminama.

Na svjetskom natjecanju ekstremnih vina Zlatan plavac grand cru berbe 2010. osvojio je zlatnu medalju. Riječ je o istom onom posebnom moćnom plavcu koji je prije tri godine na prestižnom natjecanju u Francuskoj po ocjeni francuskih enologa proglašen jednim od 10 najboljih vina na svijetu odležanih u barriqueu.

I ovim najnovijim nagradama Zlatan plavac grand cru je zapravo samo nastavio svoj višegodišnji pohod na medalje. Iz njegove bogate zbirke priznanja vrijedi podsjetiti i da je udruga sommelierki Japana 2014. godine Zlatan plavac grand cru berbe 2009. nagradila duplim zlatom i proglasila najboljim vinom Mediterana.

20. travanj 2024 11:58