Redovitim praćenjem maslinine muhe (Bactrocera oleae) na području Splitsko-dalmatinske županije bilježi se ulov odraslih jedinki slabog do srednjeg intenziteta na otocima i većem dijelu obale, a na području Kaštela i Žrnovnice jakog inteziteta.
Pregledom zaraženih plodova sa područja Kaštela uočene su i žive ličinke maslinine muhe te se radi mjera opreza preporučuje uzorkovanje i pregled plodova.
Ukoliko je pregledom utvrđena zaraza na 10-15% plodova (ubodi su u obliku klina ili zareza), opravdana je uporaba insekticida na osnovi dimetoata (Chromogor, Rogor 40, Perfethion, Calinogor) tretiranjem cijele krošnje.
U maslinicima u kojima nema zaraze može se nastaviti primjenom metode zatrovanih mamaca kojom suzbijamo odrasli oblik maslinine muhe prije odlaganja jaja u plod. Metoda ima učinkovite rezultate ako se primjeni na što širem području i obuhvati što veći broj maslina.
Obilaskom maslinika uočene su značajnije štete i od maslinina svrdlaša (Rhynchites cribripennis). Upozoravamo maslinare da i dalje redovito, jednom tjedno pregledavaju maslinike na prisutnost štetnika.
Maslinin svrdlaš radi direktne štete na plodovima masline do okoštavanja, a nakon okoštavanja ubodeni i deformirani plodovi slabije nakupljaju ulje.
Pregled se radi trešnjom grana u jutarnjim satima na bijelu podlogu te provjeravanjem ima li uboda i crnjenja maslina. Napadnuti plodovi crne, otpadaju ili vise u krošnji a na njima se uočavaju ubodi (jedna ili više crnih točkica). Također se ubodi mogu vidjeti i na zelenim plodovima.
Ukoliko je u masliniku veliki broj napadnutih plodova, može se donijeti odluka o kemijskim mjerama suzbijanja štetnika, registriranim sredstvom Rogorom 40.
Zaštitu provesti u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima prema uputama proizvođača.
Kako protiv suše
Na području Splitsko-dalmatinske županije u maslinicima su uočeni simptomi nedostatka vlage. Posljedice suše i visokih temperatura naročito su izražene na plitkim i kamenitim terenima.
U uvjetima nedostatka vlage u tlu otežano je i usvajanje hraniva, a maslina se trenutno nalazi u fenofazi intenzivnog porasta plodova i odrvenjavanja koštice, kada su zahtjevi za vodom i hranjivima najveći.
U maslinicima, koji imaju pristup vodi, preporučuje se obvezatno navodnjavanje. Količinu vode i učestalost navodnjavanja treba odrediti sukladno uočenim simptomima.
Ako ne postoji mogućnost navodnjavanja, preporuka je da se masline tretiraju preko lista kombiniranim hranjivima (makro i mikro elementi) i biostimulatorima (antistresni preparati na bazi aminokiselina), koji povećavaju otpornost masline na sušu (Kendal, Megafol, Polyamin, Siapton, Drin i dr.).
Razmaci između prskanja maslina mogu biti od 7–14 dana, odnosno sukladno preporuci proizvođača. Ta sredstva moguće je kombinirati zajedno sa zaštitnim preparatima protiv štetnika i bolesti na maslini.
Dodatno se za smanjenje posljedica suše mogu koristiti i razni agrotehnički zahvati, kojima je cilj smanjenje utroška vode i gubitka vlage iz tla, kao što su plitka obrada, uništavanje korova, malčiranje (zastiranje tla), uklanjanje vodopija i dr.
Mlade nasade maslina, uz gore navedeno potrebno je obvezatno navodnjavati.