Hoće li stranci razgrabiti državno poljoprivredno zemljište? Zasad nema razloga za uzbunu, ali Rusima bi se na 'pladnju' moglo naći čak 30 tisuća hektara

Hoće li stranci razgrabiti državno poljoprivredno zemljište? Zasad nema razloga za uzbunu, ali Rusima bi se na 'pladnju' moglo naći čak 30 tisuća hektara

Hoće li stranici razgrabiti državno poljoprivredno zemljište? Pitanje je to koje se provlači u javnosti otkako je na snagu stupio novi Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu. Pa tako priča kaže da će državne hektare zaposjesti stranici, dok će domaći poljoprivrednici ostati kratkih rukava - upozoravaju već neko vrijeme oporbeni zastupnici i neke seljačke udruge.

Međutim, u pet godina članstva Hrvatske u EU svega se pedesetak stranaca registriralo u Upisniku poljoprivrednika, koji broji preko 160.000 poljoprivrednih gospodarstava, što potvrđuje da državno poljoprivredno zemljište ipak i nije strancima toliko zanimljivo kao što bi se moglo zaključiti iz nekih dramatičnih istupa.

Također, do 2020. traje moratorij prodaje zemljišta u vlasništvu države strancima, pa im realno ostaje samo mogućnost zakupa, za što baš i nema pretjeranog interesa.

Do isteka moratorija na prodaju, državna zemlja bit će dana u zakup na 25 godina uz mogućnost produženje zakupa na još 25 godina, tako da od prodaje državnih parcela strancima neće biti ništa. Novi Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu jamči da stranci neće moći dobiti državnu zemlju u zakup idućih 50 godina, pojašnjavaju nam u Ministarstvu poljoprivrede.

Na špekulacije kako će stranci uskoro razgrabiti poljoprivredno zemljište u Republici Hrvatskoj, što je tema o kojoj se u javnosti svako malo raspravlja, iz Ministarstva poljoprivrede poručuju - kako su takve teorije apsolutno neutemeljene.

Hoće li netko u Dalmaciji, Slavoniji, na Banovini ili nekom drugom dijelu RH prodati koji hektar svoje djedovine Ministarstvo poljoprivrede na to ne može utjecati, niti to može zabraniti, ističu. Privatno vlasništvo je po Ustavu RH zaštićeno, vlasnik sam odlučuje što će učiniti sa svojim vlasništvom. Kako može na tržištu prodati svoj automobil, stan tako može i zemljište, pojašnjavaju u resornom ministarstvu.

Nema, dakle, straha od nikakve navale iz inozemstva, a pogotovo ne od neodmjerenih tvrdnji kako će stranci zagospodariti državnim poljoprivrednim zemljištem. U tu svrhu ilustrativan argument je i podatak da u Upisniku poljoprivrednika ima 162.239 poljoprivrednih gospodarstava, od toga su svega 52 gospodarstva s prebivalištem izvan RH (iz članica EU) no njihova gospodarstva/tvrtke osnovane su po zakonima RH i imaju ovdje sjedište.

Unatrag godinu i pol dana nitko od stranaca nije tražio zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, pojašnjeno nam je iz Ministarstva poljoprivrede.

 
Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu prvi je zakon od osnutka Hrvatske koji u fokus i kao svoj prvi cilj stavlja jačanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), znači zakon koji primarno daje prednost pri raspodjeli poljoprivrednog zemljišta OPG-ovima te mikro i malim poduzećima.

Zakon je ponovno uveo i pravilo domicilnosti, što znači da se zemlja raspodjeljuje poljoprivrednicima s lokalnog područja, čime se potiče njihov ostanak na tim područjima. Uveo je i uvjet trogodišnjeg bavljenja poljoprivredom prije nego je Zakon stupio na snagu (9. ožujak 2018.), što isključuje razne mešetare kojima je sada već bivši zakon iz 2013. izrazito pogodovao.

Ovaj Zakon nije niti u kojem smislu liberalan po pitanju stranih državljana i državnog poljoprivrednog zemljišta, a naglašavamo i da je državno zemljište mahom rascjepkano na brojne parcele i nepovezane cjeline koje strancima ne predstavljaju isplativu investiciju, ali domaćim poljoprivrednicima rješavaju probleme nedostatka obradivih površina - može se čuti u Ministarstvu.

Definitivno, stranci neće zagospodariti hrvatskim poljoprivrednim zemljištem jer je raspolaganje državnim parcelama spušteno na gradove i općine jer "tko bolje zna kome u dolini Neretve, na području Čađavice ili Đakovštine manjka zemljišta kako bi imao još konkurentniju proizvodnju: tri službenika koji sjede u Zagrebu ili lokalna samouprava koja dnevno kontaktira sa svojim poljoprivrednicima?"

Tako je protumačena potreba uključivanja lokane uprave u raspolaganjem državnim zemljištem, što je do usvajanja novog Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu vodila središnja državna Agencija u Zagrebu, još jedan birokratski aparat koji očito nije ispunio svoju zadaću pa je u konačnici zatvorio svoja vrata.

