Sve ono što nisu uništili mraz i suša, potamanile su nezasitne životinje: 'Čim padne mrak, eto ih! Ubijemo ih nekoliko, ali opet dolaze novi...'

Sve ono što nisu uništili mraz i suša, potamanile su nezasitne životinje: 'Čim padne mrak, eto ih! Ubijemo ih nekoliko, ali opet dolaze novi...'
Mijo Petričević: Vidite što su mi učinili od kivija. Sve uništiše
Mijo Petričević: Vidite što su mi učinili od kivija. Sve uništiše

Kada je još tamo u travnju u dva naleta mraz osakatio lozu i voćke u Imotskom polju i pobrđu, imotski poljoprivrednici ipak su se nadali da će ta nedaća biti i posljednja.

Uništen je tada kod većine njih kompletan ovogodišnji urod, a kod nekih će proći i nekoliko godina da se mlada loza oporavi.

Onda je početkom lipnja krenula suša, koja dugo nije zapamćena u Imotskoj krajini. I ona je dokrajčila i ono malo grožđa i voća, o povrću da i ne govorimo. Tek tu i tamo, i to u brdskim predjelima, ljudi su zalijevali male površine zasađene povrćem kako bi imali najnužnije za prehranu.

Ostale su i donekle zdrave odrne grožđa ispred kuća i vjerovali su da će barem s njih imati nešto grožđa, onako za sebe, za kušanje.

Međutim, treća nesreća stigla je ovih posljednjih dana kolovoza. Što nisu uništili mraz i suša, dovršili su puhovi. I to puhovi orašari koji obitavaju u bjelogoričnoj šumi, gdje se hrane plodovima lješnjaka, badema, malinama, kupinama. No, kako je suša praktički odnijela sve ono čime su se hranili u prirodi, puhovi učiniše invaziju.



- Ima ih, brate, posebno noću. Svaki je, da prostite, ovoliki - pokazuje nam rukom Kosa Grbavac iz zaseoka Grbavci-Petričevići u Prološcu veličinu puhova.

- Čim padne mrak, eto ih. Sjedimo u ljetnoj noći ispred kuće i čujemo kako se dozivaju, potom se spretno penju uz lozu i vidimo kako se goste grožđem. Dakako da se branimo, ubijemo nekoliko njih, ali opet dolaze novi. Ne znam hoće li ostati i zrno grožđa. Kako je krenulo s mrazom, pa ovom sušom i puhovima, mislim da nećemo ubrati ni grozd grožđa - veli nam Kosa.

- Meni su osim grožđa uništili i kivi. Ovdje ispred kuće su baš rodili jer sam ih zalijevao. Očekivao sam dobar urod, no sada ovaj miš puh uništi sve. Kako se spretno penju, odgrizu peteljku, plod padne na zemlju i onda se goste. U šumi nemaju hrane i sada su okupirali sve ovo što se nađe pred njima - veli Mijo Petričević pokazujući nam izgrižene kivije i grožđe.

- Kod nas u zaseoku Gudelji u Krstaticama pravo je opsadno stanje - javio nam se Ante Gudelj iz istoimenog zaseoka poslavši nam i fotografiju ubijenih puhova.

- Pokušavamo ih istrijebiti, dežuramo noću, ali tko će ih onako male sve uništiti. Pojedoše mi jabuku, kivi, papriku, rajčicu, ma sve, a ono malo grožđa što je ostalo, pola su pojeli, pola sam onako još nezrelo ubrao pa ću makar ispeći rakiju - veli Ante.

Slična je situacija s najezdom puhova i u nekim zaseocima u Zagvozdu te na velikom brdskom dijelu Imotske krajine. Ljudi jednostavno ne znaju kako se obraniti.

Tko voli, neka dođe i gosti se

Poznato je kako je ova vrsta miša puha u nekim dijelovima županije i kvalitetan gastronomski zalogaj, pa oni koji to prepoznaju, puhove ubijaju i šalju prijateljima.

- Je, i u nas jedan naš mještanin lijepo ih prikupi, zamrzne i šalje prijatelju doli negdi uz more. Neka se ljudi goste... Neka dođu ovdi i neka ih love, neće li ih uništiti... - veli nam Kosa Grbavac

Ako vas puh ugrize, cijepite se

- Ova vrsta miša nije opasna za ljude ni za prijenos hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom. Posebno se to odnosi na Imotsku krajinu, gdje nikada nije zabilježena ta epidemija. No, ipak treba pripaziti. Ako puh ugrize čovjeka, treba se cijepiti protiv bjesnoće jer puh u prirodi može pokupiti virus od zaraženih životinja. Do sada nismo imali nekih slučajeva u kojima smo trebali intervenirati. Prije dvije godine puh je ogrebao dva dječaka. Cijepili smo ih, preventive radi, na bjesnoću - riječi su voditelja epidemiološke službe Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Imotskom dr. Joška Marasa.

 

Naslovnica Novosti

Anketa

Koliko je suša utjecala na vaš ovogodišnji urod?




Pošalji Rezultati