Stručna savjetnica Gordana Kožarić-Silov: Poljoprivreda može biti vrlo profitabilna djelatnost, ali treba biti oprezan. Pogledajte što je bilo sa smiljem, upozoravali smo ljude...

Stručna savjetnica Gordana Kožarić-Silov: Poljoprivreda može biti vrlo profitabilna djelatnost, ali treba biti oprezan. Pogledajte što je bilo sa smiljem, upozoravali smo ljude...
Gordana Kožarić-Silov

Malobrojni su oni koji se u Šibensko-kninskoj županiji bave poljoprivredom kao osnovnom djelatnošću. O tome svjedoče i brojke. U nacionalnom sustavu identifikacije zemljišnih parcela ARKOD, kojemu je primarni cilj evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta, registrirana su tek 5304 obiteljska gospodarstva, 17 obrta, 31 trgovačko društvo, 20 zadruga i pet ostalih subjekata posvećenih poljoprivredi.

Točno je 18.651,92 hektara zemljišta obuhvaćeno ARKOD sustavom, a najveći dio površine (preciznije 9694,13 hektara) zauzimaju krški pašnjaci. Vinova loza zasađena je na 946,94 hektara te dodatnih 15,30 hektara iskrčenih vinograda za koje se vodi posebna evidencija. Maslinici se prostiru na površini od 2651,15 hektara.

To, međutim, ne znači da je ARKOD precizni pokazatelj stanja "na terenu" jer poljoprivrednike, ako ne računaju na poticajna sredstva, ni jedan propis ne obvezuje da svoje posjede upišu u sustav.

S druge strane, u sustav se mogu upisati i oni koji se poljoprivredom bave kao dodatnom djelatnošću, pa su ARKOD-ovi podaci samo svojevrsni okvir koji Šibensko-kninsku županiju karakterizira kao sredinu u kojoj je poljoprivreda – dodatna djelatnost.

Potvrđuje to i Gordana Kožarić-Silov, viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Šibensko-kninske županije.

– Kada analiziramo brojke, kako one u ARKOD-u, tako i po drugim osnovama, nije teško zaključiti da imamo relativno puno površina na kojima su maslinici i nešto manje vinograda, a malo je proizvođača koji žive isključivo od poljoprivrede. Većina se njome bavi za vlastite potrebe – izričita je savjetnica.

 
Poljoprivredni poticaji, dodaje, neke su motivirali za ozbiljnije posvećivanje toj djelatnosti, a iz njezina 18-godišnjeg iskustva u Savjetodavnoj službi, najbolje efekte su polučile mjere kojima su se poticaji računali po kilogramu prerađenih maslina.

– Te mjere više nema, ali su njome ljudi bili zadovoljni. I Operativni plan podizanja višegodišnjih nasada, koji se "poklopio" sa županijskim sufinanciranjem sadnica, dao je dobre rezultate. Za malu svotu se mogao podići nasad. Sadašnji poticaji podrazumijevaju kombinaciju raznoraznih mjera – dio maslinara, primjerice, koristi sredstva kojima održava ekstenzivne nasade maslinika i bavi se očuvanjem suhozida. Imaju obvezu prisustvovanja edukacijama i vođenja dnevnika radova, što im najteže pada, ali s druge strane osiguravaju sredstva koja su nekoć samostalno morali namaknuti. Sada čekamo pravilnik i natječaj za mjeru 6.3, koja se odnosi na mala poljoprivredna gospodarstva i poticaje do 15.000 eura. Malo ih je u Šibensko-kninskoj županiji jer je riječ o poljoprivrednicima koji samostalno podmiruju troškove zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

Kožarić-Silov ističe kako predrasude o poljoprivredi kao slabo dohodovnoj, nekonkurentnoj i neisplativoj djelatnosti valja razbijati. Ako je se pametno poveže s (agro)turizmom, može, veli, biti i te kako profitabilna i interesantna kako osnovna, tako i dodatna djelatnost.