- Nema mjesta ni strahu ni panici jer će dodjelu zemlje kontrolirati županija, Ministarstvo poljoprivrede i DORH, umiruju iz Ministarstva poljoprivrede.

Međutim, nakon krize u Agrokoru otvorila se drugačija mogućnost prelaska hrvatskih hektara u ruke stranaca. Naime, Agrokor je gospodario sa preko trideset tisuća hektara zemljišta, koji bi mogli kroz promjenu vlasničke strukture završiti u rukama stranaca.

Hoće li Rusi preko svojih banaka zagospodariti hrvatskim obradivim površinama koje su bile u sustavu Agrokora pitanje je koje se već odavno provlači u javnosti. Istina, stranci nisu zainteresirani za male površine koje koriste obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ali bi itekako mogli postati zainteresirani za zemljište nekadašnjih PIK-ova koje je okrupnjeno i pogodno za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.
 
Ovakvu mogućnost ne odbacuje ni Matija Brlošić, poljoprivrednik i bivši čelnik Hrvatske poljoprivredne komore.

- Zakon o državnom zemljištu je mogao biti puno bolji. U prijašnjim zakonima je također bila odredba koja je davala prednost pravnim osobama pred fizičkim. Naime, ako je jedna pravna osoba, odnosno, tvrtka dobila zakup državnog zemljišta na natječaju da bi vlasnik kasnije prodao, taj novi vlasnik je automatizmom naslijedio zakup ili koncesiju na državnim zemljištem, pojašnjava Brlošić.

Imamo primjera u Slavoniji, gdje već treći po redu vlasnik jedne tvrtke preuzima i zakup državnog zemljišta bez ikakvih natječaja. S druge strane imamo slučajeve obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji sa promjenom vlasnika ne mogu preuzeti zakupe državnog zemljišta. Drugim riječima, tvrtke su u povoljnijem položaju u odnosu na OPG-ove, upozorava Brlošić.

Tu dolazimo do zanimljive situacije kada je Agrokor, odnosno, Belje u pitanju. Oni imaju državno zemljište u zakupu ili koncesiji. Sve dok se ta tvrtka zove Belje - bez obzira tko joj je vlasnik - i dalje uživa pravo zakupa i koncesije nad državnim poljoprivrednim zemljištem, ističe Brlošić.

Upravo se tu otvara mogućnost dolaska Rusa, koji bi sa preuzimanjem vlasništva u Agrokoru mogli preuzeti i zakupe zemljišta. Međutim, to je sve moguće ukoliko će poslovati pod imenom Belja, ali ako osnuju novu tvrtku s novim OIB-om, mogli bi izgubiti pravo zakupa ili koncesije.

- E, sada se postavlja pitanje kako će se prema toj novoj firmi odnositi "Lex Agrokor". Hoće li im dati prednost u zakupu državnog zemljišta premda se Belje neće zvati Belje, već će to biti druga tvrtka, naglašava Brlošić, koji vidi interese stranaca da zagospodare zemljištima PIK-ova.

Stranci neće doći na zemljište OPG-ova, ali zemljište koje obrađuje Belje itekako im je zanimljivo. Zasigurno postoje apetiti prema 30 tisuća hektara državnog zemljišta koje Agrokor godinama drži u zakupu i koncesiji - kaže Brlošić.

 
- Praksa je do sada bila da, kada tvrtka dobije zemljište u zakup bez obzira na promjenu vlasnika, ugovor o zakupu državne zemlje se nastavljao, pojasnio je Brlošić, koji očekuje da bi se takvo nešto moglo dogoditi s Beljem.

- Stranac, ako registrira tvrtku u Hrvatskoj, može ići natječaj za državno poljoprivredno zemljište tri godine nakon registracije i dobiti ga - rezolutan je Brlošić, koji naglašava da Belje sigurno neće propasti, već će novi vlasnik zadržati pravo zakupa zemljišta i koncesije, jer još dvije godine stranac ne može kupovati hrvatske državne hektare.

Toliko, naime, traje moratorij na prodaju državnih parcela strancima, a što će biti nakon tog roka - neizvjesno je prognozirati. Stranci će se zasigurno pokušati dokopati vlasništva na zemljom PIK-ova koji su bili u sustavu Agrokora. Upravo tako okrupnjeno zemljište preduvjet je za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.

Temeljni uvjet za zakup državnih parcela je da se podnositelji zahtjeva pune tri godine prije objave natječaja bave poljoprivredom - ovom odredbom se eliminiraju špekulanti, koji su po starom zakonu državno zemljište mogli dobiti i ako su OPG ili tvrtku osnovali uoči objave ili tijekom trajanja natječaja.

Tako su unatrag dvije-tri godine državnu zemlju, i to na stotine hektara kroz više natječaja, dobivali pojedinci bez ikakvih referenci temeljnim kapitalom od 10 kuna i sve s jednim neprovedivim gospodarskim programom. Novi zakon ne dopušta davanje državnih hektara takvim muljatorima - rezolutni su u Ministarstvu poljoprivrede.

Naslovnica Novosti

Anketa

Prijavljujete li svoje maslinovo ulje na natjecanja?





Pošalji Rezultati