U Brtonigli otkriveno sedam novih sorti maslina

U Brtonigli otkriveno sedam novih sorti maslina

Rast i razvoj biljaka pratit će se do prvog uroda, potom će im se dati imena i provesti stručno determiniranje kako bi se nacionalno zaštitile i uvrstile na sortnu listu.

Boljem urodu, otpornostima na štetnike, ali i klimatskim uvjetima nada se agronom Toni Buršić, dvadesetosmogodišnji maslinar iz Brtonigle, koji je u maslinicima zasadio dvjestotinjak mladih sadnica novootkrivenih vrsta maslina.

Svojedobno ih je zamijetio u tamošnjim šumskim gustišima pa je razgovarajući sa starosjediocima došao na ideju da im se ispita i DNA. Tako se iznjedrio i istoimeni projekt o maslinama pronađenim u divljini kojem je potporu dala i općina Brtonigla na čelu sa načelnikom Dorianom Labinjanom.

Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 15 je zaprimljenih uzoraka, njih sedam novootkriveno, a uzgojene su i njihove sadnice.

"Mladicama će se nakon 10 godina, odnosno do prvog uroda pratiti rast, kvaliteta roda, izdržljivost na bolesti i drugo, a potom će im se dati imena i provesti stručno determiniranje kako bi se nacionalno zaštitile i uvrstile na sortnu listu maslina", ističe Buršić.

Novootkrivene heliofilne biljke koje po stablu daju i do 30 kilograma roda (za litru ulja treba oko 10 kg maslina) zasadila je nekolicina maslinara Brtonigle, poljoprivredne općine poznate po vinogradima, malvaziji te crnoj, bijeloj, sivoj i crvenoj zemlji. Na njima, na oko 10 hektara raste i 2.700 maslina obitelji Buršić čije je ulje svojedobno u talijanskoj Parmi u više od tisuću uzoraka proglašeno najboljim za sjevernu zemljinu hemisferu!

Riječ je o najzdravijoj kemijskoj analizi tj. najmanjoj mogućnosti oksidacije, aktivnostima slobodnih radikala i dr. Ovjenčali su se lovorikama nedavno i u SAD-u za najbolje tekuće zlato za koje im priznanja ne nedostaje ni u Hrvatskoj.

Rezultat je to, kaže Buršić, neprestane brige i rada u maslinicima gdje uzgajaju sorte leccino, pendolino i autohtone istarsku bužu i bjelicu. Potonje su im raspršene na sve četiri zemlje pa se i ulje zato razlikuje po aromi, gorčini, mirisu.

Uzgoj na bijeloj zemlji rezultira uljem koje podsjeća na cvijeće , badem i artičoke odnosno vrhunska maslinova ulja nerijetko nose miris(e) pokošene trave, jabuke, crnogorice, ali sve ovisi o sorti, zaštiti biljke, klimi, načinu branja, skladištenju, preradi, tehnologiji.

Brtoniglanski kraj oplemenjen je mikroklimom, a maslinari dodatno na lokalnim meteorološkim postajama prate vlažnost zraka, temperaturu, oborine i vjetar kako bi i taj spoj odgovarao radu u maslinicima. Ulja visoke kakvoće ovise i o vremenu branja (najbolje je u listopadu) odnosno kada je plod masline poluzelen. Ulje je tada boljeg okusa, mirisa, polifenola i zdravije je kemijske analize.

Masline zato nakon branja zbog oksidacije treba slagati u prozračne kašete, a preraditi ih valja za manje od 12 sati da se dobije ekstra djevičanska kvaliteta.

Takva ulja nastaju hladnim prešanjem do 27 stupnjeva Celzijevih, s peroksidnim su brojem manjim od 10m/mola i slobodnim masnim kiselinama od 0.8%. Odlikuje ih pikantnost (ne smiju imati talog, mirisati po salamuri ili ustajalosti), gorčina ali i boja koju senzorni analitičari maslinovih ulja ne raspoznaju jer im se ulje u pravilu servira u plavim staklenim čašama.

Prije analize ne smiju jesti, piti, pušiti, mirisati po parfemu, ruke im moraju biti čiste i ne smiju mirisati po sapunu. Ulje se testira natašte od 10 do 11 sati jer se okusi i mirisi tada najbolje osjete. Tekućina se za kušanje zagrijava do 28 C jer se organoleptički tada i najbolje osjeti, objašnjava Buršić. Dodaje da se ulje u ustima jezikom razmaže po usnoj šupljini kako bi se u potpunosti,osjetilo, a potom se proguta.

Prvo mu se razaznaje gorčina, pikantnost pa punina okusa. Autohtone sorte istarska bjelica je pikantna i ide uz jela jačeg okusa, dok je leccino lagano ulje s malo gorčine dobro uz ribu i salate. Pikantni pendolino sljubljuje se s tjesteninom i jelima od divljači.

Voditeljica Razvojne agencije Brtonigle Ingrid Palman kaže kako se povećava broj mladih, fakultetski obrazovanih maslinara u kraju koji će maslinike obogatiti i sortama rošinjole, crnice i buže puntože. Lani je maslinarima prijetnja bila maslinova muha i tuča, a ove godine suša.

Usprkos ćudljivom vremenu, planiraju revitalizaciju zapuštenih maslinika u Istri koja broji više od 845 tisuća stabala maslina, od čega ih je samo u Brtonigli više od 35 tisuća. Gospodarstvo Istre razvija i gastro turizam kroz enološke, i druge kulturne manifestacije odnosno ceste maslinovog ulja.

"To je dobar razvojni put", tvrde maslinari ističući kako trebaju poraditi na udruživanju, sustavnijem marketingu i plasiranju proizvoda u inozemstvu.

snježana kratz / AGROKLUB

Naslovnica Novosti

Anketa

Prijavljujete li svoje maslinovo ulje na natjecanja?





Pošalji Rezultati