– Nekoliko je gospodarstava kroz mjeru 5. dobilo 50 tisuća eura i realiziraju prijavljene projekte. Pozitivni su i primjeri preuzimanja roditeljskih gospodarstava od strane mladih, educiranih stručnjaka – agronoma, no područje na kojemu bi valjalo poraditi jesu sadržaji koji se mogu izvrsno povezati s turizmom. U Šibensko-kninskoj županiji, na primjer, postoje svega dvije registrirane kušaonice maslinova ulja. Još uvijek smo, nažalost, na razini prodaje maslinova ulja u plastičnim bocama negdje uz cestu, odnosno prodaje na kućnom pragu. Ni pravih kušaonica vina nema dovoljno – do 10 ih je u cijeloj županiji. To je nešto na čemu bismo trebalo poraditi, posebno kada je u pitanju Zagora. Drniško ili skradinsko zaleđe jednako je zanimljivo koliko i istarsko, ali gostima ostaje nepoznato. Golemi je to potencijal – uvjerena je viša savjetnica.
 
Žao joj je, kaže, što je izostao i angažiraniji marketinški pristup i kada je riječ o vinima šibensko-kninskog podneblja.

– Naša maraština, pa i debit, neopravdano su manje prepoznatljivi. Kad kažete žlahtina, malvazija..., ljudi znaju o kojim je vinima riječ. Ta vina su prepoznatljiva na vinskoj karti. Naša maraština izvrsno je vino, baš kao i plavina. Ipak, ta vina su manje poznata, nekima i nepoznata, a to je šteta. Osobno držim da istarski teran nije ništa bolji od naše plavine – tek je razvikaniji. Konkretno, spoj naše plavine i lasina podrazumijeva fantastično vino koje svim svojstvima "gazi" konkurenciju, ali taj potencijal čeka prepoznavanje. Možemo i moramo nešto poduzeti po tom pitanju ako se kanimo nametnuti gostima kao sredina koja drži do svog izvornog proizvoda – zaključila je Kožarić-Silov.

Smiljari ostali kratkih rukava

U našoj je županiji zadnjih godina zabilježen "bum" sadnje smilja, čija se cijena, s nekoć fantastičnih 20 kuna po kilogramu, prošle godine srozala na samo sedam kuna.

– Ljude smo upozoravali da je 20 kuna previsoka cijena, da nije realna i da će biti kratkog vijeka, da je zahtjevna i priprema terena i sadnja sadnica. Ako je u teren bilo uključeno i mljevenje kamena, nije se moglo proći ispod 10 tisuća eura. Sad su smiljari tu gdje jesu – na tržištu. Bezbolnije su prošli oni koji su između redova smilja sadili bademe. Za 10-ak godina će imati pristojne prinose badema, a smiljem su, praktički, pokrili troškove njihove sadnje – kaže Kožarić-Silov.

Maslinarima je lani bilo gore nego vinogradarima

Nije za sve vinogradare, po riječima više savjetnice Savjetodavne službe, prošla godina bila iznimno loša. Na područjima koja su bilježila štetu od mraza, ne računajući iznimke, smanjen je urod za prosječno 30-ak posto. Izbjegnuta je katastrofa kakva se prvotno predviđala.

– U vinogradima na izrazito plitkim tlima smanjen je prinos zbog suše, dok su vlasnici vinograda na debljim tlima imali dobra i kvalitetna vina, osobito oni koji su primijenili nove tehnologije i odradili pravodobnu prehranu preko lista.

Ozbiljnija je, kaže Kožarić-Silov, bila situacija u maslinicima. Samo je u obalnom dijelu županije bilo nešto uroda, dok je urod u zaleđu podbacio.

– Skradinsko zaleđe je dalo 10 do 20 posto od prosjeka. To je posljedica niske temperature u siječnju prošle godine. Oblica je pretrpjela najviše štete. Biljka je zbog bure dehidrirala, dulje razdoblje ostala je bez vlage, stradao je cvjetni pup, nije bilo rese... U obalnom dijelu, s obzirom da lani nije bilo muhe, ulje je prilično dobre kvalitete.
Naslovnica Novosti

Anketa

Kako ocjenjujete poljoprivrednu 2017. godinu?





Pošalji Rezultati